Pteranodon
| Pteranodon | |
|---|---|
 Restauracija mužjaka vrste P. longiceps u letu | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: izumrli | |
| Raspon fosila | |
Kasna kreda | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Red: | †Pterosauria |
| Porodica: | †Pteranodontidae |
| Potporodica: | †Pteranodontinae Marsh, 1876. |
| Rod: | †Pteranodon |
| Tipična vrsta | |
| †Pteranodon longiceps | |
| Vrste | |
* †P. longiceps Marsh, 1876.
| |
| Sinonimi | |
| |
| Baze podataka | |
Pteranodon (bezubo krilo iz starogrč: πτερόν, πτεροῦ (krilo) + ἀν (negacija) + ὀδών (ὀδούς/-ών, ὀδόντος - zub) - bez zuba) bio je veliki pterosaur kratkog repa. Njegovi fosilni ostaci, sve zajedno oko 1000 njih, potječu iz kredskih stijena u Kansasu, Alabami, Nebraski, Wyomingu i Južnoj Dakoti. Tada se na tom području nalazilo jedno veliko plitko more, Zapadni unutarnji morski prolaz, koje se protezalo od sjevera do juga Sjeverne Amerike. Zajedno s Pteranodon pronađeni su fosili morskih kornjača, mosasaura i ranih ptica.
Kao i mnogi drugi pterosauri, hranio se ribama. U želucu jednog primjerka Pteranodona pronađene su kosti riba. Zbog njihove veličine često ih se uspoređuje s albatrosima i smatra se da su, slično njima, koristili morske vjetrove za jedrenje nad vodom.
Dosezali su raspon krila od od sedam metara, a kod najvećih primjeraka Pteranodon sternbergi iznosio je devet metara. Samo su pojedini pterosauri iz porodice Azhdarchidae, kao što su Quetzalcoatlus i Hatzegopteryx, bili veći od njega. Za razliku od ranijih pterosaura, kao što su Rhamphorhynchus i Pterodactylus, Pteranodon je imao bezub kljun, kao današnje ptice, čiji se gornji dio sastojao od srasle maksilarne i predmaksilarne kosti. Obje strane donje čeljusti bile su srasle u dugu simfizu, a na donjoj se strani također nalazila "kobilica". Infratemporalni otvor bio je malen i u obliku proreza. Očne šupljine bile su malene i nalazile se visoko na lubanji.
Mnogi su primjerci Pteranodona na stražnjem dijelu glave imali dugačku krestu. Vode se diskusije o tome čemu je ona mogla služiti. Prema nekima je služila kao protuteža kljunu i bila bitna za stabilnost u letu prilikom lova na ribe; moguće je da je bila mjesto na kojem su se ukorjenjivali snažni mišići čeljusti, a također nije za odbaciti ni ideja da je imala funkciju u komunikaciji među pripadnicima te vrste. Christopher Bennett smatra da je predstavljala dio tijela po kojem su se spolovi međusobno razlikovali, pri čemu su mužjaci imali veće kreste, a ženke manje.[1]
Vratni dio kralježnice bio je relativno kratak, ali snažan. Kralješci, kao i sve ostale kosti, imali su tanke zidove, bili pneumatizirani i preko rupa sa strane bili su povezani s plućima. Prvih osam kralježaka leđa srasli su u "notarium" (koštanu strukturu sličnu štapu). Njihova rebra bila su povezana uzdužnim trakama i srasla s poprečnim izraslinama. Deset kralježaka križne kosti svojim su šiljatim nastavcima gradili nisku ploču.
Pteranodon je tipični rod porodice Pteranodontidae, kojoj pripada samo još rod Ornithostoma, od koga su pronađeni samo rijetki fragmenti kostiju. Pojedini znanstvenici priključuju i bezubog Nyctosaurusa toj grupi. Zajedno s Ornithocheiridae, koji su imali zube i najvjerojatnije također jedrili iznad mora i hranili se ribom, te s Istiodactylusom, koji se možda hranio lešinama, pteranodontidi čine natporodicu Ornithocheiroidea, jednu od četiri velike evolutivne linije kratkorepih pterosaura.
- Pteranodon longiceps
- Pteranodon ingens
- David M. Unwin: The Pterosaurs: From Deep Time. PI Press, New York, 2006, ISBN 0-13-146308-X
- Peter Wellnhofer: The illustrated encyclopedia of pterosaurs. New York : Crescent Books, 1991., ISBN 0-517-03701-7
- Peter Wellnhofer: Flugsaurier. A. Ziemsen Verlag, Wittenberg, 1980, ISSN 0138-1423
- ↑ Bennett, S.C. (1992): Sexual dimorphism of Pteranodon and other pterosaurs, with comments on cranial crests. Journal of Vertebrate Paleontology, 12(4): str. 422. - 434.
