Razgovor:Bošnjačko-hrvatski sukob

Pismohrana
1

Jeli ovo clanak o srpskoj agresiji na bosnu ili hrvatsko-bosnjackom sukobu? citav uvod me navodi da pomislim da je ovo prvo... Jesu li i za bosnjacko-hrvatski sukob krivi Srbi. (?!) Nije bilo separatizma bosanskih Hrvata?! Cisto da vas podsjetim postojao je covjek koji se zvao Blaz Kraljevic i koji je ubijen zato sto je htio zajednistvo Hrvata i Bosnjaka protiv Srba, a ne secesiju Hercegbosne. To sto on ovdje nije ni pomenut dovoljno govori o pouzdanosti ovog clanka.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 91.148.89.207 (razgovor • doprinosi) 17:31, 14. rujna 2008.

Prvo, zbilja bi mogao malo naučiti hrvatski kada se već služiš wikipediom na hrvatskom jeziku. Da nije bilo srpske agresije ne bi bilo ni Bošnjačko-hrvatskog sukoba, niti silnih izbjeglica koje su nagrnule na teritorij koji je od srba odbranio HVO. A da si pročitao cijeli članak (znaš li uopće čitati hrvatski?) ne bi postavljao ovakva pitanja.

--Čeha (razgovor) 19:32, 14. rujan 2008. (CEST)

Ima li koji izvor za ovo [1]. Kubura (razgovor) 03:38, 19. veljače 2010. (CET)

Pa ona čitava knjiga Ivice Mlivončića Zločin s pečatom i knjiga Tihmoira Čuljka Rat, u Čuljkovoj knjizi se navode 4 muslimanske ofenzive, kako je i bilo. Rat --Mostarac (razgovor) 10:36, 19. veljače 2010. (CET)

Što ovdje [2] ne valja? Kubura (razgovor) 02:30, 26. travnja 2011. (CEST)

Problemi sa infookvirom

Ne bih ulazio u ovo tko je isprovocirao sukob (HVO ili ARBiH), ali HOS kao organizacija, NIJE sudjelovao u hrvatsko-bošnjačkom sukobu. Za života Blaža Kraljevića, HOS nikada nije pucao na HVO (a ni poslije), prema tome, besmisleno je njega stavljati u infookvir kao jednog od zapovjednika u sukobu. S druge strane, nakon smrti Blaža Kraljevića, pojedine jedinice HOS-a jesu se stavile na stranu HVO-a tijekom eskalacije hrvatsko-bošnjačkih sukoba (HOS u Vitezu, Prozoru itd.), ali to ne znači da je HOS kao organizacija sudjelovao u tom sukobu. Upustva vrha HSP-a vojnicima HOS bila su da se ne miješaju u taj sukob.--Starčevićanac (razgovor) 16:52, 12. rujna 2011. (CEST)

To objasni svom kolegi! --Mostarac (razgovor) 17:06, 12. rujna 2011. (CEST)

Da, kolega ne shvaća :D To Mostarac i dalje ne objašnjava zašto uklanjaš napad HVO-a na ARBiH --Wustenfuchs 18:35, 12. rujna 2011. (CEST)

