Razgovor:Europska unija

Island

Pozdrav! Samo jedno pitanje. Nije i Island u medjuvremenu postao kandidat za ulazak u EU? --Marko Stanić (razgovor) 19:22, 17. veljače 2010. (CET)

New EU Design

Hi ! There is a modernized structure at the engl. EU article. It is designed like a city- or country-article. Maybe this is a useful inspiration for the article here. all the best en:Lear21 — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 84.189.126.202 (razgovor • doprinosi) 20. siječnja 2007., 19:30:16 (CEST)

Naziv članka

Trebali bismo preimenovati ovaj članak. Naime, u nazivu članka pravopisna je pogrješka. Europska se unija piše velikim početnim slovom, dakle, Europska Unija. Tako je odredilo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika te Hrvatski školski pravopis (2008.). Možda zvuči čudno, ali se, koliko ja znam, zaključci Vijeća uzimaju kao ispravni i mjerodavni. Nisam htio ništa ispravljati jer bi se, očito, svi okomili na mene. --Binx ® 18:48, 29. travanj 2009. (CEST)

A što ako ne koristimo školski pravopis i pišemo po nekom drugom (i pišemo "pogreška")? O ovom sam razgovara s nekoliko jezikoslovaca i za sada je većina na strani male unije. U ovom trenutku mogu dati link na HJP. Također, nedavno je u jednim novinama bio odličan tekst baš na tu temu (obrazložio bi na dugo i na široko, ali nemam baš vremena, pa odgovaram samo šturo) --Ex13 (razgovor) 10:57, 30. travanj 2009. (CEST)

U svakom slučaju, protiv preimenovanja (za sada i u dogledno vrijeme)--Ex13 (razgovor) 10:59, 30. travanj 2009. (CEST)

To pitanje je bilo postavljeno Wikipedija:Pravopisna_pitanja/Arhiv_11#Međunarodne_institucije i mlada kolegica je jasno odgovorila. Ako je Vijeće donijelo takvu preporuku (vjerojatno je proglasilo EU državom), onda bi trebali po isto shemi pisati Organizacija Međunarodnog Civilnog Zrakoplovstva, ili Afrička Unija, Ujedinjeni Narodi i drugo. Sve u svemu, ako je Vijeće donijelo takvu mudru odluku, onda su zbilja mudraci, a Žužul napravio dobar biznis. --Ex13 (razgovor) 11:21, 30. travanj 2009. (CEST)

Sad sam pregledao i zapisnike Vijeća [1], i moram priznati da nisam naišao na pitanje pisanja Europske [U/u]nije. Dakle, stvar je u pravopisu (možda bolje reći u izdavaču). Koliko je meni poznato, još uvijek se daje prednost BFM pravopisu.--Ex13 (razgovor) 11:44, 30. travanj 2009. (CEST)

Idemo krenuti. Naime, Hrvatski jezični portal napravljen je prema Anićevom i Enciklopedijskomu rječniku. Anićev je rječnik deskriptivan i opisuje, a nije preskriptivan. Dakle, Anića se ne smije uzimati kao standard, jer bi tada pronašli mnoštvo srpskih riječi, koje, dakako, ne bi trebale ući u hrvatski standard. Toliko o Aniću.

Koliko ja znam, na ovoj se Wikipediji zaključci Vijeća uzimaju kao jedino pravilno (zemljopis/geografija).

Ne bismo trebali preispitivati njihove odluke, jer su članovi Vijeća, barem većina, izvrsni jezikoslovci: akademik Katičić (predsjednik Vijeća), akademik Ježić (zamjenik predsjednika Vijeća), dr.sc. Dunja Brozović..., ali i sami autori pravopisa: akademik Babić, akademik Moguš, prof.dr.sc. Ham.

Ne, cijeli je školski pravopis, osobito drugo izdanje, napravljen prema zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika tako da teorija o želji autora pada u vodu. Tako da, na primjer, treba pisati sudci, svetci (NE otci) iako su autori bili protiv toga.

I Babić-Finka-Moguš propisuje Europska Unija. ;)

Anić-Silićev i Matičin pravopis nisu službeni pravopisi, te isključivo mogu biti dodatna literatura. Lijep pozdrav! --Binx ® 14:18, 30. travanj 2009. (CEST)

Ja ne znam za pravilo da se zaključci Vijeća uzimaju kao jedino pravilo na ovoj Wikipediji, ali znam da su svi ugovori u Narodnim novinama objavljeni kao "Europska unija". Na kraju, zbilja mi nije jasno zašto onda nisu "Ujedinjeni Narodi".

