Razgovor:Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini

Terminologija

Kao što stoji u naslovu, vršen je popis KATOLIKA, a ne Hrvata. Nigdje se prilikom blagoslova vjernika ne pita za nacionalnu pripadnost, niti se takvi podaci bilježe, pa se prema tome ovdje može govoriti samo o popisu po vjerskoj, a ne nacionalnoj pripadnosti, tj. o broju kršćana-katolika u BiH. Naravno, u stvarnosti se u BiH etnicitet uvelike poklapa s religijom, ali jedna enciklopedija (koja donosi znanstvene podatke) ne može sebi dopustiti puko izjednačavanje ovih dviju kategorija. Dakle, u članku se ne bi smio koristiti izraz "Hrvat katolik" i trebalo bi ga prepraviti u "katolik" -- 178.209.13.180 22:54, 22. prosinca 2011. (CET)

██ Vrhbosanska nadbiskupija

██ Banjolučka biskupija

██ Mostarsko-duvanjska biskupija

██ Trebinjsko-mrkanska biskupija

Godine 1914. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 235.110 katolika. Banjolučka biskupija imala je 85.000 katolika, a biskupije Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska skupa su imale 102.000 katolika. Ukupno katolika: 422.110.

Godine 1937. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 328.281 katolika, Banjolučka biskupija imala je 129.132 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 157.962 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 25.126 katolika. Ukupno katolika: 640.501.

Godine 1973. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 430.950 katolika, Banjolučka biskupija imala je 118.073 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 186.324 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 19.866 katolika. Ukupno katolika: 755.213.

Godine 1991. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 529.049 katolika, Banjolučka biskupija imala je 96.700 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 171.371 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 15.166 katolika. Ukupno katolika: 812.286.

Godine 2014. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 182.843 katolika, Banjolučka biskupija imala je 34.361 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 182.918 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 20.172 katolika. Ukupno katolika: 420.294.

Prvi put u povijesti Katoličke crkve u BiH dogodilo se da Mostarsko-duvanjska biskupija sa 67 župa prema popisu iz 2014. godine ima nešto veći broj vjernika nego Vrhbosanska nadbiskupija sa 153 župe. Ako se usporedi broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji iz 2013. godine (190.003) i iz 2014. (182.843) primjećuje se da nedostaje čak 7160 katolika. Ako se na razini BiH usporede podaci iz 2013. godine (432.177) i iz 2014. (420.294) onda se vidi da je samo za godinu dana u BiH nestalo 11.883 katolika.

Izvor: http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/broj-hrvata--katolika-opasno-se-smanjuje/109928

--Mostarac (razgovor) 16:33, 24. veljače 2015. (CET)

Žalosno :( Trebalo bi nešto učiniti, da se to promijeni.--Fraxinus (razgovor) 20:44, 24. veljače 2015. (CET)

Evo baš je danas bio nekakav susret s Hrvatima iz BiH u Zagrebu, možda se iznađe nekakvo riješenje na tragu velikih zamisli Šuška i Tuđmana. Bosanska Posavina je pravi primjer velikih zamisli od kojih se izdvaja župa Velika Bukovica prije rata 397 obitelji (1250 župljana) danas petero starijih osoba.--Šokac ℗ 21:10, 24. veljače 2015. (CET)

[1] Smiješno je uopće umanjivati važnost udjela Hrvata među katolicima u BiH; realno je reći 95% su Hrvati. Ostali katolički narodi su pojava koja se može usporediti riječju "tragovi".

Brojke izgledaju grubo, ali ne valja padati u neku depresiju. Odražavaju umiranje stanovništva, a s obzirom na prosječnu starosti svih naroda u BiH, to ih sve jednako pogađa osim Roma i nešto manje Albanaca, jer kod njih je veći udio mladog stanovništva.

Osim toga, brojke mogu odražavati i grupirano odjavljivanje mjesta boravka, a odražava odseljavanje koje se nije dogodilo u godinu dana, nego unutar dužeg razdoblja.

BiH je općenito pogođena iseljavanjem, neki krajevi više, zbog deindustrijalizacije. Njima je mjestom spasa čak i jedna Hrvatska koja je velikoj gospodarskoj krizi.

Velikosrpska agresija učinila je svoje. Hrvati su u velikom broju iselili u Hrvatsku i inozemstvo, osobito iz krajeva udaljenijih od RH i koji nisu bili pod nadzorom Hrvata iz BiH.

Ponašanje određenih muslimansko-bošnjačkih moćničkih vrlo netolerantnih krugova koji su još od prije demokratskih promjena u Hrvatskoj bili neskloni Hrvatima, protivnici bilo kakvoj ideji osamostaljene Hrvatske, bliskijih sa Srbima i koji su zadrti u unitarnom jugoslavenstvu, učinilo je svoje. U današnjoj BiH pošli su putem kojim su velikosrpski hegemonisti pošli kad je osnovana Jugoslavija.

Međunarodni namjesnici iz Hrvatskoj nesklonih zemalja koji su na čelu protektorata u BiH vrlo su pridonijeli ovome. Hrvatskoj nesklone zemlje još za agresije na Hrvatsku i BiH uvijek su izvješćivale o "katolicima u Sarajevu", nikad o Hrvatima, osim kad je hrvatski narod trebalo ocrniti. Iz tog se moglo nazrijeti planove tih država.

Veliki gubitci u Vrhbosanskoj biskupiji su i zbog toga što te zemlje stoje iza izazivanja rata dijela Hrvata i dijela Muslimana-Bošnjaka u BiH, baš u srednjoj Bosni. O vojnom angažmanu istih protiv Hrvata znat će se tek nakon 100 godina kad te zemlje skinu oznaku tajnosti sa službenih dokumenata.

Smiješno je optuživati itkog iz hrvatskog vodstva za neku "izdaju Bosanske Posavine". Braniti nju značilo je braniti mostobran. Svi znamo kako je Hrvatska bila slabo naoružana početkom rata, jedva je sebe obranila, a kamoli b-h. Hrvati. Mostobran nije bilo lako braniti ni kad se RH znatno naoružala, ni kad su HVO i muslimanske snage vojno ojačale i bile u ofenzivi protiv snaga VRS krajem 1995. godine. To se najbolje vidi u tome kako su srpske snage u kratkom roku uklonile mostobrane kod Une i Save koje su tada hrv. snage krvavo i jedva uspostavile.

Budu li SAD više angažirane u BiH, ovaj će se proces preokrenuti. Kubura (razgovor) 05:44, 25. veljače 2015. (CET)