Portal:Kemija/Prijašnji izabrani kemičari/2010.
Siječanj
Glenn Theodore Seaborg (šve.: Glenn Teodor Sjöberg, 19. travnja 1912. – 25. siječnja 1999.) bio je američki znanstvenik švedskih korijena, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1951. godine zbog otkića i sinteze 10 transuranijskih elemenata. Seaborg je, također, razvijao i koncept aktinoida te je prvi predložio skupinu aktinoida što je dovelo do današnjeg izgleda periodnog sustava elemenata.
Većinu svoje karijere proveo je na University of California, Berkeley kao profesor i istraživački znanstvenik, a postao je i drugi kancelar tog sveučilišta u njegovoj povijesti. Seaborg je savjetovao 10 američkih predsjednika, od Trumana do Clintona, o nuklearnoj politici te je bio predsjednik Komisije za atomsku energiju SAD-a od 1961. do 1971. Tijekom svojeg predsjedanja, zalagao se komercijalnu i mirovnu uporabu nuklearne energije i znanosti.
Glenn T. Seaborg je bio glavni ili suotkrivač deset kemijskih elemenata: plutonija, americija, kurija, berkelija, kalifornija, einsteinija, fermija, mendelevija i elementa 106, koji je tijekom njegova života, njemu u čast, nazvan seaborgij.
Veljača
Zlata Bartl (Sarajevo, BiH, 20. veljače 1920. - Koprivnica, 30. srpnja 2008.), bosanskohercegovačko-hrvatska znanstvenica, tvorac začina Vegeta koji proizvodi Podravka iz Koprivnice.
Zlata Bartl je u Sarajevu završila osnovnu školu i gimnaziju. Poslije velike mature odlazi na studij u Zagreb, gdje na prirodoslovnom fakultetu diplomira kemiju, fiziku, matematiku i minerologiju. Poslije diplome vraća se u Sarajevo. 1956. godine odlazi u Koprivnicu i tu počinje njen znanstveni rad. Bila je još kao dijete zaljubljenica u kemiju. U Podravkinom laboratoriju nastavlja sa svojim radom, a na njezinu inicijativu 1957. počinje proizvodnja dehidratiziranih juha, a 1959. i proizvodnja "Vegete".
Preminula je 30. srpnja 2008. godine u koprivničkoj Općoj bolnici nakon duge i teške bolesti.
Ožujak
--Prijašnji izabrani kemičari--
Travanj
Joseph Leonard Goldstein (rođen 18. travnja, 1940. Kingstree, Južna Karolina) je američki biokemičar i genetičar, koji je 1985.g. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno sa Michael S. Brownom za njihova otkrića regulacije metabolozma kolesterola.
Brown i Goldsteinom su zajedno otkrili, proučavavši metabolizam kolesterola u kulturama vezivnog tkiva zdravih ispitanika i ispitanika koji boluju od obiteljske hiperkolestrolemije bez ili sa dodatkom krvnog seruma (znači i kolesterola) u stanični medij, da stanice zdravih osoba podjeduju posebnu strukturu, receptor, koji veže lipoprotein male gustoće (LDL - engl. low density lipoprotein) dok stanice oboljelih imaju manjak ili potpuni gubitak tih receptora.
Svibanj
--Prijašnji izabrani kemičari--
Lipanj
--Prijašnji izabrani kemičari--
Srpanj
--Prijašnji izabrani kemičari--
Kolovoz
--Prijašnji izabrani kemičari--
Rujan
Rođen je u Lilleu, a u Parizu je pohađao École Normale Supérieure, elitnu grande école. Postao je asistent u školi u razdoblju od 1894. do 1897. tijekom kojega je počeo izučavati katodne i X-zrake. Godine 1897. dodijeljen mu je stupanj doktora znanosti (docteur ès sciences).
Nakon što je Albert Einstein 1905. godine objavio svoja teoretska objašnjenja Brownovog gibanja u uvjetima atoma, Perrin je napravio eksperimentalno istraživanje kako bi testirao i potvrdio Einsteinova predviđanja te je time smirio stoljetno osporavanje Daltonove atomske teorije.
Jean Perrin primio je Nobelovu nagradu za fiziku 1926. godine "za rad na diskontinuiranoj strukturi materije, a naročito za otkriće sedimentacijske ravnoteže". Time je jasno okončana duga borba vezana za fizičko postojanje molekula.
Listopad
Dr. Trinajstić diplomirao je 1960. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao 1966. te doktorirao 1967. Doktorska disertacija pod naslovom Elektronska struktura nekih višeatomnih molekula bila je prva disertacija iz kvantne kemije u Hrvatskoj uopće. Disertacija, iako obranjena u Jugoslaviji, bila je izrađena u Engleskoj. Poslijedoktorsku specijalizaciju odradio je u SAD-u.
Znanstveni interes pokazivao je u području kvantne kemije, matematičke kemije, računalne kemije, povijesti kemije te u filozofiji prirodnih znanosti.
Mentorirao je 15 diplomskih, 12 magistarskih i 20 doktorskih radova. Objavio je više od 500 znanstvenih radova, stotinjak stručnih radova i dvjestotinjak radova iz popularizacije kemije, te deset knjiga.