Baku

Utvrđeni grad Baku sa Širvanšahovom palačom i Tornjem djeva
	Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	1994. (18. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iv
Ugroženost	postoji
Poveznica	UNESCO:710

Baku
	Bakı
	;
	; Grb
Država	Azerbajdžan
	Vlast
• Gradonačelnik	Hadžibala Abutaljibov
	Površina
• Ukupna	2130 km²
Visina	-28 m
Koordinate	40°23′N 49°52′E / 40.383°N 49.867°E
	Stanovništvo (2012.)
• Entitet	2.122.300; (996.38/km2)
Vremenska zona	AZT (UTC+4)
Poštanski broj	1000
Pozivni broj	12
Stranica	http://www.bakucity.az/
	; Položaj Bakua u Azerbajdžanu
	Baku

Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana. Prema službenim podatcima broj stanovnika je 2.122.300 (2012.),^[1] međutim zbog velikog priljeva izbjeglica smatra se da je ta brojka skoro dvostruko veća. Baku je nastao na mjestu koje je naseljavano stotinama godina pr. Kr., dok prvi pisani izvori o gradu potječu iz 6. stoljeća.

Od 2000. godine stari dio Bakua uvršten je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Etimologija

Uglavnom se vjeruje kako je Baku dobio ime od perzijske riječi Bād-kube (باد-که ), tj. "Vjetroviti grad", ili pak Baghkuh (باغ), tj. "Božje brdo". Tako ga arapski izvori ga imenuju Baku, Bakuh, Bakija ili Bakije. No, postoji mogućnost da mu ime potječe od riječi baku što jednostavno znači "brdo", na lakijskom jeziku i turskom jeziku, ali i druge teorije imaju potkrijepu u drevnim izrazima.^[2]

Povijest

Neki znanstvenici tvrde kako Baku datira u 7., a drugi tek u 12. stoljeće pr. Kr.^[3] No, sigurno je kako se Baku spominje u 6. stoljeću kao mjesto "Doma vatre", važnog perzijskog svetišta zoroastrizma^[4]

Nakon što je u 12. stoljeću potres uništio prijestolnicu, grad Šemahu, vladar Širvana (djelomično neovisna kneževina koja je bila perzijski vazal od 800. god., a odgovara današnjem području zapadnog Azerbajdžana), Širvanšah Ahsitan I. je odabrao Baku za novu prijestolnicu. Baku u Srednjem vijeku dobiva svoje glavne građevine kao što su: Sinig Gala minaret (11. st.), zidine s tornjevima (11. – 12. st.), Toranj djeva, Multani karavan-saraj i hamam Hadži Gajib (15. st.), te Palaču Širvanšahova (15. – 16. st.), Buhara karavan-saraj i Gazimbegov hamam (16. st.). Safavidi su ga osvojili 1540., a Iranski šah Abas I. je uništio Tvrđavu u Bakuu 1604. godine.

Ruski car Petar I. Veliki je poveo vojni pohod i nakon duge opsade njegova vojska je osvojila Baku 26. lipnja 1723. godine. God. 1795., perzijski vladar Muhamed Šah Kadžar je poveo vojnu protiv ruske ekspanzionističke politike na Kavkazu i osvojio je Baku, ali ga je već sljedeće godine ruska vojska vratila u okrilje Ruskog carstva.

God. 1806. Baku je, kao i cijeli Azerbajdžan, anektirala Rusija i tada je imao oko 707 trgovina i imao je oko 7.000 stanovnika. Grad je tada imao dva glavna ulaza kroz zidine, vrata Salijan i Šemaha, a štitilo ga je nekoliko topovskih serija sa zidina. Zidine su 1809. otvorene za trgovinu i iza njih su otvorene carinarnice.^[5] Do 1811. obnovljene su zidine, a utvrde su pojačane i produžene. Tada se Baku počeo širiti izvan zidina i nastala su dva glavna dijela grada, tzv. "Unutarnji grad" (azerski: İçəri Şəhər) i "Vanjski grad" (Bayır Şəhər). Tijekom 19. stoljeća nastale su mnoge građevine u europskim stilovima arhitekture kao što su npr. neogotika i neobarok, čime je Baku izgubio istočnjački izgled. God. 1865. srušene su gradske zidine uz more čije je kamenje iskorišteno za izgradnju Vanjskog grada i Bulevara.