Ljudi, ne radi se o HDZ-u.
Ne zalijećimo se i ne prepisujmo propagandu koju nam očigledno antihrvatski nastojene vlade nekih država proguravaju kroz naše i inozemne medije.
Uostalom, otvoreno se piše da se SAD otvoreno zaprijetio nekim državama zbog pretjerana pritiska na Hrvatsku, a na neke moćne države je SAD također pritiskao neka prestanu gnjaviti Hrvatsku, jer su pretjerali.
Te iste države koje su pretjerale kriju svoju nečistu savjest i skrivaju svoja nedjela po BiH, a aktivno rade protiv hrvatskog naroda.
Te iste države su vještim obavještajnim akcijama izazvale i raspirile rat Hrvata i Muslimana. Baš u trenu kad se rat trebao okrenuti, kad je cijeli svijet bio na strani Hrvata i Muslimana, te države su počele govoriti o "trima zaraćenim stranama", a dotad se govorilo o dvjema stranama (Hrvati i Muslimani na jednoj, Srbi na drugoj).
Da su Hrvati i Muslimani do kraja ostali skupa, rat u BiH bi završio znatno drukčije i znatno prije. A onda neke druge države istočno ne bi bile regionalne supersile (koje njihovi zaštitnici koriste kadgod im zatrebaju) - zapravo, njihova produžena ruka, onaj tko vuče konopce i korist su oti zaštitnici. Istočni susjedi su iskorišteni kao sredstvo (druga je stvar kako je netko jedva dočekao prigodu!).
Promislite samo čije su snage bile na mjestima gdje su bili najveći pokolji u BiH. Kako to baš gdje su bili oni? A onda dodajte još sve one njihove "dragovoljce", "plaćenike" koji su slučajno došli baš ondje i "instruktore" pa ćete vidjeti tko je vodio akcije i tko je okretao koga protiv koga.
Nije slučajno da sukoba nije bilo na područjima gdje te države nisu imale svoje logore u BiH.
Kod Muslimana, zapravo kod onih Muslimana odanih Vladi u Sarajevu, sjetite se koliko je bilo zadojenih jugoslavenstvom i koji su svoju odanost Jugoslaviji dokazivali antihrvatstvom i pljucanju po svemu hrvatskom. Ovdje mislim na one koji su bili u JNA, posebice u KOS-u. Da bi potiskli to što su Muslimani bili u većem postotku u ustašama nego Hrvati, to su dokazivali poslije rata antihrvatstvom. I zbilja, iza 2. svjetskog rata se samo o Hrvatima govorilo kao o ustašama, a ovi drugi su ispali ružice.
Poslije dodajte svu onu antihrvatsku i propagandu održavanja Jugoslavije po svaku cijenu "koju zločesti Hrvati žele srušiti", pa onda one Muslimane koje su Srbi prognali iz BiH, a kad su ih pitali tko vam je to napravio, oni rekoše "ustaše".
Pogledajte samo kolika podloga za to da Muslimani napadnu Hrvate.
Onda su Muslimane ponizili do te mjere da su s njima te države izvodile iste pokuse kao u laboratoriju. Dopustile su te države da Muslimani ostanu bez zemlje, domova, da ih velikosrbi pobiju, ostaše gladni... i onda dođoše kod Hrvata koji su se nekako obranili. I onda su te države okrenuli Hrvate i Muslimane kao laboratorijske štakore jedne protiv drugih neka se kolju oko zalogaja da bi preživjeli.
A dalo bi se razmisliti jesu li ote države se i same angažirale protiv Hrvata. Bilo da su ABiH čuvali leđa, da ih VRS ne napadne pa da se Muslimani ne dosjete jadu tko je zapravo neprijatelj, a vrlo je moguće da su se te države angažirale vojno protiv Hrvata: bilo da su napadačima dali oružje, obavještajne informacije o rasporedima hrv. snaga, opremljenosti, zalihama..., bilo da su izravno pucale. Kao što su napravili u Libiji: kad ne pobjeđuje onaj za kojeg bi to htjeli, onda opale topništvom i zrakoplovstvom, toliko da ovaj ne prevagne, a onda onu drugu stranu ostave da iskrvari u ratu, zamjeri se drugoj strani, kompromitira se zločinima te se tako stvore nove mržnje za narednih 70 godina.
Ne upadajmo u stupice koje su nam postavile te zemlje još prije 20 godina.
Ne dopuštajte da oti inozemci prave budale od vas. Koje podjele, koji napadi.
Kad te je manje, ne napadaš onega kojega je više. Kubura (razgovor) 00:17, 13. rujna 2011. (CEST)

Činjenica da je HVO napao ARBiH i dalje stoji. A atmosfera koja je vladala u vrhu HDZ-a BiH očito nas ne navodi od drugačijeg zaključka. Za njih su Bošnjaci balijske izdajice, a Srbi braća u Kristu. Sva rasprava van toga je nebitna za članak. Koliko je KOS kriv za sukob je jako bitno za članak, ali trenutno nitko od suradnika ne vodi brigu o tome, a eto, srećom smo imali i ratne vođe koji su bili članovi kompartije i udbe. --Wustenfuchs 13:46, 13. rujna 2011. (CEST)

Koji je to točno napad problematičan?--Starčevićanac (razgovor) 13:54, 13. rujna 2011. (CEST)

Bošnjačko-hrvatski sukob#Incidenti prije početka sukoba - Treći odlomak u tom podnaslovu, to mu smeta! Od jednog incidenta želi napraviti početak sukoba jer se to njemu prohtjelo, valjda mu bolje odgovaraju mjesto i vrijeme (HOS još postoji pa ga može staviti na probosansku stranu). Nije ga uopće briga što je hrvatska javnost odavno prihvatila početak sukoba - 23. listopada 1992. godine u Prozoru, Uskoplju i Novom Travniku. Pored onakvih izvora, sad još počinje i sa svojim teorijama zavjere. Nek se primi 9/11, to mu je mnogo zanimljivije. --Mostarac (razgovor) 16:25, 13. rujna 2011. (CEST)

