Prijeđi na sadržaj

Razgovor:Dalmatinski gradovi države

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Dalmatinski gradovi države.
Rad na člancima
Pismohrane:

Ima li ovaj članak smisla?

[uredi kôd]

Kakav je smisao ovoga članka? Citira se literatura iz 19. (!) stoljeća, grupiraju se gradovi u neku besmislenu cjelinu koja uopće ne postoji u nijednom suvremenom historiografskom djelu, upotrebljava se anakronistični pojam iz antičke povijesti (gradovi-države), pišu se nebuloze o 7. stoljeću i koriste termini koji nemaju nikakve jezične potpore u hrvatskom jeziku i historiografiji poput "Salonitani", "u Spalatumu".

Ne bih htio sam to "potaracat" bez rasprave jer je za mene granično članak za brisanje u potpunosti ili barem potpuno preimenovanje. Kkupus (razgovor) 19:59, 29. kolovoza 2024. (CEST)[odgovori]

@Uspjeh je ključ života, @Dudeidassa, @Croatia 925, @Kkupus: ne znam ništa o temi, samo ophodim Kkupusovo uređivanje, ali može li se (možda uz preimenovanje) članak napraviti dijelom povijesti Dalmacije (kao izdvojeni članak)? ponor (razgovor) 22:20, 29. kolovoza 2024. (CEST)[odgovori]
Poštovani svi,
Smatram kako je tema potrebna, jer inače ne bih ni preveo iz izvornog oblika (s en.wiki). Uostalom, svaki obalni grad, kao i gradovi u zagori su imali svoj uspon kao predstavnik neke zasebne država, npr. Paganija, Travunija, Zahumlje, Poljička Republika, na neki način čak i Hercegovina i Tropolje te to vrijedi detaljno obraditi. Čitateljima se ne smiju uskraćivati pravo na detaljnije informacije o toj temi. Hvala na pitanju.
S poštovanjem, Uspjeh je ključ života (razgovor) 00:03, 30. kolovoza 2024. (CEST)[odgovori]
@Kkupus političko uređenje Dalmatinskih gradova u ovom razdoblju bilo je uređenje gradova država, Dubrovačka Republika nije ništa drugo nego nastavak i uspješno zadržavanje dalmatinske samouprave, maknuti ovaj članak nije ništa drugo nego zanemariti stoljeća dalmatinske povijesti, jer svaki grad je imao svoj statut, svoje zakone, svoje vladajuce tijelo, pa su tako gradovi međusobno trgovali, ratovali (Trogir i Split najbolji primjer), birali sami sebi vladare, tražili od njih priznavanje vlastitih statuta, itd. ne vidim di je problem u literaturi iz 19. stoljeća ako je točna, to ide samo na čast hrvatskoj historiografiji (izuzev nekolicinu povijesničara kao što su Grga Novak) što uči obrađuje povijest Dalmacije na način da ju sroči u 3 rečenice, 1. pao Rim, 2. došli Hrvati, 3. Prodana Dalmacija, 4. Trojedna Kraljevina (dio koje dejure i defakto Dalmacija i nije bila dio). Radite sa člankom što hoćete, ali strani izvori, u prvom redu Engleski i Talijanski jasno pokazuju nevinost i samoupravu dalmatinskih gradova, defakto sve do Napoleona. Dalmatinski gradovi-države su ključ shvaćanja dalmatinske, a s tim i hrvatske povijesti. Dudeidassa (razgovor) 00:09, 30. kolovoza 2024. (CEST)[odgovori]