Portal:Kršćanstvo/Spomeni i godišnjice/ožujak
Predložak:OžujakKalendar2025Izvor
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Albin, opat - rodio se 469. u Vannesu, u Bretanji u plemičkoj obitelji; postao je monah, a godine 504. opat samostana u Tincillacu, kroz gotovo četvrt stoljeća mudro i sveto vodio je svoju opatiju; umro je 1. ožujka 550. u Angersu te ondje i pokopan u crkvi sv. Petra; kult sv. Albina ubrzo se proširio iz Francuske u Njemačku, Englesku, pa čak i Poljsku.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. dvanaest mučenika - podnijeli su mučeništvo u doba cara Dioklecijana; prvi se na popisu navodi se Pamfil, prezbiter crkve u Cezareji Primorskoj u Palestini, a drugi je đakon Valent; obojica su bili poznavatelji Svetog pisma.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Janja Praška, djevica - rodila se kao kći češkog kralja Promislava u Pragu oko 1205.; odbila je carevu ponudu za brak i 1236. stupila u samostan klarisa što ga je sama osnovala; bila je osobito bliska sv. Klari s kojom je razmijenjivala živu korespondenciju o franjevačkom načinu života; umrla je između 1280. i 1283..
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Teodor Tiron, mučenik - stupio je u rimsku vojsku u doba rimskih suvladara Maksimijana; zbog svoje je kršćanske vjere utamničen, a potom osušen na smrt i spaljen 306. godine.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
.jpg)
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Kunigunda Luksemburška, carica - bila je žena sv. Henrika II., još dok je ovaj bio Bavarski vojvoda, te je s njime 1002. okrunjena njemačkom kraljicom, a 1014. u Rimu i caricom Svetog Rimskog Carstva; nisu imali djece, a nakon Henrikove smrti, 1025., povukla se u samostan Kaufungen što ga je sama dala izgraditi i gdje je i umrla, najvjerojatnije 1033.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Lav I., papa - prema zbirci Liber pontificalis rođen je u Toskani; 29. rujna 440. postao je papa; imao je veliku ulogu u jačanju papinskog utjecaja, a njegova je kristološka ispovjest vjere prihvaćena je na Kalcedonskom saboru; umro je 10. studenog 461.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Kazimir - bio je sin poljskog kralja, a rodio se 1458.; gajio je kršćanske kreposti, a osobito brigu za siromahe; osobito je štovao euharistiju i Blaženu Djevicu Mariju; umro je od sušice 1484.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Arhip, Filemon i Apfija, apostoli - živjeli su u Kolosima, gdje se prva Crkva okupljala u kući Filemonovoj, a sveti Pavao spominje Arhipa u Poslanici Filemonu kao svoga vjernog druga; Apfija je bila Filemonova žena; svi su umrli mučeničkom smrću u jednom linču.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Ivan Josip od Križa, redovnik - svjetovno mu je ime bilo Karlo Gaetano; rodio se na otoku Ischia u Italiji i već kao petnaestogodišnjak odlučio se za redovnički život bosonogog franjevca; kroz više od 15 godina vršio je naizmjence službu učitelja novaka i gvardijana; na kapitulu godine 1703. izabran je za provincijala i otvara nekoliko redovničkih kuća u Napulju; umro je 5. ožujka 1734. u samostanu Santa Lucia al Monte.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Lav Katanijski - u 8. stoljeću bio je biskup u Cataniji podno Etne, na Siciliji; osobito se brinuo za bolesnike i siromahe.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Koleta, redovnica - rodila se kod Amiensa u Francuskoj; s 18 godina započela svoj redovnički život; s 25 godina stupa među klarise te se osjaća pozvanom obnoviti redovnički život cijele franjevačke obitelji; umrla je 1447.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Zaharija, jeruzalemski patrijarh - bio je patrijarh u Jeruzalemu u doba bizantskog cara Heraklija; kad su 614. godine perzijanci opustošili grad, oteli Isusov križ i mnoge kršćane, među kojima i patrijarha, odveli u ropstvo; nakon što je Heraklije porazio Perzijance, vratio se u Jeruzalem, gdje je i umro 631.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Perpetua i Felicita, mučenice - Perpetua je bila žena odlična roda; otac joj je bio poganin, a majka kršćanka; sama je bila majka jednog djeteta; Felicita joj je bila vjerna sluškinja koja je svoju gospodaricu pratila i u smrt; obje su nakon tamnice, u kojoj je Perpetua rodila kćerku, bile bačene pred divlju kravu u amfiteatru u Kartagi da ih razdere; mučeništvo sv. Perpetue i Felicite zbilo se 7. ožujka 202. ili 203. godine za vladavine rimskog cara Septimija Severa.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Mavrikije (hrv. Mauricije) i sedamdeset drugih mečenika - Mauricije je bio zapovjednik mjesne vojske; 305., u vrijeme cara Maksimijana podnio je mučeništvo zajedno sa sedamdeset drugih vojnika u gradu Apamiji u Siriji.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Ivan od Boga, redovnik - rodio se u Portugalu 1495.; nakon vojničkog života sasvim se posvetio služenju bolesnika; u Granadi u Španjolskoj osnovao je hospicij te zajedno utemeljio Red hospitalaca svetoga Ivana od Boga; umro je u Granadi 1550.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Polikarp iz Smirne, mučenik - rodio se u Smirni u Maloj Aziji oko 69. godine i bio učenik apostola; putovao je u Rim kako bi s papom Anicetom raspravljao o datumu svetkovanja Uskrsa; po povretku u Smirnu podnio je mučeništvo 155. godine.