Prijeđi na sadržaj

Popis otrovnih gljiva

Izvor: Wikipedija

Popis otrovnih gljiva nam daje otrovne gljive koje mogu izazvati ozbiljna trovanja (micetizam) osobe koja ih je pojela, što može dovesti i do smrtnog ishoda (smrtno otrovne gljive). Nisu sve otrovne gljive podjednako otrovne, a simptomi trovanja razlikuju se kod pojedinih vrsta otrovnih gljiva. Iznimno je važno na vrijeme potražiti liječničku pomoć, a posebno su ugrožena djeca. U Hrvatskoj postoji velik broj otrovnih gljiva te je neophodno ići u berbu u pratnji iskusnih gljivara. Kao dodatna sigurnost, uz današnju dostupnost interneta edukacija je dostupna doista svakome već i na samome terenu, čime se može spriječiti nepotrebno branje gljiva i održati ekosustav šume.

Najveći problem predstavljaju gljive koje su oblikom vrlo slične jestivim i kvalitetnim gljivama. Sudeći po izjavama otrovanih ljudi, otrovne gljive često su vrlo ugodnog okusa, tako da se može dogoditi da niti ne posumnjate na trovanje dok već ne bude prekasno. U ovom članku opisat ćemo trovanja nekim od najopasnijih šumskih gljiva, no ne smije se zaboraviti da je popis svih otrovnih gljiva vrlo dugačak.[1]