Nafta je otkrivena u Bakuuskom predgrađu Bibi-Hejbat 1846. godine, a organizirana eksploatacija je otpočela 1872. godine. Zahvaljujući mnogim privatnim europskim tvrtkama, uz Baku je počeo nicati veliki industrijski kompleks poznat kao "Crni grad" i početkom 20. stoljeća čak pola svjetske nafte je dolazilo iz Bakua.^[6]

U vrtlogu Oktobarske revolucije, na proljeće 1918. godine, na ulicama Bakua su se sukobile snage komunističke stranke Armenske Revolucijske Federacije pod vodstvom veterana revolucije Stepana Šaumjana s muslimanskim Azerima. Radikalne boljševičke i armenske skupine su tada ubile oko 12.000 Azera u pogromu poznatom kao "Dani marša".^[7] No, nedugo potom, 15. rujna 1918. godine, snage novoosnovane Azerbajdžanske Demokratske Republike (ADR) su uz pomoć Osmanlijske "Islamske vojske", pod vodstvom Enver Paše, osvojili Baku i krvavo se osvetili za "Dane marša" ubivši tisuće Armenaca.^[8]

Dana 28. travnja 1920. godine, Crvena armija je okupirala Baku i ponovno uspostavila boljševičku vlast nakon čega je Baku postao prijestolnicom Azerbajdžanske SSR, sve do 1991. godine i osamostaljenja Azerbajdžana čiji je danas glavni grad.

Kultura

Baku nudi veliku lepezu kulturnih događanja, te povijesnu i umjetničku baštinu međunarodnog značaja. U gradu se nalazi mnogo muzeja, uglavnom povijesti i umjetnosti. Njegove kulturne vrijednosti su prepoznate 2009. godine kada je bio "Islamskim gradom kulture"^[9] U Baku je održana i Eurovizijsko natjecanje u plesu 2010. godine. Od kulturnih institucija najvažnije su: Azerbajdžanska državna filharmonija, Azerbajdžanska državna akademska opera i kazalište i Azerbajdžansko kino. Od festivala tu su: Internacionalni filmski festival, Internacionalni Jazz festival, Festival Novruza, Gül Bayramı ("Festival cvijeća")^[10] i Državni kazališni festival.

U gradu je održan 57. festival Pjesme Eurovizije 2012.

Znamenitosti

Arhitektura Bakua je svjetski poznata, od Starog grada (İçəri Şəhər) s povijesnim građevinama, do modernih građevina i prostranog plana Bakuske luke.

Prije Drugog svjetskog rata nastalo je najviše građevina u eklektičnom stilu europskog historicizma kao jedinstven spoj utjecaja Istoka i Zapada.^[11] Zbog toga je prozvan "Pariz Istoka". Kasna moderna i postmoderna arhitektura se javlja 2000-ih, te zahvaljujući gospodarskom razvoju staklena pročelja niču širom grada (poput "SOCAR Tornja" ili "Plamenih tornjeva").

Grad ima zoološki vrt.

