Novigrad (Zadarska županija)
Ovo je glavno značenje pojma Novigrad (Zadarska županija). Za druga značenja pogledajte Novigrad (razdvojba).
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| Novigrad | |
|---|---|
.gif) grb | |
_-_glavna_ulica.jpg) Glavna ulica | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Zadarska |
| Načelnik | Joso Klapan |
| Naselja | 3 općinska naselja |
| Površina | 51,2 km2 [1] |
| Površina središta | 9,8 km2 |
| Koordinate | 44°11′02″N 15°33′14″E / 44.184°N 15.554°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 2160 [2] |
| – gustoća | 42 st./km2 |
| Urbano | 481 |
| – gustoća | 49 st./km2 |
| Odredišna pošta | 23312 Novigrad [3] |
| Stranica | www |
  Novigrad Novigrad na zemljovidu Hrvatske | |
Novigrad je naselje i općina u Zadarskoj županiji.
Da se razlikuje od istoimenih općina, koriste se još i nazivi Novigrad zadarski i Novigrad dalmatinski.
Istoimeno mjesto Novigrad je slikoviti povijesni dalmatinski gradić smješten na južnoj obali Novigradskog mora u dugom strmom zaljevu 33 km sjeveroistočno od Zadra, izgrađen na ostacima tvrđave iz 13. stoljeća na vrhu strmog brijega iznad grada.
Naselja općine prema broju stanovnika:
| broj stanovnika | 1405 | 1400 | 1728 | 1764 | 1979 | 2322 | 2570 | 2577 | 3029 | 3139 | 3260 | 3417 | 3103 | 2920 | 2368 | 2375 | 2160 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 637 | 848 | 880 | 969 | 966 | 1094 | 1178 | 934 | 889 | 860 | 800 | 837 | 662 | 640 | 542 | 534 | 481 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
_dvor.jpg)
Naseljen je od brončanog doba, s gradinskim naseljem na mjestu današnje tvrđave, otkad ovaj kraj naseljavaju «Liburni». Utvrda i naselje nastavili su život i u rimsko doba, kao i nakon doseljenja Hrvata u današnju domovinu u 7. stoljeću, što dokazuju razno ostaci, posebno crkve i dijelovi crkvenog namještaja i drugo.
- 976. godine: porušena benediktinska opatija dvojnog titulara sv. Pavla ili sv. Kate.
- 1282. godine: ličko - krbavski velikaš Juraj Gusić Kurjaković podigao tvrđavu kako bi zaštitio svoje posjede oko Novigrada.
- 1386. godine: u tvrđavi zatočena hrvatsko-ugarska kraljica Marija Anžuvinska i njena majka Elizabeta Kotromanić, žena Ludovika I. Anžuvinca i kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića (po legendi je kraljica Elizabeta u zatočeništvu izvezla kraljevski plašt – «Planitu», koja se čuva u župnoj crkvi Sv. Marije u Novigradu).
- 1387. godine: kraljica Elizabeta umorena ili je umrla prirodnom smrću.
- 1387. godine: (od siječnja do travnja) tvrđava su s morske strane opsjeli Mlečani, a s kopna knezovi Ivan Krčki (Frankopan) i Budislav Kurjaković Krbavski. U tvrđavi je hrvatski ban Ivan Paližna držao zatočenu kraljicu Mariju Anžuvinsku, zaručnicu Žigmunda Luksemburškog.
- 1387. godine: kraljica Marija Anžuvinska oslobođena iz zatočenistva.
- 1526. godine: Novigrad (kastel s podgrađem) imao je 1054 stanovnika.
- 1551. godine: u Novigradu napisan Novigradski zbornik starohrvatskog običajnog prava. Novigradski zbornik počinje riječima: "Na slavu božju 1551. na 12. veljače u Novigradu. Ovdje dolje napisat ćemo običaje, koji su bili na tlu Hrvatske između Knina i Nina, kojih su se običaja držali naši djedovi i pradjedovi i mi poslije njih.[5]
- 1571. godine: brojna turska vojska i topništvo Ferhat Sandžaka od Bosne opsjedala je Novigrad, ali su izdržljivi i hrabri branitelji, među kojima se istaknuo kapetan Luka Halaburić, očuvali tvrđavu i prisilili Turke na uzmak.
- 1633. godine: Mletački dužd Francesco Erizzo svojom dukalom udovoljio je zahtjevima Novigrađana: da ih se oslobodi od plaćanja državnog poreza t.zv. desetine, jer nisu mogli obrađivati svoje polje zbog blizine turske granice, da im se popravi župna crkva koja je bila u trošnom stanju, te da im odobri jednog kirurga. Desetina je tada iznosila 200 dukata godišnje, za popravak crkve odobren je iznos od 50 dukata, a za uzdržavanje kirurga određen je iznos plaće jednog vojnika u tvrđavi.
- 1647. godine: Mlečani pod zapovjedništvom generalnog providura Leonarda Foscola oslobodili Novigrad od Turaka.
