Razgovor:El Shatt

Zašto se članak na zove El Šat, pitam povođen Tadž Mahalom tj Transkripcija i transliteracija?--Dome (razgovor) 12:45, 9. studenog 2009. (CET)

Trebao bi se zvai El Šat, pogledat ću navečer kako se prema tome odnose enciklopedije na hrvatskom. Nisam vidio pitanje u kafiću, tamo ima svakakvih čudnih rasprava pa ne stižem sve pročitati, ispričavam se... lp dnik ► 17:27, 17. studenog 2009. (CET)

Ispričavam se, KOMPLETNO SAM BIO U KRIVU! Hrvatska (opća) enciklopedija ima Taj Mahal i El Shatt, iz neshvatljivih razloga! Danas ću pročitati pravila o transkripciji nelatiničnih imena na početku HE... Naravno, Wikipedija može imati svoju politiku, koja ne mora biti ista kao u HE, i može biti usklađena s pravopisom. lp dnik ► 12:53, 24. studenog 2009. (CET)

Nemaj konta dnik samo neka ispliva na površinu ono što bi bilo ispravno, jer će toga biti još više naročito kod Suradnik:Orijentologa koji se bavi tim dijelom svijeta pa bi bilo dobro i njega konzultirati. --Dome (razgovor) 18:56, 24. studenog 2009. (CET)

Teorija zavjere i žrtve Jasenovca

U vezi ovoga: Čudne i neobjašnjene okolnosti u svezi s tim zbjegom navele su hrvatskog znanstvenika Slavena Letica da se možda radi i o britanskom ratnom zločinu [1], s obzirom da je više stotina Hrvata koji su umrli ondje jugokomunistička i velikosrpska propaganda cijelo vrijeme Jugoslavije, pa i poslije vodila kao žrtve ustaškoga sabirnog logora Jasenovca (poznata novinarka Smiljana Šunde zabilježila je kako su tako napravili s u Sinaju umrlim Podgoranima).[1] (tako i do veljače 2011. se imena umrlih Hrvata na Sinaju se na mrežnim stranicama Jasenovac Research Institutea navode kao jasenovačke žrtve, nekima i uz krivotvorene podatke rođenja[2]).[1][3]Moram primijetiti slijedeće:

• u vrijeme jugokomunizma nije postojao nikakav spisak jasenovačkih žrtava
• cijelu zbrku napravio je poznati velikosrpski povijesničar Milan Bulajić koji je koncem osamdesetih radio reviziju spiska svih žrtava za cijelu Jugoslaviju iz 1964. (koji je brojao 595.323 imena), i svojim novoprikupljenim upisima došao do brojke od 647.122.
• on se zavadio sa svima živima, pa je na kraju podigao cijeli taj spisak na nezvaničnu stranicu "jasenovac.org"
• tu na stranici nigdje izričito ne piše da se radi samo o žrtvama Jasenovca - samo se tako insinuira naslovom (jer nigdje ne piše ni suprotno). Tako naprimjer za upit za SKOPJE u Makedoniji dobijete 5.943 upisa, iako je jasno da vjerojatno nitko od njih nije vidio Jasenovca.
• zato predložem da se ova budalasta insinuacija iz domena teorija zavjere ukloni iz članka.
• Inače, moja majka, moja tetka i ujak su kao djeca proveli dvije i pol godine u El Šatu. --Gorran (razgovor) 00:52, 30. studenog 2012. (CET)

Slazem se s gore navedenim. Taj takozvani "Jasenovac Research Institute" izgleda da je tvorevina jednog covjeka, srpskog pisca Milana Bulajica, i ako netko ide na sajt jasenovac.org, vidjet ce da danas nema nikakve kontakt adrese za tu organizaciju

Za razliku evo ga link na zvanicni sajt Spomen podrucja Jasenovac u Hrvatskoj. Na toj stranici postoji i pretrazivac, gdje svatko moze vidjet da na toj listi nema nigdje imena Slavena Vincenta Letice, to jest brat kog Slaven Letica spominje u njegovim teorijama zavjere. Dakle brat Slavena Letica nije naveden nigjde medju 83.145 popisanih zrtvi Jasenovca, od kojih su 20.101 imena djece, svi mladji od 14 godina, istrebljeni od ustasha samo u tom logoru

Takodjer citirana Smiljana Šunde tvrdi da se 102 imena Podgorana iz Dalmacije nalazi na listi tog "Jasenovac Research Insitute". Medjutim na gore navedenom popisu sa zvanicnog sajtu Spomen Podrucja Jasenovac, nema nijedne jedine osobe iz Podgore u Dalmaciji (ima samo osoba iz Podgorača, mjesto blizu Osijeka u Slavoniji

Tako da nista toga citiranog od strane Slavena Letica nije tocno, barem sto se tice popisa imena sa zvanicnog sajta Spomen podrucja Jasenovac u Hrvatskoj — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Tomislav101 (razgovor • doprinosi) 03:34, 3. siječnja 2014.