Izvor za napad postoji. Nije mi cilj uguravat HOS nigdje. Opet se igraš psihijatra. Mi smo taj problem riješili, jedino ostaje to što ti ne želiš uvesti u članak činjenicu da je HVO napao ARBiH, to ti smeta ili što? Ne preporučuj mi ništa. --Wustenfuchs 17:27, 13. rujna 2011. (CEST)

»U lipnju 1992. godine, u Novom Travniku vojnici Armije BiH skidaju zastavu bosanskohercegovačkih Hrvata s policijske postaje i pale je javno. Zbog toga borbe traju dva dana. U njoj gine nekoliko vojnika Armije BiH, a ranjeni su i neki vojnici HVO-a«

Taj tvoj napad, koji si stavljao za početak sukoba je spomenut u članku i tu ti ga citiram! Ništa više ne treba (na)dodati. --Mostarac (razgovor) 18:37, 13. rujna 2011. (CEST)

Treba navesti ultimatum HVO-a i da je HVO pokrenuo napad na ARBiH 19. lipnja. --Wustenfuchs 20:54, 13. rujna 2011. (CEST)

Zanimljivo, HVO dao ultimatum pa oni skinuli zastavu. Sad ćeš još reći da su tu zastavu skinuli iz bijesa jer ne mogu djelovati protiv izbornih rezultata i vojske, koja je od tih rezultata dobila dopuštenje za obranu tog područja! Zastavu su zapalili, za to im nije potreban nikakav ultimatum. --Mostarac (razgovor) 16:02, 14. rujna 2011. (CEST)

Paljenje neustavne zastave nije zločin. Provokacija, moguće, ali ARBiH je imala apsolutno pravo zapaliti tu zastavu, a da za to isto kazneno ne odgovaraju. Važnije je navesti da HVO nije poštovao vlast RBiH i njihove službene oružane snage na području njihove države. Prilično arogantno, davati ultimatum armiji čija je država, zar ne? I jako bitno za članak prije svega. --Wustenfuchs 16:49, 14. rujna 2011. (CEST)

Ta ti konstrukcija ne vrijedi!

»The Constitutional Court of the Republic of Bosnia and Herzegovina declared the Croatian Community of Herzeg-Bosnia illegal on 14 September 1992«

A oni su je palili u lipnju '92. Također, HVO je poštivao vlast RBiH i sam je bio službena sila RBiH. HDZ je u toj općini pobijedio na izborima '90., onda je dao dopuštenje samo HVO-u za organiziranje obrane. Nešto sasvim legalno i normalno. Sad je druga stvar što se u toj općini organizirala i Armija BiH bez ikakvog dopuštenja općinskih vlasti. Prilično arogantno od strane Bošnjaka, paliti hrvatsku zastavu u do rata većinskoj hrvatskoj općini iako su ti Hrvati prihvatili izbjeglice iz Donjeg Vakufa. Nebitan događaj od kojeg ti želiš napraviti nešto više. Postaješ dosadan, zamolio bih te da prestaneš. Ovo sa ovom zastavom i ultimatumom je gotova priča! --Mostarac (razgovor) 12:23, 15. rujna 2011. (CEST)

Nije, već je to prvi pravi oružani sukob između Hrvata i Bošnjaka, zbog toga je važan. Ponovno zaboravljaš, HVO je tražio ukidanje autoriteta RBiH i progon izbjeglica. To je značajnije od zastave. Ustavni sud BiH nikada je nije prihvatio ni kao ustavnu, tako da... ništa zločinački. Općinske vlasti su podložne Vladi RBiH i njezinom predsjedniku. Bilo bi jako loše da je obratno. HVO je izvršio agresiju na BiH svojim ultimatumom. Bilo je suradnje između HVO i ARBiH, kolike tolike, ako je to istina, no to ne znači da je sukob počeo kasnije. Bilo je suradnje između Trećeg Reicha i jugoslavenskih partizana, pa što nam to govori? Moram ti to izgleda objasnit uspoređujuć situaciju s onom iz NDH. Rat je pošao u ožujku 1941., službeni predstavnik žrtve ovog rata (Kraljevine Jugoslavije, četnici (JVO), je surađivao s Nijemcima, dok su zapravo bili u ratu. Čak su i jugoslavenski partizani surađivali s Nijemcima. Toliko. --Wustenfuchs 15:12, 15. rujna 2011. (CEST)