- 1662. godine: u boju s Turcima na Otresu (pokraj Bribirskih Mostina) poginuo don Vicko Vlatković, župnik Novigrada, te velik broj Novigrađana (imena su im nepoznata).
- 1700. godine: obnovljena crkva sv. Kate, koja je bila srušena u ciparskom ratu 1571.
- 1708. godine: restaurirana tvrđava - Fortica.
- 1718. godine: temeljito obnovljena (pregrađena) stara župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Male Gospe).
- 1744. godine: arhiđakon don Ivan Vlatković ispisao Statut lige kotara ninskoga "Za držati ga pri sebi i svojih poslidnjih u kući svojoj u Novome gradu".
- 1745. godine: u Novigradu rođen Petar Ante Zorzi, kardinal svete Rimske crkve, nadbiskup i metropolit Udina u Italiji.
- 1776. godine: u Novigradu potpisan sporazum između Mlečana i austrijskih vlasti o uređenju pograničnih područja. S mletačke strane nazočio je generalni providur Dalmacije Gradenigo, a s austrijske pukovnik Aspremont. Sporazum je nazvan Novigradska konvencija prijateljstva.
- 1777. godine: u Novigradu ratificirana Novigradska konvencija prijateljstva.
- 1797. godine: austrijske trupe pod zapovjedništvom pukovnika Danesa zauzele Novigrad.
- 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mirovnog suda (u vrijeme prve austrijske vladavine).
- 1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mistnog starješinstva, poput još 22 dalmatinska kotara.
- 1800. godine: podignuta crkva sv. Nikole.
- 1811. godine: dekretom generalnog guvernera Ilirskih pokrajina Bertranda u Ljubljani osnovana općina Novigrad, a s radom je počela 1.1.1812. U sastav općine, uz Novigrad, ušla su sela: Starigrad, Seline, Jasenice, Kruševo, Gornji Karin, Donji Karin, Popović, Donje Biljane, Gornje Biljane, Smilčić, Donji Kašić, Islam Grčki, Islam Latinski, Paljuv, Podgradina, Posedarje (ušlo u sastav općine 1813.), Slivnica i Vinjerac.
- 1878. godine: osnovano Prvo Ribarsko Društvo Novigradsko, prvo u Dalmaciji.
- 1885. godine: prijestolonasljednik Rudolf Habsburški (sin cara Franje Josipa I.) posjetio Novigrad. Povodom njegova dolaska Općina Novigradska izdala pjesmu prigodnicu.
- 1890. godine: Novigrad je imao 969 stanovnika.
- 1907. godine: članovi Narodne (narodnjačke) stranke osnovali Gospodarsku blagajnu za štednju i zajmove.
- 1921. godine: Novigrad je imao 1178 stanovnika.
- 1923. godine: izbila tučnjava između pristalica HSS-a i žandara, osnovan nogometni klub Lav, koji je kasnije promijenio ime u NOŠK.
- 1941. – 1945. g.: u Drugom svjetskom ratu nastradale 52 osobe.
- 1955. godine: podignuta Tvornica ribljeg brašna.
- 1960. godine: započela s radom Dječja konfekcija (Kondal Novigrad).
- 1962. godine: ukinuta Općina Novigrad.
- 1971. godine: Novigrad je imao 837 stanovnika.
- 1974. godine: otvorena nova zgrada Osnovne škole.
- 1978. godine: osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo Novigrad.
- 1991. godine: Novigrad je imao 612 stanovnika.
- 1992. godine: 2. siječnja jugoslavenska vojska i četnici okupirali Novigrad, u mjestu je ostalo 5 osoba.
- 1993. godine: 25. siječnja u vojno-redarstvenoj akciji "Maslenica" Novigrad oslobođen od velikosrpske okupacije.
- 1993. godine: u Domovinskom ratu poginule 4 osobe.
 |
Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak pod nazivom: Novigradsko more. (Rasprava) |
Podrobniji članak o temi: Novigradsko more
Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev površine 28,65 km². Povezan je s Velebitskim (Podgorskim ili Planinskim) kanalom na sjeverozapadu Novskim (ili Masleničkim) ždrilom, a s Karinskim morem na JI Karinskim ždrilom. Dužina zaljeva u smjeru zapad-istok je 11,0 km, a najveća širina je 4,8 km. Dužina obala Novigradskog mora je 29,7 km. Najveća dubina od 38 m nalazi se neposredno pri ulazu u Novsko ždrilo, a dubine ispod 30 m zauzimaju samo mali dio ispred Novskog ždrila.
U Novigradsko more ulijeva se Zrmanja, duga 69 km i porječjem od 554 km². Osim Zrmanje značajne su još pritoke Bašćica, Draga, Slapaca i druge manje, a važne su i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela.
Bašćica je duga 19,5 km, a površina slivne zone je 69². Na njoj su i dva umjetna jezera (Vlacine i Grabovac) izgrađena za potrebe natapanja poljoprivrednih površina. Novigradska Draga dužine oko 11 km s Mošunjom (duga oko 10 km), ima slivnu zonu površine oko 58 km², ali su tokovi slabi i gube vodu u brojnim ponorima, tako da vode rijetko dopiru do mora u samom Novigradu.