To je kako vidim dodao Kubura. Slažem se da bi to trebalo ukloniti jer je Goran naveo dobre i potkrijepljene argumente. Osim toga Letica nije povjesničar, a i poznat je po svojim osebujnim nastupima. --Flopy ^razgovor 21:38, 3. siječnja 2014. (CET)

Zahvaljujem kolegama na primjedbama.

Ako sad pretraživač nekih stranica ne prikazuje neke stvari, ne znači da ih nije prikazivao na dan kad je nešto izjavljeno. Moguće su uređivači tih stranica izmijenili bazu podataka ili da citirane stranice više nisu aktivne, tako da ako je nekad to ime i bilo, sad nije. Vidim da je u tekstu citirano ovo:

https://cp13.heritagewebdesign.com/~lituchy/victim_search.php?field=lastname&searchtype=contains&data=letica&submit=Go Jasenovac Research Institute Victim Search - Last Name Contains letica

Ta stranica danas više nije aktivna. Rečena izjava bila je prije 11. veljače 2011. godine.[1]

"nema nijedne jedine osobe iz Podgore u Dalmaciji "

Letica je ovdje naveo [2] "Naime, moj mali brat Slaven Vicent Letica rođen je za vrijeme toga zbjega (u Tarantu u Italiji, 21. siječnja 1944.), a umro je u logoru u El Shattu već 24. travnja 1944. "

Ista stranica [3] navodi ", čitatelj može još uvijek na mrežnim stranicama “Jasenovac Research Institute” pronaći ime moga malog brata - i svih sinajskih (!) pokojnika - uz falsificirani podatak da je rođen 1940. godine" uz onu poveznicu. (pod "vidi" [4]).

Letičin brat rodio se je u Italiji, ne u Podgori. Možda ga zato nema pod popisom osoba iz Podgore.

S obzirom na gornje, što predlažete? Kubura (razgovor) 03:47, 5. siječnja 2014. (CET)

Kontroverzija o povezivanju El Shatta s Jasenovcem

U članku u Slobodnoj Dalmaciji 16. veljače 2011. autor Slaven Letica napisao je da se na mrežnim stranicama "Jasenovac Research Institute" u New Yorku može pronaći ime njegovog malog brata i svih Dalmatinaca stradalih u El Shattu.[1] Slaven Letica navodi da se možda radi i o britanskom ratnom zločinu[1], s obzirom da je više stotina Hrvata koji su umrli ondje "jugokomunistička i velikosrpska propaganda cijelo vrijeme Jugoslavije, pa i poslije vodila kao žrtve ustaškoga sabirnog logora Jasenovca". Letica dalje navodi da je novinarka Smiljana Šunde zabilježila kako su tako napravili s Podgoranima umrlima na Sinaju.[1] te kako se i do veljače 2011. imena umrlih Hrvata na Sinaju na mrežnim stranicama Jasenovac Research Institutea navode kao jasenovačke žrtve, nekima i uz krivotvorene podatke rođenja[2]).[1]

Međutim kao što piše na mrežnoj stranici tog instituta, oni ne navode samo žrtve Jasenovca, već navode 600.000 imena s popisa žrtava rata iz cijele Jugoslavije. Hrvatski demograf Vladimir Žerjavić također spominje taj isti popis oko 600.000 žrtava 2. svjetskog rata, napravljen 1966. godine. Žerjavić piše da je ta lista uvijek bila predstavljena kao popis žrtava rata u cijeloj Jugoslaviji, a ne kao lista samo jasenovačkih žrtava. Na službenoj stranici Spomen područja Jasenovac u Hrvatskoj, koja sadrži preko 83.000 imena, isključivo jasenovačkih žrtava, nema imena brata Slavena Letice, niti ostalih spomenutih žrtava iz Podgore i Dalmacije, koji su stradali u El Shattu.
[1] Slaven Letica (16. veljače 2011.) Moj brat, koji je umro u El Shattu, pretvoren je u žrtvu Jasenovca. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 19. rujna 2015
[2] Jasenovac Research Institute Victim Search - Last Name Contains Letica

S. Letica i Qubura, nije moglo bolje. Ovo, po meni, treba brisati iz članka jer "kontroverzija" više u javnosti ne postoji i još je jedino Wikipedija na hrvatskome perpetuira. Komu bude nedostajala, naći će je ovdje na SZR. Na ovaj način svaki POV i teorija zavjere može ući u članke: stvori se privid "kontroverzije" i onda se o tom naširoko piše. pon_or (razgovor) 17:24, 23. veljače 2021. (CET)

Također. Klasična praksa projekta do nedavno, napiši laž pa je onda pobij koji redak kasnije. Za brisanje. Kanikosen (SZR) 17:45, 23. veljače 2021. (CET)

Slažem se, ovaj Letičin neaporazum ne zaslužuje biti spomenut u članku. --Argo Navis (razgovor) 18:22, 23. veljače 2021. (CET)

Brisati. Mogu postojati legitimne kontroverze koje treba obraditi, ali ovo je u najboljem slučaju temeljni nesporazum. GregorB (razgovor) 00:34, 25. veljače 2021. (CET)