Općinski sudovi u Hrvatskoj
Općinski sudovi redovni su sudovi u Republici Hrvatskoj, a koji se ustanovljavaju za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijela gradskog područja. Zakonom se može propisati da u određenoj vrsti predmeta iz nadležnosti dvaju ili više općinskih sudova s područja istoga županijskog suda rješava jedan od tih općinskih sudova.
Općinski sudovi rješavaju u svim predmetima koji nisu stavljeni u djelokrug nekoga drugog suda ili javnog bilježnika (sudovi opće stvarne nadležnosti). Pored nadležnosti propisane posebnim zakonima, općinski sudovi rješavaju:
- izvanparnične i ovršne predmete, ako rješavanje tih stvari nije povjereno drugom sudu,
- ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,
- o priznanju i ovrsi odluka stranih sudova,
- obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti.[1]
Općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima:[2]
- o uzdržavanju,
- o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju i rastavi braka,
- o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva,
- o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odlučuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i poništenju braka,
- o stvarnim i osobnim služnostima,
- zbog smetanja posjeda,
- iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa,
- za ispravak informacije i za naknadu štete nastale objavom informacije,
- za zaštitu od nezakonite radnje,
- iz radnih odnosa koje pokreće radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu.
Općinski sudovi sude u prvom stupnju i u svim drugim sporovima koji nisu u prvostupanjskoj nadležnosti trgovačkih ili kojih drugih sudova. Općinski sudovi obavljaju poslove pravne pomoći, ako zakonom nije drugačije određeno.
Općinski sudovi su nadležni:[3]
- suditi u prvom stupnju za kaznena djela:
- za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do dvanaest godina,
- za koja je posebnim zakonom određena nadležnost općinskog suda,
- odlučivati o potvrđivanju optužnice za kaznena djela u nadležnisti općinskih sudova,
- obavljati druge poslove povjerene im zakonom.
U kaznenim predmetima protiv vojnih osoba, vojnih službenika i vojnih namještenika u službi u oružanim snagama za kaznena djela u obavljanju službe, za kaznena djela iz nadležnosti općinskih sudova, sude općinski sudovi s potpunom nadležnošću.
|
|
|
Racionalizacija mreže sudova ocjenjena je kao jedna od ključnih mjera jer ona predstavlja osnovu za provođenje cjelokupne reforme pravosuđa, stoga je Vlada Republike Hrvatske predložila smanjenje broja općinskih sudova s postojećih 108 na 67. Provedba spajanja sudova planira kroz kratkoročno, srednjoročno i dugoročno vremensko razdoblje.[4]