Slobodno pišeš ne ću, sudci i pogrješka, ali ja to sigurno neću prihvatiti --Ex13 (razgovor) 15:38, 30. travanj 2009. (CEST)

Vijeće je službeno tijelo koje odlučuje o normi hrvatskoga standardnog jezika. Wikipedija bi se, kao javna internetska stranica koja je mnogim ljudima izvor znanja, trebala pridržavati zaključaka koje je donijelo Vijeće. Ujedinjeni narodi ne pišu se Ujedinjeni Narodi zato što to nije organizacija koja bi sličila državi. A Europska se Unija piše velikim početnim slovom zato što ona može značiti i državu. Članice Ujedinjenih naroda nemaju cilj ujedinjenje, kao što to ima Europska Unija.

P.S. Nisam napisao kako sam ja ZA preimenovanje ovoga članka. --Binx ® 16:22, 30. travanj 2009. (CEST)

He he konačno sam dobio odgovor :) Dakle Unija se piše velikim početnim slovom jer su jezikoslovci zaključili da je to država (odnosno skoro pa država). Dakle, to nije jezično pitanje :). S jezične strane nema spora - ako je država sve riječi u imenu pišu se velikim početnim slovom, ako nije, onda se samo prva piše velikim. Za mene jezikoslovci nisu mjerodavni za određivanje karaktera EU. Postoji dosta stručne literature o EU na hrvatskom (mogu preporučiti cijeli popis), pa preporučujem pročitati --Ex13 (razgovor) 16:36, 30. travanj 2009. (CEST)

A kao što rekoh, u zapisnicima sa sjednica Vijeća nisam pronašao da se igdje spominje Europska [U/u]nija.--Ex13 (razgovor) 16:38, 30. travanj 2009. (CEST)

Kao i obično, nije sve tako jednostavno. Nadalje, što se tiče sjednica Vijeća, ne praćah ih. Znam da postoje zapisnici na stranica Instituta, ali stvarno nemam volje to tražiti. Jednostavnije je otvoriti Hrvatski školski pravopis iz 2008. (98. str). Dakle, u tomu pravopisu pročitah sljedeće: Europska Unija (EU). A zapisnici sjednica nisu potrebi, jer je Pravopis, zapravo, djelo Vijeća. U Hrvatskomu pravopisu Babića, Finke i Moguša piše isto a njega, koliko vidim, smatraš nadležnim.

P.S. Možda svi ti nazivi (ne ću, pogrješka, zadatci, sudci, svetci, grješnik, otpadci, Europska Unija...) ne će biti udomaćeni, iako su u skladu s hrvatskom tradicijom, ali se mora pisati prema pravopisu koji, u ovom slučaju, ima preporuku Ministarstva. Usput, ne znam kako će se ovaj problem riješiti. Glasovanjem ili će biti prihvaćen zaključak Vijeća. Lijep pozdrav! --Binx ® 15:32, 1. svibanj 2009. (CEST)

Ljudi, ja ne mogu vjerovati kako netko može biti takav - samo ste trebali uzeti u ruke Hrvatski pravopis Matice hrvatske i vidjeli biste da i u njemu piše Europska Unija (!) i stvar nema daljnje rasprave, a sve te rasprave o pogrješci, i još od ljudi koji o tome pojma nemaju, ma molim vas lijepo... --Josinj (razgovor) 09:11, 1. srpnja 2009. (CEST)

Pobogu, pravopis Matice hrvatske nije mjerodavan i nema veze sa standardom. Nitko ga nije ni preporučio, a ni propisao. Ne samo da nije prihvaćen nego su ga radili ljudi koji nemaju iskustva u jezikoslovlju. Gledaju se isključivo zaključci Vijeća, a prema njemu jest napravljen Hrvatski školski pravopis (2008.) To je i službeni pravopis na ovoj Wikipediji.(Wikipedija:Pravopis) ;)

Ako lektori pišu prema Matičinu pravopisu, jadna kroatistika s njima. Taj pravopis veze s vezom nema, pogotovo njegov transliteracijski dio o kineskom i ostalim dalekoistočnim jezicima.

Bolje nemoj miješati Matičin pravopis ovdje. --Binx ® 22:15, 6. srpnja 2009. (CEST)

Pa kad su jezikoslovci odlučili da je ovo država, onda neka bude "Europska Unija". Blesavo je da je onda "Europska zajednica", koja ima više ovlasti i stvarno je nadnacionalna. Ali tko sam ja da idem protiv Vijeća. Pozivam jezikoslovce da malo sadržajno popune ovaj članka i ostale članke na ovu temu. --Ex13 (razgovor) 09:23, 1. srpnja 2009. (CEST)

