Razgovor:Mauretanija

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Mauretanija.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Mauretanija

Josip Šentija, gl. ur., Veliki školski leksikon, Zagreb : Školska knjiga, Naklada Leksikon, 2003., ISBN 953-0-61111-0, str. 601. – 602.
August Kovačec, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, sv. 7. : Mal – Nj, Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, svibnja/lipnja 2005., ISBN 953-6036-37-1, str. 149. – 150.
Vladimir Anić et al. ; Ranko Matasović, Ljiljana Jojić, ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, Zagreb : Novi Liber, 2002., ISBN 953-6045-21-4, str. 720.
August Kovačec, gl. ur., Hrvatski opći leksikon : A – Ž, Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, 1996., ISBN 953-6036-62-2, str. 596.
Ivo Crkvenčić, Mauretanija, U: Mate Ujević, gl. ur., Pomorska enciklopedija, sv. 5. : Luka – Oz, Zagreb : Leksikografski zavod FNRJ, 1958. (MCMLVIII.), str. 170. – 171.
Antun Vujić, gl. ur., Enciklopedija : opća i nacionalna : u 20 knjiga, XIII. knj. : Ma – Mi, Zagreb : Pro Leksis, Večernji list, 2007., ISBN 978-953-7224-13-4, str. 157. – 160.
Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, Zagreb : Matica hrvatska, 2007., ISBN 978-953-150-815-5, str. 638.
Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb : Školska knjiga, Novi Liber, 2001., ISBN 953-6045-17-6, ISBN 953-0-40019-5, str. 938.
Tomislav Ladan, gl. prir., Hrvatski obiteljski leksikon, [6.] sv. : Kul – Met, Zagreb : EPH, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, 2005., ISBN 953-6748-22-3, ISBN 953-6036-28-2, Pristupljeno: 30. prosinca 2010.
Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb : Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, 2000., ISBN 953-0-40091-8, ISBN 953-6036-64-9, str. 578.
Dragutin Feletar, Adolf Malić, Zoran Stiperski, Zemljopis 7, 1. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-20347-0, str. 215., 220.
Stazić, Žaverije; Petrović, Rude; Stanić, Franjo. Geografija svijeta : Azija : Afrika, III. knj., Zagreb : Seljačka sloga, 1955., str. 351., 352.
Stjepan Blažanović, Hrvatski rječnik : najučestalijih 7500 razlikovnih riječi hrvatskoga i srpskoga jezika, Zagreb – Sarajevo : HKD Napredak, 1995., ISBN 953-6383-02-0, str. 89.
Vladimir Brodnjak, Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb : Školske novine, 1991., ISBN 86-7457-074-7, str. 278.
Alfonso Cvitanović, Geografski rječnik, Zadar : Hrvatsko geografsko društvo Zadar, Matica hrvatska, Filozofski fakultet, Zadiz, 2002., ISBN 953-97803-0-7, ISBN 953-6320-16-9

Mauretanija dolazi od latinskoga, Mauritanija od grčkoga, pri čemu se dobro zna iz kojega je jezika pretežno crpljeno jezično gradivo u hrvatski književni jezik i njegovu normu.

Neka istok piše i Mavretanija i Mavritanija, a i Mauritanija ako hoće.

A članak Alemka Gluhka Mauretanija i Mauritanija (objavljen u Jeziku, XXXII., br. 1., listopada 1984., str. 31.—32.) ne treba uzimati kao krunski dokaz. On među ostalim tamo citira i knjigu Borislava Savića, Islamska Republika Mauritanija, Beograd : Rad, 1976.

Ako već treba neko posebno ime, neka se piše u zagradama latinski naziv, za ono što je postojalo do pada Zapadnoga Rimskoga Carstva. Čitava situacija nalikuje na problem oko imena Makedonije, samo što problem ne rade Alžir i Maroko — već mi sami.

Isto se tako može postaviti pitanje, na koju bi se od tri rimske Mauretanije mogao odnositi jedan naziv. Bila je i rimska pokrajina Dalmacija. Treba li zato mijenjati naziv? Dakako — ne. -- Bugoslav (razgovor) 16:46, 31. prosinca 2010. (CET)[odgovori]

ZA Mauretanija--MAN_USK ^recider 18:28, 2. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

PROTIV mijenjanja standarda hr.wiki! - Super ste se vas dvojica dogovorili ... bitno je da je odluka jednoglasna! Evo sad ću Vam je ja malo pokvariti. Koliko ja znam, a znam, na wiki je jedino pravilo koje se primjenjuje na nazive država ono koje je službeno, dakle MVPEI RH! A ono kaže: http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=13&dmid=133#pocdrz, dakle dragi kolega vrati sve ove noćne izmjene nazad, jer više nemate jednoglasnu odluku (od dva glasa!) --78.0.192.16 09:18, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