Da je sukoba bilo, o tome nema rasprave. Ali ne zaboravimo koliko je konfuzna i napeta situacija tada bila tamo. Svaki lokalni šerif je radio po svom, pa se tako i ovo paljenje zastave i ovaj ultimatum mogu razumjeti kao potezi manjih moćnika i sileđija. Zbog toga 21.07.92. i jest napravljen sporazum o prijateljstvu i suradnji RH i BiH kojim je (donekle) definirano tko je tko i što je što u hrvatsko-bošnjačkim odnosima. A prema tom sporazumu, HVO jest dio oružanih snaga BiH, s time da će se civilna vlast HVO-a uskladiti sa zakonima odnosno Ustavom BiH. Ako nakon toga u Novom Travniku Tuđman i Izetbegović definiraju ulogu HVO-a u obrani BiH, onda ne možemo reći da su tada ARBiH i HVO bili u ratu. Možemo reći da su bili u nategnutim odnosima, što svakako jesu bili.--Starčevićanac (razgovor) 10:56, 16. rujna 2011. (CEST)

Možeš mislit u kojem bi sastavu bio ustavni sud (Silajdžićeve i Izetbegovićeve vlasti) da bi dao neutralnu ocjenu o (ne)ustavnosti HR HB. A šta da se sad sastavi Ustavni sud BiH u kojem bi Srbi (RS) dali jednog predstavnika, bh. Hrvati drugog (kojeg bi oni izabrali!), a Bošnjaci-Muslimani trećeg? I da takav ustavni sud donese odluku - kojom priznaje HR HB. A šta onda?

Ovo s "tražio ukidanje autoriteta RBiH i progon izbjeglica", treba točnu referenciju i citat. Kubura (razgovor) 04:58, 22. rujna 2011. (CEST)

ZAKLJUČAJTE STRANICU

U članku o sukobu između Hrvata i Bošnjaka, suradnik navodi da je bošnjačka vojska trebala biti vojska svih građana BiH. To skroz baca drugo svjetlo na vojsku bh. Hrvata, koja tim slučajm ispada separatistička. Također Stjepan Kljuić na svjedočenju u Haagu kaže da su svi imenovani generali Armije BiH bili Bošnjaci, toliko o vojsci svih građana BiH! --Mostarac (razgovor) 20:23, 5. listopada 2011. (CEST)

To što je ona kasnije postala isključivo bošnjačka vojska ne znači da kao državna vojska BiH nije trebala biti vojska svih građana Bosne i Hercegovine. I to ne baca nikakvo "drugo svjetlo" na HVO, ukoliko se toga bojite, gospodine Mostarac.--Starčevićanac (razgovor) 20:26, 5. listopada 2011. (CEST)

Ne bojim se ja ničega. Eto vidiš na tom dokumentu, koji je sa osvnivanja Armije BiH nema niti jednog generala nebošnjaka, kako onda možeš tvrditi da bi ona trebala biti vojska svih građana BiH, kada tako nije od početka! --Mostarac (razgovor) 20:27, 5. listopada 2011. (CEST)

To što na početku osnivanja nije bilo ni jednog nebošnjačkog generala u ARBiH, ne znači da je ARBiH stvorena s nakanom da bude isključivo bošnjačka vojska. A u toj vojsci je bilo i Hrvata, i Srba.--Starčevićanac (razgovor) 20:30, 5. listopada 2011. (CEST)

Nije ni zašto, ti si taj koji uporno mjenja neke već prihvaćene činjenice, e pa ne može! --Mostarac (razgovor) 20:37, 5. listopada 2011. (CEST)

Što znači ovo "Nije ni zašto"? Pokušajte govoriti nešto što ima smisla. A činjenica je da je u ARBiH bilo i drugih naroda a ne samo Bošnjaka, koliko god se to vama ne sviđalo. Je li Hrvatska brigada Kralj Tvrtko možda bila sastavljena od Bošnjaka?--Starčevićanac (razgovor) 20:42, 5. listopada 2011. (CEST)

Bila je sastavljena od Hrvata koji su prethodno bili u HVO-u pa su na silu natjerani da pređu u redove Armije.

Isto kao i oni: 10. siječnja 1994. - Pripadnici 115. brigade Hrvatskog vijeća obrane "Zrinski" Tuzla, na temelju lošeg iskustva pripadnika Sarajevskog HVO-a, odnosa Bošnjaka prema susjednim hrvatskim enklavama Vareš i Žepče, položili su oružje kako bi spriječili već isplanirani pokolj i progon Hrvata tuzlanskog kraja.

