Prijeđi na sadržaj

Perkwunos

Izvor: Wikipedija

Perkwnos je indoeuropski bog munje i groma, gromovnik, te hrasta.

Srodnici

[uredi | uredi kôd]

U finskom Perkele i mordvinskom Pur'gine-paza vidimo rane posuđenice iz indoeuropskog idioma.

Perkūnasova (lit. majka bila je Perkūnija ili Perkūnė. U islandskom možemo usporediti Fjörgyn (vidi p > f, Grimmov zakon), Thorovu majku iz nordijske mitologije.

Inače drugo ime za boga gromovnika sadržava onomatopejski korijen *tar-, čiji su odrazi u galskom Taranis te hetitskom Tarhunt. Germanski Þunraz (> Þórr > Thor) dolazi od korijena *(s)tene- = "grom".

Indoeuropska riječ *Perk(w)unos rekonstruirana je na osnovi litavskog odraza Perkūnas. Labiovelar rekonstruiran je na osnovi kentumske riječi za hrast, crnogorično stablo ili planinu. Dokaz labiovelara jest u latinskoj riječi za hrast - quercus (italo-keltska asimilacija p-kw > kw-kw; usp. ie. *penkwe > quinque). No, keltski oblik Ercunia, ako je srodan, nije proveo asimilaciju, stoga je moguća rekonstrukcija bez labiovelara - *perk(w)us.

*Perk(w)unos je tako bog povezivan s *perk(w)us, jednako kao što je germanski *Wodanaz povezivan s *wōþuz, istim sufiksom u božjem imenu - *-no-.

Hrast, crnogorica, planina

[uredi | uredi kôd]

Značenje je ie. korijena *perkwu "hrast", "crnogorica", "planinska šuma" ili "pošumljena planina".

Mogući je srodnik riječ *peru-r/n- za "kamen" ili "planinu", prema hetitskom peruna = "kamen", sanskrtskom parvata = "planina" te tračkom per(u) = "stijena". Postoji i svetište Perunu na uzvisini zvanoj Perynь blizu Novgoroda, a također i planinski lanac Pirin u jugozapadnoj Bugarskoj.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]