MVPEI jest službeni stav Hrvatske i tu nema dvojbe i članak bi se trebao zvati Mauritanija. Svi znamo kako to na wikipediji ide s borbom za hrvatski jezik i s lažnim skrbnicima. Što se tiče ovog gornjeg ip-a, potpuno ga razumijem, ni meni se ne da prijavljivati i ljutiti se jer bi netko završio u blokadi na dulje vrijeme. --93.142.171.196 11:43, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Glas neregistriranog suradnika je glas u vjetar. Registrirajte se, zadovoljite uvjete pa glasujte. Dotad je glas nevažeći. Hvala na razumijevanju.--Braco dbk 20:37, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

PROTIV Budući da Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo da ima svoj ured u Mauritaniji a ne u Mauretaniji a i samim pretraživanjem ključne riječi Mauretanija u Googleu koji nam odmah da obavijest Jeste li mislili: Mauritanija što govori o većem pretraživanju pojma Mauritanija i njegovoj točnosti. Članak bi trebao nositi ime Mauritanija--Anton 008 12:12, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Da ne bi ispalo da podržavam ovog ili onog, zar pravopis nije iznad svih, pa i ministarstava i googlea? Pravopis u ruke i pogledajte tamo.--MaGa 12:16, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Da je samo pravopis u pitanju onda bi bila i Bjelokosna Obala, a ne Obala Bjelokosti. U ovom slučaju gledalo se šire. Također, MVPEI je službeni stav jednoga ministarstva - koji uključuje i Belarus i Moldovu. Toliko za sad. -- Bugoslav (razgovor) 12:31, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Ako ćemo se hvatati Narodnih novina, evo odmah primjera u kojem se izričito vidi da ni zakonska tijela nisu strogo za "Mauritaniju".
Evo što kažu Narodne novine:

[1] Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, NN br.35, 19. lipnja 1992. (odluka Administrativne komisije Sabora Republike Hrvatske od 2. lipnja 1992.)

Tako da vidimo kako državna tijela govore o Mauretaniji. Kubura (razgovor) 05:12, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Pravilo ili iznimka

Članak je započeo suradnik Elephantus 31. kolovoza 2005. u 15:05:00. Tako je bilo do 31. svibnja 2006. u 09:58:37 kad je članak premješten pod bolji naslov – Mauretanija. Dana 19. rujna 2008. u 18:09:21 članak se vraća pod naslov Mauritanija i tako je stajao do 3. siječnja 2011. u 01:34:19. Do sad se nije vodila rasprava, niti je pokrenuto glasovanje o ovome pitanju – što znači – IP je u krivu. Nema glasovanja, te se raspravlja argumentima.

Ne znam odakle IP-u ideja kako se ovdje držimo samo MVPEI-ja. Da je tako onda bi članci bili pod ovim naslovima: Brunej Darussalam, Côte d'Ivoire, uvijek i samo Češka Republika, El Salvador, Južna Afrika, Kabo Verde, slično tomu pisali bi (ako pišemo dulji naziv) samo Veliko Vojvodstvo Luksemburg, a ne i Luksemburško Veliko Vojvodstvo. Članci bi onda morali biti pod naslovima: Ruska Federacija, Belarus (do 2007. samo Bjelarus), Mjanmar (do 2007. samo Mjanma), Sveti Toma i Prinsipe, Timor-Leste i Ujedinjena Kraljevina.

Čudim se zašto je ostao Kazahstan, kad MVPEI daje bolji naziv Kazakstan. Još me više čudi naziv Republika Fidži Otoci (!) prije normirano kao Republika Fidži. Slično, Azerbajdžan nije promijenio naziv, a Ministarstvo je promijenilo Azerbajdžanska Republika u Republika Azerbajdžan – očito prevodeći s engleskoga (iako nam je odavno poznata Azerbajdžanska SSR tj. Azerbajdžanskaja SSR).

Mauretansko pitanje nalikuje makedonskomu, azerbajdžanskomu i moldavskomu (koje se isto rješava). Iznimka, jer je (za sad) jedino Burma riješena tim načinom. Eto, -- Bugoslav (razgovor) 16:30, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Bugoslave gledam tvoje obrazloženje premještanja članka i gledam stranicu za razgovor koju nudiš kao opravdani razlog premještanja, ali da me ubiješ ne vidim da je oko toga premještanja postignut bilo kakav dogovor. Pojasni mi to malo prije nego revertam tvoju izmjenu.--Braco dbk 18:51, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Ups, sori, tek sad vidim da je Kubura premjestio članak i obrazlagao premještanje. Prema ovome [2] ispravno je Mauretanija.--Braco dbk 18:54, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

pazite, ja sam glasao

ZA zbog toga što zemljopis kaže Mauretanija. Znanost, a ne jezik! Počevši od udžbenika za osnovnu školu do geografskih (encikopedijski) atlasa (Rijeka 1999., Zagreb 2005., Ljubljana 2009.). Skrećem sa teme, ali nijedan od njih ne "poznaje" ni Moldovu, ni Mjanmu! Pozdrav!--MAN_USK ^recider 22:17, 3. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Nazivi država, pravopis i MVPEI

Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske druge države zove ili onako kako je uobičajeno u hrvatskom jeziku (kako je napisano u pravopisu), ili onako kako neka država želi da ju se naziva, ako je taj naziv različit od pravopisa (kad se sklapaju međudržavni ugovori, stranke potpisnice ugovora zovu su onako kako se međusobno dogovore).