--Mostarac (razgovor) 20:45, 5. listopada 2011. (CEST)

Ono sam naveo samo kao jedan primjer, ali ako želite, mogu navesti jednog od vaših kolega sa hercegbosna foruma (Zrinski) koji je proveo rat u Armiji.--Starčevićanac (razgovor) 20:50, 5. listopada 2011. (CEST)

Ime članka

Hrvatsko-muslimanski rat je ime prihvaćeno u hrvatskoj javnosti i historiografiji, a ovaj naziv je neki hibrid nastao prevođenjem sa engleske wikipedije! --Mostarac (razgovor) 19:47, 12. studenog 2012. (CET)

Zar zbilja? Što se tiče "Hrvatsko-muslimanskog rata", stranci nisu nimalo kompetentni za nazivanje događanja iz naše povijesti, a bošnjačko-hrvatski sukob je također naziv koji se koristi u hrvatskoj javnosti.--Starčevićanac (razgovor) 20:00, 12. studenog 2012. (CET)

Nije istina:

• http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/index.htm Zločin s pečatom, čitavo vrijeme se koristi Hrvatsko-muslimanski sukobi, Muslimani-Bošnjaci itd.
• http://www.hercegbosna.org/kolumne/domovinski-rat/sukob-u-prozoru-1992-godine-pocetak-hrvatsko-muslimanskog-rata-3631.html Iz magazina Vojna povijest, Hrvatsko-muslimanski rat, Muslimani itd.
• http://komentar.hr/portal/izdvojeno/13750-istinu-najvise-vole-zene-od-25-44-godine-pogledajte-zasto Tribina: Hrvatsko - muslimanski rat: uzroci i posljedice
• http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm Hrvatsko-muslimanski sukob
• http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/hrvmusrat.html Hrvatsko-muslimanski rat
• http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/hbsukob.html Kronologija hrvatsko-muslimanskog sukoba

Nikako se ne može zvati bošnjačkim jer je to naziv prihvaćen poslije! --Mostarac (razgovor) 20:07, 12. studenog 2012. (CET)

Čekam tvoje argumente 5 minuta, a onda počinjem raditi! --Mostarac (razgovor) 20:09, 12. studenog 2012. (CET)

---

Historiografija spominje oba naziva, često i u istom djelu - npr. Ivo Goldstein: Hrvatska povijest, Novi Liber, 2003.:

»Od tog trenutka počinje intenzivan hrvatsko-muslimanski rat...«

(str. 412.)

»tijekom hrvatsko-bošnjačkih borbi za grad«

(str. 413.)

»Kako se hrvatsko-bošnjački sukob intenzivirao...«

(str. 414.)

Trenutni naziv je bolje rješenje jer je određeniji (onaj zvoni i na Turke), ali preporučam da se premjesti pod Hrvatsko-bošnjački sukob. Također, preporučam da se ubuduće za traženje koriste bib.irb.hr, hrcak.srce.hr, scholar.google.hr i books.google.com jer obična Googleova tražilica ne izbacuje mjerodavne rezultate. --Orijentolog (razgovor) 05:15, 19. studenog 2012. (CET)

Hrvatsko-muslimanski rat je ispravan naslov jer se taj narod većinu toga rata zvao Muslimani. Svi znamo da se to ne odnosi na sve muslimane svijeta, ali treba biti onako kako je ispravno! --Mostarac (razgovor) 13:18, 19. studenog 2012. (CET)

Ispravno je i jedno i drugo jer oba se naziva koriste u literaturi. Isto kao što je kako sam kažeš poznato da se ono "muslimanski" ne odnosi na sve muslimane svijeta, tako je poznato i da su se "Bošnjaci" kao nacija iskristalizirali tek kasnije. Zbog tih terminoloških problema nerijetko se javlja i oboje ("muslimanski/bošnjački"^[3]). Ja sam za trenutnu inačicu samo zbog dvoznačnosti ovog drugog naziva (hrvatski ratovi protiv muslimanskih Turaka). --Orijentolog (razgovor) 14:19, 19. studenog 2012. (CET)

Magazin VP koristi naziv hrvatsko-muslimanski rat koji je zbilja daleko najkorišteniji naziv i u povijesno-stručnoj i u publicističkoj literaturi. Bošnjačko-hrv. sukob se više koristi od strane današnjih Bošnjaka, ali iz političkih razloga. Ne bi trebalo padati pod/gurati taj utjecaj nepotrebno. Hrvatsko-turski ratovi su nešto drugo i nitko na njih neće pomisliti kad vidi hrv-musl. rat. Nije dobro da se neki manje korišteni nazivi preferiraju zbog staropravaških političkih zabluda na osnovi podrijetla naroda. 89.172.255.136 22:47, 22. studenog 2012. (CET)