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Franciska Rimska, redovnica - rodila se u Rimu 1384.; vrlo mlada se udala i rodila tri sina; svoja je dobra razdijelila siromasima i brinula se za bolesnike, osobito njegujući poniznost i strpljivost; 1425. osnovala je Družbu oblata s pravilom svetog Benedikta; umrla je 1440. godine.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Obretenije glave sv. Jovana Krstitelja (hrv. Glavosijek sv. Ivana Krstitelja) - po želji Herodijade, žene Heroda Antipe, svetom Ivanu Krstitelju odsječena je glava, nakon što je Herod obećao Herodijadinoj kćerki Salomi da će joj zbog zanosna plesa dati što god ga zamoli; ona ga je na majčin nagovor tražila glavu Ivanovu na pladnju.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Simplicije, papa - rodio se u Tivoliju, a bio pontifikat mu je trajao od 3. ožujka 468. do 10. ožujka 483. godine; u njegovo doba palo je Zapadno Rimsko Carstvo, kad je barbar Odoakar 476. godine zbacio posljednjeg rimskog cara Romula Augustula; usprotivio se kompromisu s monofizitima što ga je 482. godine želio postići bizantski car Zenon; obnovio je nekoliko rimsih crkava.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Tarasije, patrijarh - bio je senator i carski savjetnik kad je 783. izabran za carigradskog patrijarha; osobito se zalagao protiv ikonoborstva, a u njegovo je doba 787. godine sazvan Drugi nicejski sabor na kojem je ikonoborstvo i osuđeno; umro je 806. godine.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Sofronije, jeruzalemski patrijarh - rodio se u Damasku oko 550., a bio je jeruzalemski patrijarh od 634. do 639., kada ovom gradu već prijeti opasnost muslimanskog osvajanja, sve dok 638. sam nije morao otvoriti gradska vrata pred osvajačem Omarom; istakao se u borbi za kalcedonsko pravovjerje.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Porfirije, episkop - rodio se u Solunu, odakle je u 25. godini otišao u egipatsku pustinju; nakon pet godina monaškog života u Egiptu, proveo je još pet godina u blizini Jeruzalema, a tada je izabran za episkopa u Gazi, gdje je mnoge obratio na kršćanstvo; umro je 421. godine.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Inocent I., papa - rodio se u Albanu, a bio je papa od 22. prosinca 401. do 12. ožujka 417.; pontifikat mu je bio označen borbom protiv barbara koji su dvaput pljačkali Rim; ali i borbom za pravu vjeru, budući da je osudio pelagijanstvo; jačao je ulogu papinstva u Crkvi; carigradske kršćane poticao je da podrže Ivana Zlatoustog.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Prep. Prokopije Dekapolit - bio je iz Dekapola uz Galilejsko jezero; od mladosti je živio pokorničkim životom; u vrijeme ikonoborstva ustao je u zaštitu štovanja ikona; umro je u 9. stoljeću.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Rodrig Kordovski, svećenik i mučenik - rodio se u 8. stoljeću u Córdobi, u Andaluziji, koja je tada bila pod arapskom vlašću; jedan njegov brat prešao je na islam; prilikom svađe toga brata i drugoga koji je ostao kršćanin, Rodrigo ih je pokušao razdvojiti, no pritom je teško ranjen; njegov brat musliman donese ga među ljude i kaže da je i on prešao na islam; nakon što se oporavio, Rodrigo se ponovno pokazao u svećeničkom odjelu, priznavši da je kršćanin, na što ga brat musliman sam preda kadiji koji ga osuđuje na smrt; pogubljen je 13. ožujka 857.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Proterije, patrijarh i mučenik - živio je u Aleksandriji u doba patrijarha Dioskora koji je zagovarao monofizitsko krivovjere; borio se za pravu vjeru, te je nakon Kalcedonskog sabora, po Dioskorovu svrgavanju, postavljen za aleksandrijskog patrijarha; njegovi su ga protivnici 457. u crkvi na smrt izboli noževima.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Matilda Njemačka, kraljica - bila je žena Henrika I. vojvode Saske, a potom i njemačkog kralja; po smrti njezina muža (936.) i stupanju na prijestolje njezina starijeg sina Otona I. (962.), povlači se u samostan; služi siromasima i bolesnima; umire 968.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Prep. Evdokija (hrv. Eudokija), mučenica - živjela je raspuštenim životom u feničkom gradu Heliopolisu u vrijeme cara Trajana; kad je čula nekog monaha kako moli, cijelu noć nije mogla spavati, te je ujutro poslala po njega; razvio se među njima razgovor, a ona odluči tražiti krštenje; potom je sve svoje imanje rasprodala i dala siromasima, a sama se povukla u manastir; za jednog progona kršćana i ona je stradala mučeničkom smrću.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest
U Katoličkoj Crkvi:
- Sv. Zaharija, papa - rodom je bio Grk iz Kalabrije, a vjerojatno je u Rimu služio kao đakon kad je izabran za papu; nastojao je obraniti dijelove Apeninskog poluotoka od nadiranja Langobarda; okrunio je Pipina Malog za franačkog kralja; pontifikat mu je trajao od 10. prosinca 741. do 22. ožujka 752.
U Srpskoj pravoslavnoj Crkvi:
- Sv. Teodot, mučenik - bio je episkop na Cipru; u doba cara Licinija izveden je pred sud zbog svoje kršćanske vjere, te je podvrgnut mučenju; uto je car Konstantin Milanskim ediktom dao slobodu kršćanstvu, te je i Teodot pušten; proživio je još dvije godine a potom je umro od posljedica mučenja.
vidi -
razgovor -
uredi - povijest