Razgovor:Abu Dhabi

Transliteracija s arapskog

Znak ظ transliterira se kao slovo z, pa bi doslovno bilo Abu Zaby, no uvriježen oblik Abu Dabi ovdje ima prednost. Također engleska transkripcija Abu Dhabi ne dolazi u obzir iz istog razloga kao ni ruska transkripcija, jer ovo nije engleska ni ruska Wikipedija. SpeedyGonsales 14:38, 24. travnja 2010. (CEST)

Nažalost, moram se rukovoditi jedinom u ovom trenutku meni dostupnom literaturom na hrvatskom, a to je Enciklopedija JLZ i Opća i nacionalna enciklopedija, Leksikon država svijeta (2005.), te Veliki atlas svijeta (1986.) koji imaju naziv Abu Dhabi ili Abu Zaby (Abu zabi)--Ex13 (razgovor) 14:49, 24. travnja 2010. (CEST)

• Hrvatska enciklopedija LZMK kaže Abu Dabi ili Abu Dhabi (arap. Abu Zabi [a'bū: ẓa'bī:]) (svezak 1, str. 15)
• Opća i nacionalna enciklopedija kaže Abu Zabi (Abu Dhabi), gl. grad Ujedinjenih Arapskih Emirata te Abu Zaby (Abu Dhabi), najveći i naftom najbogatiji emirat... (svezak 1, str. 19)
• Hrvatski pravopis Matice Hrvatske (trenutačno jedini pravopis koji navodi pravila za transkripciju/transliteraciju) iz 2007. kaže ...ali uvriježeno Abū Ẓaby -> Abu Dabi (str. 224)

Gornja tri novija izvora nisu jednoznačna (nije dan samo jedan oblik), nego se rabe sva tri, ali na sljedeći način - Abu Dabi kao primarni (Hrvenc), Abu Zabi(y) kao primarni (Opća i nacionalna), te Pravopis koji navodi da je ispravno Abū Ẓaby ali izrijekom navodi da je uvriježeno Abu Dabi. Stoga predlažem ako nećemo rabiti pravilnu transliteraciju Abu Zabi (kao Poljaci i Slovaci), onda valja rabiti uvriježen oblik Abu Dabi. SpeedyGonsales 23:43, 26. travnja 2010. (CEST)

Re: noviji izvori

Abu Dhabi je bolji naziv, a ako već nekako mora biti onda bi bolje bilo Abu Zaby (pa neka se svi zajedno učimo).

Strani pojmovi i nazivoslovlje (osobito tehničko, znanstveno i općenito stručno) dolazilo je u zadnjih 100 godina iz njemačkoga jezika, zatim poslije 1945. iz ruskoga, da bi u nedavnoj prošlosti počelo stizati iz engleskoga. Dobro, bio je i Čeh zvan Duh, a opstojali su i određeni utjecaji, kao hrvatski – mađarski i obrnuto, opstojali su i donekle jaki slavistički pokreti, bio je tu Bogoslav Šulek, tu je i Bulcsú László.

Sad što se tiče izvora:

(1) Kalmeta, Ratimir et al. (ur.) Geografski atlas, Zavod za kartografiju „Geokarta“, Beograd, 1964., zemljovid br. 20. [nap. u NSK izdanje 1963., vjerojatno službeno hrvatskosrpski inače pristojan hrvatski.] – pojmovi su: Abu Dabi ― Sharjah piše kao Šardža ― Dubai piše kao Debai.

(2) Mardešić, Petar; Dugački, Zvonimir; Zoričić, Josip (ur.) Geografski atlas : i statističko – geografski pregled svijeta, 5. prošireno izd., Seljačka sloga, Zagreb, 1956., zemljovid br. 37. – pojmovi su: Abu Dhabi ― Šardžah.

(3) Statistički ljetopisi – SLJH-94, str. 627. “Abu Dhabi” ― SLJH-96, str. 622. “Abu Dhabi” ― SLJH-2001, str. 623. “Abu Dhabi”

(4) Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš: Hrvatski pravopis, 5. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 153. ― Abu Dhabi (G Abu Dhabija)

(5) Enciklopedijska natuknica Mutasališki Oman u: Bogdanov, Nada (gl. red.) Enciklopedija Leksikografskog zavoda, 2. izd., sv. 4., 1969., str. 449. ― Abu Dhabi

― nap.: U knjizi: Domljan, Žarko. Visoko podignimo zastavu : Hrvatska – od negacije do priznanja, Profil, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-319-015-0, str. 28. ― ovako je opisana glavna redaktorica, citiram: »I danas je vidim kako onako krupna i nespretna juri hodnikom i maše člankom, vičući kako nacionalisti nasilno pohrvaćuju jezik (kojeg li crimena!), kako postoji samo „naučni marksizam“ i kako se to ne može mijenjati kako se kome svidi.«; završen citat.

(6) Ladan, Tomislav (gl. priređivač) Hrvatski obiteljski leksikon, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., ISBN 953-6036-22-3, koji sadržava 45.128 članaka, koristi kao “headword” riječ ― Abu Dhabi

(7) Anić, Vladimir ; Silić, Josip. Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Sveučilišna naklada Liber & Školska knjiga, Zagreb, 1986., str. 181., ISBN 86-329-0086-2 ― Abu Dabi.