Europska Unija nije međunarodna organizacija već politička i gospodarska unija

Europska Unija piše se s velikim početnim slovom na objema riječima jer EU nije nikakva međunarodna organizacija kao što su to Ujedinjeni narodi. Europska Unija je jedinstvena nadnacionalna politička i gospodarska unija u svijetu te sui generis asocijacija neovisnih država koje skupa tvore jedinstvenu političku zajednicu koja je po svom pravno-političkom ustroju više od konfederacije ali manje od federacije. Posjeduje svoju izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast. EU raspolaže vlastitom pravnom stečevinom i normom (od oko 170 000 stranica zajedničkih propisa). EU ima i pravnu prevlast nad nacionalnim pravom u područjima u kojima su države članice svoje ovlasti prenijele na nju. U tim područjima donošenje odluka unutar Unije kombinacija je međuvladinog i nadnacionalnog načina funkcioniranja. Više od 2/3 nacionalnog zakonodavstva država članica donosi se na razini Unije ili je rezultat primjene europskih direktiva u nacionalne okvire. EU ima zajedničku Europsku centralnu banku, kao i zajedničku valutu (euro) u 16 država članica, s jasno naznačenom ambicijom da ju postupno sve članice usvoje.

EU raspolaže i vlastitim državljanstvom koje državljani zemalja članica uživaju, uz svoje nacionalno. Unija ima vlastiti parlament kojeg biraju državljani Unije. Na Europsku Uniju prenosi se popriličan dio nacionalnog suvereniteta, što nije slučaj kod međunarodnih organizacija. Da to nije slučaj ne bi se provodio referendum o pristupanju Europskoj Uniji niti bi se vodili ovako sveobuhvatni, i u mnogočemu jedinstveni, pregovori o članstvu. Lisabonski ugovor predviđa i mogućnost istupanja iz Unije, ali putem posebnih pregovora o istupanju.

S tog stajališta kao i zbog njene jedinstvenosti, EU se ne može uspoređivati ni s jednom drugom političkom unijom u svijetu, a još manje s običnim međunarodnim organizacijama ili savezima, poput Ujedinjenih naroda, Svjetske trgovinske organizacije, Saveza država jugoistočne Azije, Sjevernoatlanstkim savezom, i sl. Ni za jednu od tih organizacija Hrvatska nije, da bi postala članica, supotpisala ni ratificirala pristupni ugovor, čije su odredbe obvezujuće za gotovo sva područja nacionalnog zakonodavstva, kao što će to biti slučaj s Unijom! Štoviše, kod međunarodnih organizacija postoji temeljno pravilo o jednakosti država članica. No ono ne vrijedi za Uniju, i samo za nju, gdje se odluke donose pravilima koje su kombinacija načela jednakosti građana (kao u nacionalnim državama) i načela jednakosti država (kao u međunarodnim organizacijama).

Zanimljivo je pritom usporediti karakteristične elemente državnosti i EU: svaku državu nužno obilježavaju 1) teritorijalne granice unutar kojih se primjenjuju njeni zakoni, 2) postojanje institucija preko kojih vrši svoju vlast i autoritet, 3) legitimnost tog autoriteta koji se naslanja na suverenitet naroda. Europska Unija dobrim djelom raspolaže sa svima trima elementima: njen pravni poredak primjenjuje se unutar jasno definiranog teritorija, ima vlastite institucije koje donose i provode njene propise, i građani EU-a na europskim izborima biraju Europski parlament a na nacionalnim izborima svoje šefove država i vlada koji potom kolektivno donose odluke unutar Vijeća EU-a, dajući na taj način punu demokratsku legitimnost institucijama Unije.

Stoga je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika ispravno postupilo kada je odlučilo da se Europska Unije piše s velikim početnim slovom na riječi Unija. Štoviše pokazalo je zavidnu razinu političke kulture u ispravnom prosuđivanju same biti Unije.

Osim toga ako je pravilo da se piše veliko početno slovo na Sjedinjene Američke Države, Vatikanski Grad, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (koje, usput budi rečeno, same nisu bile priznate države), Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda (koje nije bilo nikakva država već samo zajednica teritorija s puno slabijim političkim jedinstvom od Europske Unije, pa čak i preteča moderne nacionalne države), Zlatna Horda, Dvojna Monarhija, Trojedna Kraljevina Hrvatska (koja nažalost nije bila neovisna), pa čak i Liliput, samorazumljivo je da se onda piše i Europska Unija (gdje riječ Unija označava novu vrstu međunarodnopravne političko-gospodarske unije, znatno bliža prije navedenim riječima Države, Grad, Republika, Carstvo, Monarhija ili Kraljevina, nego li običnim organizacijama, zajednicama, savezima i sl. pa i ostalim unijama koje ni po čemu osim po imenu nisu zapravo usporedive s EU-om).— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 194.152.198.21 (razgovor • doprinosi)

Europska Unija

Po novome pravilu obe riječi se pišu velikim početnim slovom!--Wustefuchs (razgovor) 17:00, 6. lipnja 2010. (CEST)

Nije to nikakva država, već međunarodna organizacija. Unija se piše malim slovom, tj. Europska unija. -- Bugoslav (razgovor) 23:35, 6. lipnja 2010. (CEST)

Novo pravilo Matice hrvatske se ne slaže s tim. U nedavno izdanoj knjizi Hrvatski pravopis autora Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića stoji kako se Europska Unija piše s oba velika početna slova.