Nije ni najmanje bitno je li se određen naziv nekom više ili manje sviđa, lijepo sam napisao da se koriste oba naziva i nije točno da jedan prevladava. Često se koriste i oba, ovisno o kronološkom kontekstu (vidi gore citate iz knjige Hrvatska povijest, ili npr. publikacije S. Praljka^[4]). Zato bi sugerirao Mostarcu da u odlomcima ili drugim člancima za početno ratno razdoblje koristi hrvatsko-muslimanski rat jer je teminološki preciznije. Međutim, i dalje ostajem da naslov glavnog članka bude Hrvatsko-bošnjački sukob jer ratovi se nazivaju prema svršetku, a ne početku (nije ni Prvi svjetski rat počeo kao svjetski, niti je Šestodnevni rat izbijanjem sukoba nazivan šestodnevnim). --Orijentolog (razgovor) 23:42, 22. studenog 2012. (CET)

Skroz sam se posvetio tematici Rata u BiH pa neka da apsolviramo prvu dionicu rata, onu sa Srbima, a onda ćemo se uhvatiti u koštac Hrvatsko-muslimanskog rata. To je jedini ispravni naziv za taj sukob, a ovo je nastalo prijevodom sa engleske wikipedije. Također, u članku će koristiti i kratica MOS (Muslimanske oružane snage), koju su u to vrijeme koristili hrvatski mediji i javnost te HVO. Ta kratica obilježava Armiju BiH, Patriotsku ligu, brojne paravojne formacije itd. --Mostarac (razgovor) 01:17, 23. studenog 2012. (CET)

Predah

[5] Ovo mi se ne čini lošom primjedbom. Kubura (razgovor) 18:18, 19. veljače 2013. (CET)

Posljednji srpski dobitak u ratu je osvajanje Jajca, i to u danima početka sukoba, poslije su linije mirovale! --Mostarac (razgovor) 11:15, 20. veljače 2013. (CET)

Zapravo smo pokrenuli jednu zanimljivu temu.
To o čemu ti govoriš Mostarče, stoji, ali to je samo onaj prvi, najveći val.
Poslije su iz R. Srpske opet pokušali osvajati, a sad je druga priča koliko su i jesu li uspjeli.
U Vojnoj povijesti je pisalo o tome: male ofenzive pretkraj rata prema dubrovačkom primorju, protunapad kod Grahova poslije Oluje (kad je bilo mnogo mrtvih u hrv. redovima), a vjerojatno je bilo još toga. Kubura (razgovor) 02:09, 21. veljače 2013. (CET)

Greska

"Bio je to očekivani ishod u republici podijeljenoj po nacionalnim obilježjima, s najnižom stopom mješovitih brakova od svih jugoslavenskih republika."

Koliko ja znam stopa je bila najvisa. Srdacan pozdrav. --boriskovin 13:57, 3. ožujka 2015. (CET)

Wikipedia nije blog, treba sustavno brisati sva osobna misljenja bez vjerodostojnih citata

Kao sto je navedeno u predlosku, clanak je veoma jednostran. Pored toga WP trazi za sve vjerodostojne izvore a ne osobna misljenja. Prema tome treba izbirasti sljedece iz uvoda za koje nema nijedan jedini vjerodostojni citat,

:U toj početnoj fazi, bošnjačka politička elita naivno je vjerovala da u BiH neće biti rata, te se zbog toga i dalje vezala uz još postojeći jugoslavenski okvir i JNA. Hrvati su u tom pogledu bili puno racionalniji, poučeni sa zbivanjima u Republici Hrvatskoj, shvatili su da se isto sprema za Bosnu i Hercegovinu, te su se počeli obrambeno organizirati. Pogotovo nakon što je JNA napala i prva hrvatska mjesta u BiH, Hrvatima je postalo jasno da se rat neće moći izbjeći, a pošto je bošnjačko vodstvo potpuno ignoriralo stradanje Hrvata, Hrvati su osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, na čijim su temeljima i organizirali obranu od srpske agresije. Bošnjačko vodstvo je kasnilo u razvijanju djelotvornih obrambenih kapaciteta, tako da je najveći teret u prvom dijelu rata podnijela HZHB, a posebno Republika Hrvatska, koja je Hrvatima i Bošnjacima bila velika potpora i oslonac. Veliku ulogu u obrani BiH imala je Hrvatska, koja je primila i zbrinula više od 300.000 bošnjačkih izbjeglica, liječila ranjene bošnjačke civile i vojnike, obučavala i opremala bošnjačke vojnike, te imala najveći doprinos u naoružavanju i opremanju cjelokupne Armije RBiH. Varaždin je grad koji je ugostio najviše bošnjačkih izbjeglica.