Kako Hrvatska sklapa međudržavne ugovore tek zadnjih 20-ak godina, a gomile normi i konvencija su naslijeđene, kako neke države mijenjaju imena (Burma-Mjanmar), MVPEI je ono mjesto gdje se prvo mijenja naziv neke države, a pravopis kasni. Kako promjene glede pravopisa na hr wiki radimo postupno, tako treba i ovdje, jer za očekivati je da će s vremenom MVPEI i pravopis biti usklađeni, a tada će sigurno i hr wiki biti usklađena s oba izvora. Dakle, MVPEI jest valjani izvor, ali ako oni unesu neku promjenu danas, ne mora se ista unijeti na stranice Wikipedije danas ili sutra, može se pričekati mjesec ili godinu dana da se prvo pravopis uskladi, pa zatim Wikipedija dolazi na red. Speedy Gonsales 14:28, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Prema ovome se može izvući zaključak da je ispravan naziv Mauritanija jer na stranicama MVPEI nalazim samo taj naziv.--Braco dbk 15:33, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

MVPEI je što?--MAN_USK ^recider 15:37, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija [3].--Braco dbk 15:38, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Znam to, ali jeli što kaže MVPEI "sveto pismo"? Nastranu svi geografski i jezični razlozi. Ja mislim da nije, zašto preuzimati tuđe pogreške?!--MAN_USK ^recider 15:43, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Što bi u ovom slučaju trebalo bit "sveto pismo"? Tko ima pravo odrediti što je ispravan naziv a što ne, tko griješi a tko ne?--Braco dbk 15:53, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

MVPEI je nešto sveto i nepogrešivo, a ostalo je ništa.--MAN_USK ^recider 16:28, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Nigdje to nisam niti spomenuo. Vodim se onim što je Speedy napisao, a napisao je da će se pravopis usklađivat sa MVPEI. Nemam razloga ne vjerovati njegovom komentaru. Ako netko misli drugačije i želi nekakav dogovor, tu smo da se dogovorimo. Dok se ne dogovorimo nećemo ništa mijenjat.--Braco dbk 16:32, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Izvori koji su uvodno dani. -- Bugoslav (razgovor) 15:54, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Zbog čega? Mislim, Speedy je dao jedno obrazloženje koje je meni razumljivo i prihvatljivo. Ako pravopis kasni za MVPEI, znači da će se pravopis usklađivat sa MVPEI, a Wikipedija može čekati, neće nigdje pobjeći.--Braco dbk 15:59, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Onaj popis na MVPEI ima razloga zašto je takav. Nazivi koje rabi MVPEI su službeni i to je struka što se tiče međunarodnih odnosa, a popis je sastavio profesor Bakotić. Struka također piše Europska unija, ne Europska Unija, bez obzira što jezičari inzistiraju da se Unije piše velikim početnim slovom. Pravopis nikad neće biti usklađen s popisom MVPEI, barem ne u potpunosti, kao što se na wikipediji nikad nećemo dogovoriti o nekim stvarima. --Ex13 (razgovor) 16:16, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Može se čuti kako će nam budućnost donijeti dosta novih država. A kad se države dogovore, za to treba vremena.

Ako Wales (uzeto samo kao primjer) proglasi neovisnost, mi ćemo i dalje rabiti tradicionalni naziv – koji možemo pronaći u vjerodostojnim izvorima i sl. Svako pravilo ima iznimke koje isto potvrđuju.

Kad MVPEI nešto počne rabiti u svojoj praksi, to ne znači da će se pravopis s time usklađivati. I tko zna u kojem će trenutku Hrvatska priznati neku novu državu. Kao što se vidi – taj popis ima (izrazitom većinom) one države koje su članice Ujedinjenih naroda (te dvije, tri ostale – koje imaju status promatrača pri UN-u ili ih je priznao veći broj članica UN-a).

Njihov popis je dakle nepotpun, jer je naziva puno više. U pravopis ulaze riječi koje se teže pišu – isti nije popis svih mogućih riječi – dakle nepotpun. Zato su tu rječnici i leksikoni, te stručni časopisi (primjerice Jezik) – isti imaju puno veći utjecaj na to kako će se što pisati. Nisu svi jezikoslovci za pisanje naziva EU – Europska Unija.

Iako se slično kao u slučaju običnih naziva institucija može govoriti o članovima Akademije, tako i o građanstvu Unije (ipak samo u okviru naziva institucije).

Pravopis će uvijek donositi tradicionalne nazive, čak i kad to ide protiv nekog načela. Pravopis će se također usklađivati s jezičnom praksom, pri čemu je Bakotić samo jedan od mogućih tekstova koji će pronaći svoj put do Hrvatskoga nacionalnog korpusa. I ako ikad Wales postane nezavisnom državom, moći će se dugo pisati i Wales i Vels, bez obzira na diplomatske uzuse. -- Bugoslav (razgovor) 16:48, 4. siječnja 2011. (CET)[odgovori]