--Wustefuchs (razgovor) 22:35, 9. lipnja 2010. (CEST)

Matica hrvatska ne stvara pravila za hrvatsko društvo, a tu monografiju koju citiraš se ne mora primjenjivati, već se primjenjuju opći školski pravopisi. Taj pravopis nije donio bog zna kakvu senzaciju, osim da se riječ internet piše malim početnim slovom. -- Bugoslav (razgovor) 00:35, 10. lipnja 2010. (CEST)

Da, ali ne moram napominjati da je hrvatska wikipedija na hrvatskom jeziku, a hrvatskom jeziku standard daje Matica Hrvatska.--Wustefuchs (razgovor) 17:17, 13. lipnja 2010. (CEST)

Hrvatskomu jeziku standardologiju ne utvrđuje Matica hrvatska, a to što je pravopis izdala Matica, ne znači da je on službeni pravopis. Matica je izdala razne monografije, razne publikacije, pa to i dalje nisu službene monografije i službene publikacije. To što je Zidić dopustio da institucija na čijem je čelu uđe u sukob s glavnom strujom hrvatskoga jezikoslovlja, to mu se može uzeti samo kao minus. Mićanović, rođen 1968. u Brčkom, Marković, rođen u Zagrebu (1974.) i Badurina rođena 1962. u Rijeci; oni su autori i njihov je pravopis autorsko djelo iza kojega stoje samo oni. Zanimljiva je i činjenica što taj pravopis neki nazivaju crvendaćem. -- Bugoslav (razgovor) 18:52, 13. lipnja 2010. (CEST)

Wustefuchs je zaboravia na Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kubura (razgovor) 02:20, 14. lipnja 2010. (CEST)

Hrvatskomu jeziku standard daje Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Trenutačno postoje dva pravopisa koja su usklađena sa zaključcima Vijeća. To su Hrvatsko školski pravopis Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša, i to 2. izdanje. Drugi je Hrvatski pravopis Babića i Moguša koji je izišao 2010. godine. U njem je navedeno isključivo Europska Unija. Matica hrvatska nije mjerodavna za jezik, spomenuto je Vijeće jedino tijelo koje može dati prednost kojem prijedlogu. Ako ti se to ne sviđa, slobodno priupitaj. Budući da vidim da ti je znanje na visini, možda ih i uvjeriš u suprotno. --Binx ® 00:49, 9. srpnja 2010. (CEST)

Slobodni ste pogledati i odredbe najnovije Promjene Ustava Republike Hrvatske, koja je vjerujem jezično pregledana. Piše "Europska unija".--Ex13 (razgovor) 08:42, 9. srpnja 2010. (CEST)

I? Otkada je pravni metajezik mjerodavan za standard? Piše u različitim zakonima i veznik ukoliko mjesto ako pa nije u standardu. Također, pravnici bi trebali znati da nije uvjerenje nego potvrda i da nije rješenje nego odluka. To jednostavno nije isto. Administrativni je stil nešto drugo. Na razini je književnog jezika. Ono što piše u književnim djelima i zakonima ne određuje standard. Uostalom, svi imate stranicu Wikipedija:Pravopis. U njoj je navedeno službeno izdanje pravopisa. Navedeno je također da se neće sve odmah mijenjati, ali o ovomu se mora raspraviti. --Binx ® 18:48, 9. srpnja 2010. (CEST)

Onda smo riješili. Piše se Europska Unija.--Wustefuchs (razgovor) 21:08, 12. srpnja 2010. (CEST)

Ništa nismo riješili. Enciklopedija se piše temeljem više izvora, a u ovom slučaju nije postignut kompromis. Piše se Europska unija. -- Bugoslav (razgovor) 22:23, 12. srpnja 2010. (CEST)

Piše da je pravopis kojim se piše na ovoj Wikipediji Hrvatski školski pravopis, i to na stranici koju sam već naveo. Ja to nisam napisao. Ovo je naziv i nije neki običan dio članka, te se zbog toga mora promijeniti kako bi bio u skladu s pravopisom. Kada već znaš neke bolje izvore, navedi ih. Zanimaju me, vrlo. --Binx ® 00:30, 13. srpnja 2010. (CEST)

(početna uvlaka)

Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika je mjesto rasprave, a ne mjesto odluke. (1) To vijeće je imenovalo jedno ministarstvo, točnije jedan ministar. (2) Sam opovrgavaš svoje teze, govoreći kako je Ustav, kao pravni spis najveće pravne moći, samo još jedan tekst (a zahtijevaš bespogovorno vjerovanje MZOŠ). Naravno ne može se ni pravnicima u svemu bespogovorno vjerovati, iako se ne mogu složiti kako bi riječi rješenje i uvjerenje trebalo preimenovati u neke opće pojmove. Ako ih već treba preimenovati, neka se zovu, potrdilo, sklep, utok/utuk, treba oživjeti riječi. Pogotovo se ne može vjerovati funkcionalnim stilovima, pa govoriti o geografiji, ili riječi važiti kao riječi standardnoga jezika. Dakle, s jedne strane ti se zalažeš za ono što propisuje jedno Vijeće MZOŠ-a, a s druge strane protiv tekstova iz književnosti (pisanoga jezika), te tekstova iz pravnopolitičkoga područja.

Sve se može dogovoriti, pa i poraba naziva Europska Unija, u značenjima gdje se naglašava naddržavnost toga ustroja. Ali, dok će se pisati Ujedinjeni narodi i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, do tada će se ovaj članak zvati Europska unija.

Može se otvoriti i preusmjeravanje ili razdvojba Europska Unija, ali treba pričekati razvoj situacije. Podržat ću to što Ex13 kaže o Ustavu, barem po ovomu pitanju.

Ti pravopisi o kojima govoriš su preporučeni, a samo je jedan dobio rješenje.

Evo tri izvora koji ne rabe riječ unija pisanu velikim početnim slovom.

• Šonje, Jure (gl. ur.), Rječnik hrvatskoga jezika, LZMK i ŠK, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, str. 253.

• Babić, Stjepan, Temelji Hrvatskomu pravopisu, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-61459-4, str. 57. – Europska unija

• Bratanić, Maja (gl. ur.), Četverojezični rječnik prava Europske unije : engleski, hrvatski, francuski, njemački, Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 2003., ISBN 953-6430-49-5, str. 51., 139. – donosi naziv Europska unija, ali i građanin Unije, građanstvo Unije.

-- Bugoslav (razgovor) 08:59, 14. srpnja 2010. (CEST)
(Dodao treći izvor 15:41, 2. siječnja 2011. (CET))

U hrvatskome jeziku postoje funkcionalni stilovi. Književni je jezik jedan od njih, kao i pravni metajezik. Naravno da književni jezik utječe na standard. No, ne možemo sve što se upotrebljava u književnome jeziku olako prihvaćati u standardu. Tako da ne razumijem što misliš pod tim da ne prihvaćam književni jezik. Administrativni je stil pun pleonazama i oni ne mogu ući u standard. Što se tiče ovih riječi koje si naveo, one bi se trebale promijeniti zato što te riječi imaju drugo značenje u jeziku. Jednostavno, nemaju smisla. Uvjerenje je mišljenje koje se temelji na vjerovanju da je što istinito, kako veli Anić. Navodi on i da se u birokratskom jeziku koristi kao zamjena za uvjerenje, ali to bi se trebalo promijeniti. Administrativni se stil treba približiti standardu. Naravno da će uvijek biti odstupanja, ali ovako velike razlike ne trebaju postojati.

Nadalje, zaključci se Vijeća uzimaju kao mjerodavni. On nije služben u Hrvatskoj, to je točno, ali na ovoj Wikipediji jest. Babić svašta piše. U knjizi koju si naveo navodi Europska unija, a u Hrvatskom šklskom pravopisu iz 2005. (sic!) navodi Europska Unija. Budući da je knjiga Temelji Hrvatskomu pravopisu zbirka članaka, tko zna kada je taj članak zapravo napisan. Izvađen je iz konteksta, uostalom, jer se ne govori o velikom i malom slovu u tom članku.

Još nešto, Šonjin je rječnik iz 2001., Anićev je malo noviji. No, svi oni donose različita rješenje. Osim Matičina, ne postoji pravopis napravljen poslije 2004. koji govori o Europskoj uniji. Matičin je pravopis diletantski uradak, rađaše ga premladi jezikoslovci koji ne znadu o hrvatskome jeziku mnogo, pa o njem ne bih.