(8) Šonje, Jure (gl. ur.) Rječnik hrvatskoga jezika, LZMK i ŠK, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, str. 3. ― Abu Dhabi.

(9) Bratanić, Maja (gl. ur.) Pojmovnik EUROVOC, 2. sv. : predmetna verzija, 3. izd., Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija – HIDRA, Zagreb, 2000., ISBN 953-6430-17-7, str. 204. i 215. ― Abu Dhabi.

Pojmovnik se rabi u prjevođenju službene dokumentacije Europskih zajednica za potrebe hrvatske vlade.

(A) Abu Dhabi (iz Abu Dhabija) // Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, ISSN 0021-6925, sv. 45, br. nepoznat, 1997. [1998.], str. 188.

(B) Zanimljivost: èbū (àbū) na HJP.

(C) Citat: » U kolokvijalnom arapskom ovaj konsonant zna da bude disimiliran u d, pa se to odražava i u transkripciji: Abu Dabi (Abu Zaby), … «; završen citat // Pravopisne teme, 4. knjiga (Savjetovanje o rezultatima rada na projektu "Pravopisna problematika u BiH", održanom u Bihaću, 12., 13. i 14. [travnja] 1979.), sv. 6―7, Institut za jezik i književnost u Sarajevu. Odjeljenje za jezik, 1979., str. 33 — Za ovo je među ostalim slikovit mađarski primjer hu:Abu-Dzabi — (COBISS.BH)

(D) Suvremena poraba: … A sad jedna tužna vijest — nastavila je Libertina s tugom u glasu. — Koja? — Prekosutra odlazim u Abu Dhabi, stara je tako odlučila i. … // Pavičić, Josipa. Sara Santini: ljubavni roman iz visokog i niskog društva‎, Fautor, Zagreb, 2003., str. 122., ISBN 953-99275-0-1

(E) Suvremena poraba: … Međutim, po dolasku u Abu Dhabi odvedena je u bordel gdje joj je svodnik rekao kako ju je kupio za 7.000 dolara. Od tog trenutka morala je raditi kao … // Malarek, Viktor ; Gordana Kosanović-Jurčević (prijevod) Nataše: nova globalna seksualna trgovina‎, Prometej, Zagreb, 2006., str. 25., ISBN 953-6460-57-2

Zaključno: Abu Dabi nije bolji naziv.

Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 04:45, 27. travnja 2010. (CEST)

Nadalje, u Hrvatskoj enciklopediji navedeno je Abu Dabi ili Abu Dhabi (Abu Zabi) je emirat. A u istoj natuknici se navodi da je glavni grad Abu Dhabi. Dakle, svi enciklopedijski izvori gotovo podjenako navode sve oblike do te mjere da nisu dosljedni u istoj natuknici.--Ex13 (razgovor) 09:39, 27. travnja 2010. (CEST)

Još malo izvora:

• Enciklopedijska natuknica Ạbu Dhabi [~ d´abi] ili Ạbu Zaby [~ z´abi], U: Šentija, Josip (gl. ur.) Opća enciklopedija : Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 1 – A-Bzu, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, prosinca 1976. (srpnja 1977.), str. 10.
• Enciklopedijska natuknica Ujedinjeni Arapski Emirati (al-Imarat al-Arabiya al-Muttahida), U: Šentija, Josip (gl. ur.) Opća enciklopedija : Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 8 – Š-Žva, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, lipnja/studenoga 1982., str. 367. — stalno navodi Abu Dhabi, a na pripadajućemu zemljovidu navodi Abu Dhabi (Abu Zaby).
• Cvitanović, Alfonso. Pisanje i čitanje zemljopisnih naziva, U: Veliki atlas svijeta, XIII. izd., Mladinska knjiga, Ljubljana, 1986., str. 392. – 399. — navodi za arapski jezik u Alžiru – dh se čita kao "d, z"; za arapski jezik u Egiptu – dh se čita kao "d ili z", a z s točkom ispod se čita kao "kratko i brzo z"; za isti jezik u Saudijskoj Arabiji kaže – dh se čita kao "dh", a z s točkom ispod se čita kao "z, ali i d".

U hrvatskomu standardnom jeziku najprihvatljivije je Abu Dhabi.

Ima tu i izvora koji su dosta dosljedni oko toga.

-- Bugoslav (razgovor) 15:11, 27. travnja 2010. (CEST)

Vujić, Antun (gl. ur.), Enciklopedija : opća i nacionalna : u 20 knjiga, PRO LEKSIS i Večernji list, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-7224-22-6, ISBN 953-7224-00-7

U članku Ujedinjeni Arapski Emirati, piše Abu Dhabi (Abū Zabi), a u tekstu se uvijek rabi samo Abu Dhabi.

Kad govori o emiratu onda ga piše kao Abu Zaby (Abu Dhabi)

Kad govori o gradu onda ga piše kao Abū Zābī (Abu Dhabi)

U članku o Dohi, spominje izbjeglice iz Abu Dhabija

U članku Arapski monetarni fond spominje "…u Abu Dabiju…", isto tako u članku OPEC

Radi potpunosti navoda, -- Bugoslav (razgovor) 21:08, 5. srpnja 2010. (CEST)