Ulaz u Stari grad (Baku)
Baku luka

Šport

Natjecanja

Nogomet

Mali nogomet

Araz-Naxçıvan MFK

Odbojka

Lokomotiv Baku

Šah

Baku je jedan od vodećih svjetskih šahovskih središta. Najpoznatiji šahisti su:

Promet

Gradovi prijatelji

Poznate osobe

Glazbenici

Političari

Športaši

Nogometaši

Tofik Bahram oglji Bahramov, sovjetski i azerbajdžanski nogometaš i nogometni sudac
Anatolij Andrejevič Baniševski, sovjetski nogometaš
Jura Sergejevič Movsisjan, armenski nogometaš

Šahisti

Vladimir Eduardovič Akopijan, armenski šahist
Vugar Gasim oglji Gašimov, azerbajdžanski šahist
Gari Kimovič Kasparov, ruski šahist, smatran najvećim šahistom svih vremena
Tejmur Borisovič Radžabov, azerbajdžanski šahist

Znanstvenici

Artur Rafaelovič Bagdasarov, ruski slavist, kroatist i sociolingvist armenskoga podrijetla
Kerim Abbas-Alijevič Kerimov, sovjetski inženjer, jedan od osnivača sovjetskoga svemirskoga programa
Lev Davidovič Landau, sovjetski fizičar
Musa Hiramanovič Manarov, sovjetski kozmonaut
Lotfi Zade, matematičar i inženjer

Izvori

↑ Bakı şəhəri - Azərbaycan Dövlət Statistika Komitəsi. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Podrijetlom imena Bakua (engl.) Posjećeno 14. ožujka 2011.
↑ Mir Teymur i Ichari Shahar, The Heart of Baku: A Living Monument from the Middle Ages, Azerbaijan International, ljeto 2000. (engl.) Posjećeno 14. ožujka 2011.
↑ Utvrđeni grad Baku (engl.) Posjećeno 14. ožujka 2011.
↑ Шамиль Фатуллаев, Градостроительство Баку XIX - Начала XX Веков, Баку, Институт архитектуры и искусства Академии наук АзССР, 1978.
↑ Window to Baku (engl.) Posjećeno 14. ožujka 2011.
↑ F. Kazemzadeh, The Struggle For Transcaucasia: 1917—1921, The New York Philosophical Library, 1951., str. 75.
↑ Furuz Kazemzadeh, Struggle For Transcaucasia (1917 - 1921), New York Philosophical Library, 1951., str. 143.-144.
↑ Ceremonija zatvaranja kulturne manifestacije "Baku - islamska prijestolnica kulture 2009." Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. kolovoza 2011. (Wayback Machine) (engl.) Posjećeno 15. ožujka 2011.
↑ Azerbajdžanski festival cvijeća Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2012. (Wayback Machine) (tur.) Posjećeno 15. ožujka 2011.
↑ Arhitektura Bakua (engl.) Posjećeno 15. ožujka 2011.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Baku

[1] Bakı şəhəri - Azərbaycan Dövlət Statistika Komitəsi. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[2] Podrijetlom imena Bakua (engl.) Posjećeno 14. ožujka 2011.

[3] Mir Teymur i Ichari Shahar, The Heart of Baku: A Living Monument from the Middle Ages, Azerbaijan International, ljeto 2000. (engl.) Posjećeno 14. ožujka 2011.

[4] Utvrđeni grad Baku (engl.) Posjećeno 14. ožujka 2011.

[5] Шамиль Фатуллаев, Градостроительство Баку XIX - Начала XX Веков, Баку, Институт архитектуры и искусства Академии наук АзССР, 1978.

[6] Window to Baku (engl.) Posjećeno 14. ožujka 2011.

[7] F. Kazemzadeh, The Struggle For Transcaucasia: 1917—1921, The New York Philosophical Library, 1951., str. 75.

[8] Furuz Kazemzadeh, Struggle For Transcaucasia (1917 - 1921), New York Philosophical Library, 1951., str. 143.-144.

[9] Ceremonija zatvaranja kulturne manifestacije "Baku - islamska prijestolnica kulture 2009." Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. kolovoza 2011. (Wayback Machine) (engl.) Posjećeno 15. ožujka 2011.

[10] Azerbajdžanski festival cvijeća Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. siječnja 2012. (Wayback Machine) (tur.) Posjećeno 15. ožujka 2011.

[11] Arhitektura Bakua (engl.) Posjećeno 15. ožujka 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]