Usput, Ujedinjeni narodi nisu isto što i Europska Unija. Ujedinjeni narodi jesu organizacija kojoj su gotovo sve države svijeta članice. Dakle, to je organizacija. S Europskom Unijom drukčije je. Europska Unija kao država je, zapravo. Ona ima cilj ujedinjenje (to napisah odavno). Dakle, jezikoslovci misle da je to država. Zato bismo trebali pisati Europska Unija, isključivo. --Binx ® 13:27, 15. srpnja 2010. (CEST)

Tko zna, zna. Šonje je iz 2000. Taj pravopis iz 2010. nije odobren rješenjem, već nekom preporukom. CIA je negdje objavila kako će se EU kao ustroj raspasti. Nema smisla prisiljavati suradnike na porabu naziva koji je netko u Vijeću progurao. To Vijeće nas nije spasilo od geografije, štoviše pokleknulo je. To je vijeće političko tijelo, a kako bi to Zakon o općemu upravnomu postupku nazvao, kolegijalno javnopravno tijelo u jednomu tijelu državne uprave.

Kad bi mi to Vijeće dalo prvonastup umjesto debija, i još poneki dar na oltar kulture hrvatskoga jezika, te zemljopis u školama i ustanovama visoke naobrazbe, onda bih možda rekao, ok, neka im je to novo euro-podobništvo, ali ovako ...

Ovako, radije ću do kraja svijeta i vremena govoriti o rješenju iz 1994. godine, nego prihvatiti pisanje Europska Unija.

Molio bih te jednu sitnicu, u mojoj nazočnosti nemoj spominjati Anićev leksikografski rad, ok. :)

Bugoslav (razgovor) 13:45, 15. srpnja 2010. (CEST)

Ne da mi se više o tome. Pišite članke kakve god hoćete, baš me briga. :D Omaška mi se dogodilo oko Šonjina rječnika. Sigurno neću kao sumanut tražiti godinu izdanja rječnika, bitnija mi je materija. ;)

Što se tiče Anića, njegov rjȇčnīk nije hrvatski. To je neka tvorevina kojoj ni sam autor ne zna naziv. Šonjin je rječnik bolji, to je točno, ali ima i on mana. Treba nam novi dostojniji rječnik. No, što je tu je. Citirah ga samo zato što ima i internetsko izdanje, a nije mi se dalo listati rjȇčnīk i prepisivati. :D No, u citiranoj natuknici nije pogriješio. Koliko god ima pogrešaka, nije u svem pogriješio.

P.S. Smiješno mi je kako se laici miješaju u jezik. Studiram kroatistiku i lingvistiku. Neće mi neki pravnik, ekonomist ili netko drugi govoriti što je u jeziku pravilno a što nije. O njem ipak znadem više od njih. ;) Još se više nadam da nisi kroatist, ali kada vidim neke kolege, ne bih se čudio. --Binx ® 23:42, 15. srpnja 2010. (CEST)

(Premješteno obraćanje suradnice/suradnika Ljulja)

Ustav nije mjerodavan kada je u pitanju hrvatski jezik: tako primjerice već dvadeset godina (!) u čl. 112 stoji da Vlada Republike Hrvatske "brine o gospodarskom razvitku zemlje" (sic!), premda je "brinuti se" u hrvatskom jeziku povratni glagol pa je trebalo stajati "brine se o gospodarskom razvitku zemlje". Toliko o pismenosti naših pravnih službi. Stoga da i napišu "Europska unija" ne znači da imaju pravo, niti se gramatika i pravopis moraju mijenjati ako je Ustav pogrešan. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 194.152.198.21 (razgovor • doprinosi) 19. srpnja 2010., 19:16:42 (CEST)

Apsolutno! Iz rječnika JNA "rešio sam da te smenim: evo ti rešenje o tome" nastao je hrvatski pravni žargon "rješenje", u smislu "odluke". Hrvatski se to kaže "Odlučio sam te smijeniti: evo ti odluka o tome". To što se dvije generacije pravnika krivo odgajalo ne mijenja ništa: nema nikakva razloga da se veći dio hrvatskog puka koji u govornom jeziku još nije prihvatio taj žargon pomiri s njim. Isto vrijedi za "uvjerenje" umjesto "potvrde". Ljulja, 19/07/2010.--194.152.198.21 19:16, 19. srpnja 2010. (CEST)

Odgovor: Obraćanje IP-194.152.198.21 koje je dano u 19:16:42 me izrazito podsjeća na rad jednoga suradnika en:wiktionaryja koji misli da je popio svu pamet svijeta. Rješenje je potpuno obična riječ u hrvatskomu jeziku, kao i riješiti, rješavati, rješidba. Poruka za IP – Ljudski je (g)riješiti. Također, može biti kako sam ja pogriješio, te IP pripada onoj vrstnoj poznavateljici i istražiteljici prvotnih značenja riječi, njihova podrijetla te sveza s drugima riječima istoga jezika ili s riječima iz drugih (stranih) jezika, onoj koja brani lične zamjenice i riječ hiljada, a i geografiju smatra običnom (čit. uobičajenom) riječju, također ista ona koja smatra riječi stilski obojenima, valjda bi se stilisticom mogla smatrati. Toliko. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 22:49, 19. srpnja 2010. (CEST)