Isto treba izbrisati sve sljedece, ocito opet necija osobno misljenja, bez jednog jedinog vjerodostojnog citata (a ima jos hrpe jednostranog, bez citata sto treba izbrisati iz clanka):

Bošnjački motivi[uredi | uredi kôd]

1. Međunarodna naklonost. Svjetska je javnost rat u Bosni i Hercegovini u prvom redu evaluirala kroz srpsko-bošnjačke relacije, što je dovelo do toga da su i jedna i druga strana imale svoje zaštitnike u međunarodnim krugovima, a treća, hrvatska strana, u tom je pogledu bila u slabijoj poziciji jer joj je nedostajao utjecajan međunarodni pokrovitelj. Bošnjački vrh je bio svjestan toga te je znao da vojna akcija protiv bosanskohercegovačkih Hrvata neće izazivati nikakvu osudu međunarodne zajednice.
2. Potreba osiguranja životnog prostora za bošnjačke izbjeglice. Budući da je teritorij što je pod nadzorom držala Armija RBiH bio preplavljen bošnjačkim izbjeglicama, pojavila se potreba za rješavanjem toga problema. Pokušaj da vojnom akcijom povrati dijelove teritorija izgubljenog u borbama protiv VRS-a nije dolazilo u obzir, jer je srpska strana imala kroz 1993. najpovoljnije stanje i najbolji operativni položaj snaga u BiH, što se potvrdilo i time da je tijekom 1993. VRS otela ARBiH-u dodatnih 3% teritorija BiH. S druge strane, Armija RBiH je imala puno povoljniji odnos snaga prema HVO-u, posebno u srednjoj Bosni, gdje su izbjeglice velikim dijelom i bile smještene. Upravo je tu bošnjačko vodstvo moglo računati na brze uspjehe u kojima bi stvorilo dodatnog životnog prostora na račun Hrvata.
3. Vojno-brojčana superiornost i operativni razmještaj snaga. Temeljni preduvjet u vođenju napadnih operacija u modernom ratovanju jest osiguranje povoljne brojčane nadmoći na strani napadača. Optimalni omjer snaga u tom slučaju treba biti 3:1 ili čak 5:1, naravno uz pretpostavku da napadač raspolaže pokretnim snagama za brza vojna djelovanja. Kada se uspoređuje ljudstvo HVO-a i Armije RBiH uoči izbijanja rata, jasno se može zaključiti da HVO nije imao nikakvu priliku za napad na bošnjačka područja, a s druge strane Armija RBiH je imala i priliku i motive za to. I dok se prema raznim procjenama promatračke misije EZ-a (ECMM), UN-a i drugih međunarodnih institucija broj vojnika HVO-a kretao od 30 000 do maksimalno 50 000, Armija BiH je prema podacima svog načelnika glavnog stožera u siječnju 1993. godine raspolagala s 261 500 vojnika. Takva brojčana nadmoć Armiji je odmah u početku davala mogućnost da prema hrvatskim snagama osigurava povoljan omjer vojnika, kao i da gubitke protiv HVO-a nadoknadi snagama iz pričuve. HVO na to nije mogao računati jer je stalno angažirao cjelokupno ljudstvo. U srednjoj Bosni, koja je bila glavno poprište bošnjačko-hrvatskog sukoba, HVO je početkom 1993. godine u Operativnoj zoni Srednja Bosna raspolagao s 8000 do 8200 vojnika, dok je 3. Korpus Armije RBiH u istom razdoblju, ne ubrajajući pričuvne snage, angažirao 26.182 časnika i vojnika. Dakle, iz navedenog je vidljivo da je ARBiH u usporedbi s HVO-om imala optimalni omjer snaga od 3:1, a samim time i uvjete izvođenja ofenzivnih akcija protiv HVO-a. Između ostaloga, Armija RBiH je već krajem 1992. godine promijenila svoj operativni razmještaj snaga u srednjoj Bosni, tako da su u siječnju 1993. godine prema položajima HVO-a bili raspoređeni 325., 333., 339. te dijelovi 7. muslimanske motorizirane brigade, spremni na ofenzivno djelovanje.
4. Potreba za osiguranjem postrojenja i pravaca. SFRJ je velik dio svojih vojnoindustrijskih pogona smjestila na područje srednje Bosne, što je to područje činilo izuzetno važnim u ratnim vremenima devedesetih godina, a posebno zbog embarga na uvoz oružja. Iako je većina tih pogona kroz 1991. i 1992. godinu pala u ruke Bošnjaka, najvažnija tvornica, Slobodan Princip Seljo (SPS) u Vitezu, bila je u rukama Hrvata. Važnost tvornice SPS proizlazi iz toga jer je ona proizvodila vojni eksploziv i time bila jedina takve vrste na području cijele BiH. Bez nje su svi pogoni za izradu topovskih i minobacačkih granata, koje je držala ARBiH, bili praktički beskorisni. Zato i ne čudi što je tvornica SPS bila i jedan od glavnih ciljeva napada Armije RBiH. Nadalje, kao i u svakom ratnom sukobu, funkcioniranje logistike jedna je od najvažnijih potreba svake strane, a da bi se to osiguralo, prijeko je potrebno nadzirati komunikacijske pravce, koji i omogućuju dolazak oružja i streljiva, humanitarne pomoći i ostalih potrepština. Zbog krševite topografije srednje Bosne, kao i zbog isprepletenosti Hrvata i Bošnjaka, komunikacijski pravci su za jednu i drugu stranu bili isprekidani na više mjesta, što je dovelo do poteškoća u osiguranju logistike i za jednu i za drugu stranu. Ovladavanjem glavnim komunikacijskim pravcima, kao i osvajanjem tvornice SPS, bošnjačko vodstvo bi znatno poboljšalo svoju vojnu, ali i političku poziciju. U tom smislu za obje strane najvažniji je bio pravac koji prolazi dolinom rijeke Lašve, od Travnika preko Viteza, Kaonika, Busovače i Kiseljaka do Sarajeva, čineći tako jedini zapadno-istočni pravac kroz srednju Bosnu.
5. Mogućnost jačanja političke pozicije u pregovorima. Kako je međunarodna diplomacija u pregovorima o ustroju BiH u obzir uzimala i rezultate vojnih pothvata pa i etničkog čišćenja, bošnjačko vodstvo je računalo da će, osvajujući hrvatski teritorij, značajno oslabiti mogućnost postojanja bilo kakve buduće hrvatske federalne jedinice te učvrstiti ideju o BiH kao unitarnoj državi. Također se otvorila mogućnost da prostori u kojima su Hrvati bili većina akcijama Armije RBiH u konačnici postanu bošnjački, što bi naknadno legitimizirala i međunarodna zajednica.

