Plutača
Plutača ili bova je plutajuće tijelo vezano ili usidreno na određenome mjestu na moru, rijeci ili jezeru, a služi za vez brodova ili čamaca (privezna plutača), kao oznaka opasnosti, plovnoga puta, sidrišta i slično (označna ili navigacijska plutača), meteorološka i oceanografska mjerenja (meteorološka, oceanografska plutača - automatska meteorološka postaja) i drugo.[1]
U svijetu je na oceanima i morima u radu više tisuća plutača, koje imaju važnu ulogu u izvještavanju o vremenskim prilikama i oceanografskim podatcima, osobito u područjima gdje rijetko prolaze brodovi.
Privezna plutača najčešće se sastoji od šupljega čeličnoga valjka usidrenoga s pomoću jednog ili više sidara, odnosno privezanoga za betonske blokove položene na morskom dnu.
Navigacijska plutača označava stranu sigurnoga plovnog puta, odnosno najdublju vodu, sigurni prilazni put, sredinu plovnoga puta, osamljenu opasnost i slično, a redovito je ucrtana na pomorskim kartama. Ističe se oblikom (valjkasta, valjkasta sa stupom, stožasta, sferična, nalik motki), a može imati i znak na vrhu (stožac, dvostruki stožac, kugla), svjetlo (svjetleća plutača), ugrađen uređaj za davanje zvučnih signala, radarski reflektor, radiofar i drugo. Katkad je opremljena akumulatorima te sunčanim baterijama ili drugim izvorom energije.
Meteorološka i oceanografska plutača složeni je mjerni sustav opremljen meteorološkim i oceanografskim instrumentima i uređajima koji šalju podatke većinom putem umjetnog satelita. Slobodne plutače, takozvani drifteri, služe ponajviše za istraživanje morskih struja.
Podrobniji članak o temi: Automatska meteorološka postajaAutomatske meteorološke postaje postavljaju se na morima na plutače. One mjere, uz osnovne meteorološke pojave, i temperaturu mora, morske struje, visinu valova i njihov period. U sinoptičkim terminima ove meteorološke postaje predaju radijem podatke kopnenim postajama direktno ili preko umjetnog satelita.[2]
Drifter (engl.: ono što pluta) je plovak nošen morskim strujama, kojemu se položaj određuje u pravilnim vremenskim razmacima radi istraživanja strujnoga polja. Razlikuju se površinski drifteri, najčešće praćeni s umjetnim satelita, i dubinski drifteri, koji se prate uz pomoć hidrofona ili pak periodički izlaze na površinu radi komunikacije sa satelitom. Drifteri se u Jadranu puno više koriste od sredine 1990-ih, odreda u okviru projekata što ih je financirao SAD. Primjena tih mjernih instrumenata omogućila je da se dođe do nekih spoznaja o strujanju Jadranskoga mora.[3]
- ↑ plutača, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
- ↑ "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
- ↑ drifter, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