P.S. Naši istočni susjedi preuzeli su od nas riječ uprava i upravno pravo, umjesto riječi administracija i administrativno pravo. -- Bugoslav (razgovor) 17:17, 31. srpnja 2010. (CEST)

Binx točno piše da su Ujedinjeni narodi organizacija, što je danas EU - nisam siguran. Kad je dotično nešto osnovano, bila je to organizacija pod imenom "Europska zajednica za ugljen i čelik", danas u članku o EU piše: EU je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država. Kako ta zajednica danas ima svoje granice - Schengenski sporazum, uz napomenu da se dotične ne nazivaju državnim granicama, postoji zajednička valuta - ali Britanci i Šveđani (od starosjedilaca) je nisu uveli, a i Danci čekaju referendum, postoje naznake da bi dotično nešto uskoro moglo postati konfederacija (kad se granice po Schengenskom ugovoru definiraju npr. kao granice EU konfederacije - kriterij definicije teritorija države). Možda baš zato EU još nije država (ni konfederacija), i možda se baš zato u hrvatskom Ustavu unija piše malim slovom. Kao što pravnici, ekonomisti ili neki drugi ne mogu stručno govoriti što je u jeziku pravilno a što nije, isto tako ne mogu ni nesvršeni jezikoslovci stručno govoriti što jest država, a što nije. Pravnici to mogu tumačiti, a EU sama mora definirati granice svog teritorija, uvesti jednu valutu za sve države članice i definirati samu sebe kao konfederaciju.
Iako sam legalist i načelno sam bio za poštivanje onoga što piše u pravopisu, jer svjestan sam i sam prevelikog broja pogrješaka u zakonima koji izlaze iz Sabora, u ovom slučaju jezikoslovci su se zaletjeli odlučivati o onome gdje su pravnici zapravo mjerodavni. U slobodnom razgovoru sam rekao da možemo uvesti pisanje unije velikim slovom kad Hrvatska uđe u EU, ali ne može tako. Onda kad EU definira teritorij unutar Schengenskih granica teritorijem EU i sebe kao konfederaciju, onda će se mijenjati i hrvatski Ustav, i uniju ćemo pisati velikim slovom. SpeedyGonsales 10:00, 20. srpnja 2010. (CEST)

U redu. Ako se neka pitanja mogu razmatrati i ne prihvaćati, zašto neki uporno ispravljaju sport u šport i slično?

Što se tiče Europske Unije, profesorica je Ham negdje napisala (ne sjećam se gdje, spremih u računalu) o Europskoj Uniji sljedeće: ona ima svoje zakone, svoga predsjednika, svoja državna tijela, svoju valutu, svoja državna obilježja, svoju granicu (...) već davno nije zajednica nego je država. Ili barem ima sva državna obilježja. Ako je Europska Unija (veliko U) pravopisno znači državu. Pravopis ne rješava status Europske U/unije, ali Europska U/unija svakako nije zemljopisni pojam, a ni organizacija - kako je onda napisati? Pravopis kaže: Europska Unija. Hrvatska granica sa Slovenijom, Italijom i Mađarskom ujedno je i hrvatska granica s Europskom Unijom.

Dakle, ne bi trebalo biti mnogo dilema. --Binx ® 16:05, 31. srpnja 2010. (CEST)

Profesorica Ham nije mjerodavna, već upravo pravnici i ekonomisti. EU nije državna tvorba, već obična organizacija. I NATO je organizacija, granice članica te organizacije se brane.

Binx, lijepo si rekao:

»Ne da mi se više o tome. Pišite članke kakve god hoćete, baš me briga.«

(Binx, 15. srpnja 2010., 23:42:21)

Također, ova stranica je blizu svoga pohranjivanja u pismohranu. Približava se granici od 32 kb.

Jezikoslovci mogu pomoći, ali svi smo mi jezikograditelji, u ovom slučaju jezikoslovci su se pokazali politički nepismenima.

Šport je glavni način pisanja na hr:wiki

Toliko, -- Bugoslav (razgovor) 17:17, 31. srpnja 2010. (CEST)

P.S. Binx, nemoj više pisati po ovoj stranici, jer bi tvoje pisanje moglo biti uklonjeno, jer ne donosi ništa novoga, već stare prežvakane rasprave. -- Bugoslav (razgovor) 17:17, 31. srpnja 2010. (CEST)

Profesorica Ham nije mjerodavna? Ako nije ona, onda nisu ni Babić, Katičić te jezikoslovci Matice hrvatske. Da je apsurd veći, izrijekom si rekao da ni Anić nije mjerodavan. Pa tko je onda mjerodavan? Uzimaš njihovo rješenje šport, a proglašavaš ih nemjerodavnim? Pravnici su mjerodavni? Ok, onda nam jezikoslovci ne trebaju? Što će nam? Kako se jezikoslovci usuđuju miješati u jezik? Pobogu, argumenti ti nisu baš dobri.