Otrovne gljive
Smrtno otrovne gljive
Znanstveni naziv Narodni naziv Aktivni tvar Otrovnost Stanište Sličnosti Slika
Amanita pantherina
(DC. ex Fr.) Krombh.
Panterova muhara Muskimol i
ibotenična kiselina
Jetra Raste ljeti i u jesen
po šumama
i šumskim čistinama
Amanita spissa, Amanita rubescens
Amanita phalloides
Vaill. ex Fr.
Zelena pupavka Amatoksin Jetra Najčešće raste u svijetlim bjelogoričnim šumama, a ima je i u crnogoričnim šumama od ranog ljeta do jeseni Agaricus arvensis, Agaricus arvensis, Agaricus silvicola, Agaricus abruptibulbus, Russula virescens, Russula cyanoxantha[2]
Amanita verna
(Bull.: Fr.) Lam.
Bijela pupavka Amatoksin Jetra Najčešće raste u bjelogoričnim šumama na vapnenastu tlu od svibnja do jeseni. Agaricus silvicola, Agaricus abruptibulbus, Leucoagaricus pudicus
Amanita virosa
(Fr.) Bertillon
Smrdljiva pupavka Amatoksin Jetra Raste od proljeća do jeseni u vlažnim crnogoričnim, rjeđe u bjelogoričnim šumama na kiselom silikatnom tlu Agaricus silvicola, Agaricus abruptibulbus, Leucoagaricus pudicus
Claviceps purpurea Ražena glavica Ergotamin Masovna trovanja zaraženim žitom Trave
Clitocybe dealbata
(Sowerby) Gillet
Otrovna brašnjača Muskarin Središnji živčani sustav U bjelogoričnim šumama, vlažnim uvalama, livadama i pašnjacima Marasmius oreades,
Clitopilus prunulus
Clitocybe cerussata
(Fr.) Kummer
Bijela otrovnica Muskarin Središnji živčani sustav U svim šumama Marasmius oreades,
Clitopilus prunulus
Cortinarius bolaris
(Pers. ex Fr.) Fries
Ljuskava koprenka U listopadnim i miješanim šumama, ali najčešće u bukovim šumama Velik broj gljiva iz roda Cortinarius je otrovno i za treba ih izbjegavati.
Cortinarius cinnamomea
(L. ex Fr.) Wunsche
Cimetatsta crvenjača Orelanin Bubreg Raste po listopadnim šumama, u crnogoričnim je dosta rjeđa. Velik broj gljiva iz roda Cortinarius je otrovno i za treba ih izbjegavati.
Cortinarius orellanus
Fries
Crvenjača Orelanin Bubreg Raste po listopadnim šumama, u crnogoričnim je rjeđa. Velik broj gljiva iz roda Cortinarius je otrovno i za treba ih izbjegavati.
Cortinarius semisanguinea
(Fr.) Moser
Polukrvna koprenka Orelanin Bubreg U crnogoričnim šumama, ali i ispod breza. Velik broj gljiva iz roda Cortinarius je otrovno i za treba ih izbjegavati.
Entoloma sinuatum
(Bull.) P. Kumm.
Olovasta rudoliska Nepoznat Teške probavne smetnje Po listopadnim šumama (hrast, bukva), uz rubove šuma i u parkovima Clitopilus prunulus
Calocybe gambosa
Agaricus silvaticus
Inocybe erubescens
A. Blytt
Crvenkasta cjepača Muskarin Središnji živčani sustav Po šumama i grmlju, a može zalutati i u parkove Calocybe gambosa,
Cortinarius caperatus[3]
Inocybe fastigata
(Schff. ex Fr.) Quelet
Ušiljena cjepača Muskarin Središnji živčani sustav Po svuda
Inocybe geophyll
(Sow. Ex Fr.) Kummer
Zemljasta cjepača Muskarin Središnji živčani sustav Po svijetlim listopadnim šumama.
Inocybe maculata
Boudier
Pjegava cjepača Muskarin Središnji živčani sustav Po svijetlim listopadnim šumama.
Tricholoma pardinum
Quelet
Tigrasta vitezovka Gastrointestalni sindrom trovanja Po smrekovim i bukovim šumama Tricholoma portentosum, Tricholoma terreum
Otrovne gljive (smrtnost rijetka)
Znanstveni naziv Narodni naziv Aktivni tvar Otrovnost Stanište Sličnosti Slika
Agaricus moelleri
Wasser (1976.)
Šarena pečurka Fenol, kao i diazo-spojevi i hidrazin Gastrointestalni sindrom trovanja Raste u skupinama na vlažnim šumskim terenima i po šumskim čistinama. Agaricus campestris
Agaricus xanthodermus
Genevier
Otrovna pečurka Fenol, kao i diazo-spojevi i hidrazin Gastrointestalni sindrom trovanja Uz putove, rubove livada, po žbunju, u parkovima Agaricus campestris
Amanita citrina
(Schaeff.) Pers., 1797.
Žućkasta pupavka Trovanje krvi i smetnje u probavi U mnogim bjelogoričnim i crnogoričnim šumama Amanita aureola
Amanita muscaria
(L.) Lam. (1783.)
Muhara Muskarin, ibotenična kiselina, muscimol i muskazon Središnji živčani sustav U hrastovim i bukovim te crnogoričnim šumama Amanita aureola, Amanita caesarea
Boletus satanas
Lenz
Ludara Sadrži spojeve koji se ne uništavaju kuhanjem Teške probavne smetnje U listopadnim šumama i šumskim čistinama Boletus rhodoxanthus, Boletus legaliae
Cortinarius traganus
Fries, Rob. Henry
Lilasta debelonoška "Blago otrovna" ili neprobavljiva Po crnogoričnim šumama
Galerina marginata
(Batsch) Kühner
Rebrasta patuljica Amatoksin Jetra Na panjevima, povaljenim stablima i otpalim granama crnogoričnog drveća i bukve Kuehneromyces mutabilis
Gyromitra esculenta
Person ex Fries
Rani hrčak Giromitrin Giromitrinski sindrom trovanja Po crnogoričnim šumama Gyromitra infula
Hebeloma sinapizans
(Paulet ex Fr.) Gill
Gorušičina plavulja Vjerojatno lagano otrovna Po svim šumama, u parkovima, osobito ispod breza Sve gljive iz roda Hebeloma su nejestive
Hypholoma fasciculare
(Huds.: Fr.) P. Kumm.
Sumporača Fasciculol E Teške probavne smetnje Na starim panjevima i korijenju raznog drveća Armillaria mellea
Hypholoma capnoides
Lactarius cilicioides
Fries
Ćilimasta mliječnica Uz potoke, u vlažnim šumama, uvalama, te po parkovima ispod breza
Lactarius torminosus
(Schaeff.) Gray
Brezovka Nepoznato Gastroenteritis Isključivo ispod breza Lactarius deliciosus
Lepiota cristata
(Bolton) P.Kumm. (1871.)
Haringača Bolesti probavnoga sustava Ispod listopadnog i zimzelenog drveća Sve male i neugledne gljive iz roda Lepiota su nejestive ili otrovne.
Mycena pura
(Pres. ex Fr.) Kummer
Ljubičasta šljemovka Muskarin "Lagano otrovne" U svim šumama, a najčešće u crnogoričnim
Omphalotus illudens
(Schwein.) Bresinsky & Besl
Zavodnica Iludin M i S, muskarin Teške probavne smetnje Na panjevima masline, hrasta i bukve Cantharellus cibarius
Paxillus involutus
(Batsch.) Fries
Osjetljiva uvijača Bezuvjetno otrovna ili čak smrtonosna U listopadnim šumama, šumskim čistinama, u parkovima, ponekad i na trulim panjevima
Ramaria formosa
(Fr.) Queet
Otrovna capica Dugotrajni proljevi U listopadnim šumama Ramaria flava, Ramaria aurea
Ramaria pallida
(Schaeff. ex Schul.) Ricken
Blijede capice Dugotrajni proljevi U listopadnim šumama Ramaria flava, Ramaria aurea
Russula emetica
Fries
Bljuvara "Lagana otrovnost" Po šumama i šumskim putevima
Russula foentens
Fries
Smrdača Po svim šumama i grabama
Scleroderma citrinum
Pers
Ispucana krumpirača Bolesti probavnoga sustava U šumama i grabama
Stropharia aeruginosa
(Curt. ex Fr.) Quel.
Zelena vitičarka Podijeljeno mišljenje o otrovnosti U šumama, uz rubove šuma, na livadama i pašnjacima
Tricholoma Batschii
Gulden
Batschijeva vitezovka Gastrointestinalni sindrom trovanja Raste uglavnom u crnogoričnim šumama
Tricholoma flavovirens
(L.) P.Kumm.
Zelenka Gastrointestinalni sindrom trovanja Ispod borova, ali se može naći i ispod drugog crnogoričnog drveća.
Tricholoma sejunctum
(Sow ex Fr.) Quel.
Žutozelena vitezovka Uzrokuje povraćanje Po svim šumama, ali najčešće na rubovima šuma Tricholoma flavovirens
Tricholoma virgatum
(Fr. ex Fr.) Kummer
Prugasta kružoliska "Lagano otrovna" U crnogoričnim šumama Tricholoma portentosum

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. "Otrovne gljive – kako izgledaju simptomi trovanja?", [1], "Pliva zdravlje", www.plivazdravlje.hr, pristupljeno 15. 10. 2020.
  2. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.
  3. Zeitlmayr L. 1976. Wild Mushrooms:An Illustrated Handbook. Garden City Press. Hertfordshire. str. 77. ISBN 0-584-10324-7

Poveznice

[uredi | uredi kôd]