Pelagijanstvo
Pelagijanstvo je vjersko učenje nazvano po monahu Pelagiju koji je tvrdio da istočni grijeh ne utječe na pojedinca zbog njegove slobodne volje.[1]
Tako, Adamov i Evin grijeh je samo "loš primjer" potomcima, ali njegov postupak nema drugih posljedica za ljudsku prirodu, koje se dovode u vezu s njegovom grijehom. Pelagijanizam vidi Isusovu ulogu kao "postavljanje dobrog primjera" čovječanstvu, nasuprot Adamovom lošem primjeru.
Ukratko, čovječanstvo ima punu moć, i punu odgovornost, za vlastito spasenje i za vlastite grijehe. Prema tome, čovječanstvo nema potrebe za drugom milošću Božjom osim stvaranja slobodne volje.
Protiv pelagijanstva se borio sveti Augustin te je osuđen na saboru u Kartagi 418. godine.[1]
- ↑ a b Martinjak 2019, str. 495.
- Martinjak, Mikolaj. 2019. Gnosticizam i neopelagijanizam – zapreka svetosti ili izvor konfuzije?. Nova prisutnost. Kršćanski akademski krug. Zagreb. 17 (3): 491–502
Nedovršeni članak Pelagijanstvo koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.