Tko je odlučio da je šport glavni način pisanja na hrvatskoj Wikipediji? Ti?

Hoće li se glasovati za svako pravopisno rješenje?

P.S. Ne bih trebao pisati, možda. Ipak, ne mogu dopustiti da o jeziku raspravljaju ljudi koji o njem ništa ne znaju. ;) --Binx ® 19:29, 31. srpnja 2010. (CEST)

Europska unija

"Za naseljena mjesta i države vrijedi pravilo da svaku riječ višerječnog imena, osim veznika i prijedloga, treba pisati velikim slovom. Stoga je pravilno pisati Velika Gorica, Sveti Petar u Šumi, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske itd. Budući da Europska unija nije država nego gospodarska i politička organizacija, riječ unija treba pisati malim slovom. Pogrješno je: *Europska Unija, a pravilno: Europska unija." izvor:http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=114. --Roberta F. 10:49, 18. ožujka 2011. (CET)

Tko je uopće autor tog savjeta? Toliko o vjerodostojnoti. Posve je nebitno što Babić-Finka-Mogušev, Babić-Ham-Mogušev i Matičin pravopis izrijekom navode da je, u skladu s pravilima, potrebno pisati Europska Unija, određeni ljudi misle da je neki anonimni savjet posve valjan i vjerodostojan!?

Veća je tragikomedija što se u samom savjetu koristi izraz pogrješka koji je novìna Babića i ekipe. Valjda se iz pravopisâ uzima samo ono što želimo - bez ikakve stručne argumentacije. --Binx ® 18:15, 24. lipnja 2012. (CEST)

271 regija

Podatak o 271 regiji je dan uz pripadajući izvor, a ima još mrežnih mjesta koja upravo na taj način opisuju Europsku Uniju. Opisuju ju upravo na način da naglašavaju 27 država članica i 271 regiju. Moglo se neutralnije napisati do 271 regiju. Nije tajna da Europska Unija sagledava kroz regije i naglašava regionalni pristup, decentralizaciju država članica, pa i Istra ima vlastito regionalno predstavništvo s sedežem v Bruslju. Stvar je vrlo jednostavna, ako se u RH nalazi 5 regiona. -- Bugoslav ^(razgovor) 20:17, 7. prosinca 2011. (CET)

Poglavlje o ostalim politikama, gdje je navedena i regionalna politika je prazno. Možda se suradnik treba time pozabaviti. Posebno isticati regije u uvodnom dijelu nema potrebe--Ex13 (razgovor) 12:55, 8. prosinca 2011. (CET)

amac.hrvati-amac.com

Može li se u članku Europska unija citirati rad Dramatičan govor u Bruxellesu autorice Mire Ivanišević (od 3. prosinca 2011.) ili članak Lijepa naša Domovino autora Mile Prpe (od 3. prosinca 2011.)? Sadržaji se nalaze na portalu: Hrvati AMAC – Hrvatski Web portal : amac.hrvati-amac.com Dio je možda i na podportalu HOUŠ - Hrvatski ognjištari u Švicarskoj : www.hous.hrvati-amac.com. -- Bugoslav ^(razgovor) 10:07, 15. prosinca 2011. (CET)

Neprijavljenom suradniku

iako se tu suprotstavljaju misljenje, recimo da eu funkcionira kao svojevrsna (kon)federacija buduci da ima mnoge elemente ovoga oblika udruzivanja pa i drzave kao takve:

• Sažetak nije mjesto za pisanje obrazloženja uređivanja, tome je mjesto na stranici za razgovor.
• EU ide prema konfederaciji, ali to (još uvijek) nije.

Današnji stupanj vezanosti država EU je nesumnjivo viši od ranijeg stupnja EEZ-a, ali EU nema:

• zajedničke granice - Schengenske granice su tako labilne, to se vidjelo kod nedavne migracijske krize
• zajedničku policiju, ima samo europski uhidbeni nalog (u zadnje vrijeme kod nas su zakoni tipa Lex Agrokor, Lex Šerif, Lex Milanović praksa, a ne iznimka)

EU/EEZ ima:

• EEZ je imala nepostojanje carina, što naravno nije osnova državnosti.
• EU ima usklađeno zakonodavstvo, valutu koju ne rabe sve države, te neka naddržavna tijela.

Može? SpeedyGonsales 03:22, 21. kolovoza 2018. (CEST)