Thhhommmasss (razgovor) 21:38, 8. srpnja 2021. (CEST)

Članak je posve jednostran i gleda događaje samo iz jednog ugla i potpuno ignorira ono što je ustanovljeno na Haškom sudu. Koriste se problematični izvori i desničarski portali. Znanstvena zajednica se sve više počinje baviti time i gledaju što se piše na Wikipediji. Anonimni suradnik je napisao kako se to mora objasniti na SZR. Anonimni suradniče zašto mislite da je ispravno citirati desničarski i mrziteljski portal i ličnu veb-stranicu Haškog osuđenika kako bi se nešto referenciralo? To sve treba uklanjati. --Mhare (razgovor) 11:04, 9. srpnja 2021. (CEST)

Slobodno uklonite sve što ne zadovoljava WP:VI. --Argo Navis (razgovor) 13:43, 13. srpnja 2021. (CEST)

Nevjerodostojni izvori

Pored vec navedenog velikog manjka citata, gdje su kontra WP pravilima, cijeli paragrafi napisani bez jednog jedinog citata vjerodostojnih izvora, ima i hrpe citata ocito pristranih, nevjerodostojnih izvora. Tako u clanku ima cak 25 citata iz knjige Tihomira Čuljka,"Rat". Prema ovom izvoru knjiga je izdana u njegovoj vlastitoj nakladi, dok je autor opisan ovako: "Tihomir Čuljak je bio sudionik domovinskog rata 1991-1992. na području Osijeka i prenio je u knjigu svoja iskustva, kao i iskustva u sudjelovanju u razvoju HDZ". Dakle to nije nikakav znanstveni izvor, niti autor, vec osobna misljenja pristranog sudionika rata i clana HDZ-a, s nikakvom navedenom strucnoscu ili posebnim znanjem o ratu u BiH. Sve takve nevjerodostojne izvore treba ukloniti, kao i paragrafe koji ne citiraju nijedan jedini izvor Thhhommmasss (razgovor) 22:27, 26. rujna 2021. (CEST)