Prijeđi na sadržaj

Petar Tomev Mitrikeski

Izvor: Wikipedija
Petar Tomev Mitrikeski
Rođenje 28. studenoga 1969.
Prilep, Makedonija
Prebivalište Zagreb, Hrvatska
Državljanstvo sjevernomakedonsko
Narodnost Bugarin
Polje genetika
molekularna biologija
filogenija
evolucija
Institucija Institut Ruđer Bošković
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
(Prirodoslovno-matematički fakultet)
Portal o životopisima

Petar Tomev Mitrikeski (Prilep, 28. studenoga 1969.) sjevernomakedonski genetičar, evolucionist, molekularni biolog i kršćanski apologet[1] bugarskog podrijetla.[2][3]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je 28. studenoga 1969. u Prilepu u kršćanskoj obitelji sjevernomakedonskih Bugara. Pretci s očeve strane pretežno su bili zemljoposjednici, trgovci i obrtnici, a s majčine strane dobrovoljci VMRO-a. Otac, inženjer kemije Tomislav Petrov sa Sveučilišta u Zagrebu, odmalena mu je ugrađivao ljubav prema prirodnim znanostima.[2]

Mitrikeski se izjašnjava kao sjevernomakedonski Bugarin[3] i pripadnik je Makedonske pravoslavne crkve.[2] Podđakon je Bugarske pravoslavne crkve.[1]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Osnovnu i srednju školu (usmjereni program biotehnologije) pohađao je u Velesu, nakon čega u listopadu 1989. godine dolazi vlakom u Zagreb. Diplomirao je molekularnu biologiju 1996. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu,[4] a 2001. magistrirao molekularnu i staničnu biologiju.[5] Na PMF-u je i doktorirao 2010. kod prof. Zorana Zgage, diplomskog i magistarskog mentora.[6]

Poslije-doktorsko usavršavanje proveo je na Laboratorij za evolucijsku genetiku Zavoda za molekularnu biologiju pri Institutu Ruđer Bošković.[7] Tijekom obrazovanja pohađao je ljetne škole, tečajeve i radionice molekularne biologije i genetike u Trstu, Rimu i Zagrebu. Sudjelovao je i na više PLIVA-inih projekta i projekata upod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa RH.[2]

Znanstveni rad

[uredi | uredi kôd]

U listopadu 2016. godine postaje vanjskim suradnikom Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje nastavne kolegije Uvod u populacijsku genetiku i Uvod u genetiku čovjeka.[2]

Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća IRES-a između 2013. i 2015. te u istom razdoblju predavao na Hrvatskom katoličku sveučilištu.[7] Kasnije je održao predavanja i na Sveučilištu u Beču te Sveučilištu „Sv. Kiril i Metodij“ u Skopju.[2]

Recenzirao je za časopise Nova prisutnost, Folia Microbiologica, International Journal of Astrobiology (Cambridge University Press) i Food Technology and Biotechnology Prehrambeno‐biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.[2]

Područja znanstvenog zanimanja u genetici su molekularna genetika jednostaničnih organizama i rekombinacija i popravak DNA, genetička transformacija jednostaničnih gljiva i višestaničnih biljaka te populacijska genetika i genomika, povijest i filozofija znanosti te odnos znanosti i kršćanskog vjerovanja, posebice razlike između pristupa Zapadne i Istočne Crkve.[7]

U veljači 2019. godine postaje vanjskim suradnikom Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegij "Filozofija genetike".

Medijska djelatnost

[uredi | uredi kôd]

Početkom listopada 2017. postaje dijelom voditeljske ekipe emisije Peti dan na HRT-u.[8][9]

Članstva

[uredi | uredi kôd]

Od 1997. godine član je Hrvatskog genetičkog društva. Bio je članom Hrvatskog društva za biljnu biologiju (1998. – 2003.) i Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju (1998. – 2005.). Od 2002. do 2006. obnašao je dužnost Tajnika Hrvatskog biološkog društva, kada postaje Članom velikog vijeća istog društva.

Jedan je od osnivača Hrvatske udruge genetičkih inženjera. Od 2009. član je Matice Hrvatske, 2010. Hrvatskog društva za teorijsku i matematičku biologiju, 2012. Christians in Science sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu te od 2016. dopisni član Društva za znanost i umjetnost u Prilepu.[2]

Nagrade

[uredi | uredi kôd]

Dobitnik je nagrade Rektora Sveučilišta u Zagrebu 1992. godine i Stipendije za izradu magistarskog rada Ministarstva znanosti Republike Makedonije.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Petar Horvatić. Genetičar dr. Petar Mitrikeski: Ateisti se ne trebaju čuditi što znanstvenici vjeruju u Stvoritelja Narod.hr, 16. prosinca 2016. (pristupljeno 18. travnja 2018.)
  2. a b c d e f g h i Službeni životopis Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dostupno u PDF obliku na stranicama Instituta Ruđer Bošković (pristupljeno 18. travnja 2018.)
  3. a b Tanja Rudež. Za strance je hrvatska zemlja znanja: ‘Mi smo znanstveni nomadi, a Ruđer je naš mali Heidelberg’ Jutarnji list, 7 veljače 2013. (pristupljeno 18. travnja 2018.)
  4. Petar T. Mitrikeski. Zamjena insercije u genu ura3 kvasca Saccharomyces cerevisiae postupkom genetičke transformacije Diplomski rad (mentor prof. Zoran Zgaga), Hrvatska znanstvena bibliografija (pristupljeno 18. travnja 2018.)
  5. Petar T. Mitrikeski. Homologna rekombinacija između plazmida i kvašćevog gena koji sadrži heterolognu inserciju Magistarska disertacija (mentor prof. Zoran Zgaga), Hrvatska znanstvena bibliografija (pristupljeno 18. travnja 2018.)
  6. Petar T. Mitrikeski. Asimetrična ugradnja plazmida u kvaščev lokus ura3 Doktorska disertacija (mentor prof. Zoran Zgaga), Hrvatska znanstvena bibliografija (pristupljeno 18. travnja 2018.)
  7. a b c Životopis na stranicama FIlozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (pristupljeno 18. travnja 2018.)
  8. js. Emisija "Peti dan": Nakon što Rada Borić više nije dio 'ekipe', evo tko je novi voditeljArhivirana inačica izvorne stranice od 19. travnja 2018. (Wayback Machine) Direktno.hr, 10. listopada 2017. (pristupljeno 18. travnja 2018.)
  9. Petar Tomev Mitrikeski – novo voditeljsko lice u emisiji Peti danArhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2021. (Wayback Machine) Scena.hr, 10. listopada 2017. (pristupljeno 18. travnja 2018.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Petar Mitrikeski