Samo Novsko ždrilo vrlo je strmo usječeno u vapnence krškog poda pa se često naziva kanjonom, jer se radi o duboko usječenom klancu tj. sutjesci. Ovaj tjesnac nastao je dugotrajnom riječnom erozijom Zrmanje u doba nakon sto je, otprilike prije 40.000 godina ta rijeka skrenula svoj tok prema zapadu (prije je otjecala ka Krki) i kada je imala znatno veću snagu nego danas, a morska obala se nalazila znatno dalje od današnje. Izdizanjem morske razine zbog otapanja leda na polovima i visokim planinama nakon prestanka posljednjeg ledenog doba, potopljeno je ne samo ovo ždrilo nego i cio Velebitski kanal i Sjeverni Jadran.
Nagibi padina u ždrilu dostižu i 60°, a nisu rijetki pojedini gotovo potpuno okomiti odsjeci. Kolebanja temperatura mora u zaljevu su znatna zbog dotoka hladne vode zimi i jakog zagrijavanja ljeti, pa dosežu i do 22°C na oko 5 m dubine. Za jakih zimskih hladnoća površina mora zna i zalediti, pa i u cjelokupnoj površini.
Slanoća Novigradskog mora je manja nego otvorena Jadrana i povećava se s dubinom jer se zaslađena voda, specifično lakša, drži površinskog sloja. Salinitet na površini varira između 1,46‰ i 35,77‰, a u dubljim slojevima između 35‰ i 38‰. Zbog veće količine različitih mineralnih soli (silikati), prozirnost obično nije veća od 5 m.
Novigradsko more je i dragocjen izvor hrane. Postoje prirodni preduvjeti za rast pojedinih školjaka i zadržavanje ribe. Umjetan uzgoj dosad nije dao većih rezultata jer očigledno nisu uzeti u obzir svi prirodni i društveni činitelji koji utječu na složenu životnu ravnotežu u ovom moru.
Negativni utjecaj nekadašnje tvornice glinice kod Obrovca, buka današnjih glisera i brodova, otpadne vode, prenaglašena izgradnja uz same obale itd., prijetnja su biološkoj ravnoteži u donjem toku Zrmanje i Novigradskom moru, pa se obnovi i očuvanju ovog bisera Jadrana mora posvetiti pojačana pažnja i briga kako ne bi došlo do promjena koje bi mogle bitno devastirati sam akvatorij, a time pogoršati i uvjete života ljudi na njegovim obalama.
Pobjednik natječaja za najljepši vrt u primorskoj Hrvatskoj je Osnovna Škola Novigrad Dalmatinski (novčana nagrada od 10.000 kn) koja je 2004. godine zabljesnula ljepotom pravoga zelenog bisera Jadrana. Sve je počelo još u ratom razorenom Novigradu, kada su učitelji zajedno s djecom, da bi ublažili ratne posljedice počeli obnovu školskog okoliša i školskog vrta. Neposredno nakon povratka iz progonstva, podignuli su mali maslinik, travnjake za igru, cvjetne gredice, kamenjaru sa sukulentima, ljekovitim i aromatičnim biljem. Svi zajedno, djeca i odrasli, stvorili su novu skladnu cjelinu ljepote kamena i cvijeća. U taj prostor uklapa se ribarska barka ukrašena cvjetnim lončanicama. Novigrad Dalmatinski na Novigradskom moru zbog ljepote ove male škole, prava je cvjetna oaza zadarskoga zaleđa.
_-_riva.jpg)
Sakralni objekti
- U tvrđavi Fortici danas se nalaze ostaci kapele Sv. Barbare.
- Župna crkva rođenja Blažene Djevice Marije
- Na ulazu u luku nalazi se crkvica sv. Nikole iz 1800. godine.
- Izvan gradskih zidina nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Kate s ostacima benediktinskog i franjevačkog samostana.
- Unutar zidina 1500. g. sagrađena je na starijim temeljima crkva sv. Marije pretvorena u školu krajem 19. st., nakon sto je izvan zidina sagrađena nova župna crkva.
- Crkva Sv. Martina u Pridragi. U župnoj crkvi čuva se "Paško zvono" koje su Pažani 1587. darovali Novigradu.
- U istoj crkvi nalazi se zavjetni kip Gospe od sedam žalosti iz 16. st. koji se posebno štuje.
Matica hrvatska - Povjereništvo Novigrad izdaje Novski litopis.
- 1999. godine je izašao prvi broj
- Drugi broj 2000. godine
- treći i četvrti broj su izašli kao dvobroj 2002. godine
- Urednik: Jadran Anzulović.
- Uredništvo: Tomislav Grbin (grafičko uređenje), Željko Karavida (fotografija), Ivana Vlatković (lektura
- Naklada: 700 komada.
- Tisak: Grafotehna, Zadar.
- Broj pod kojim se časopis vodi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici: ISSN 1333-5383
- NK NOŠK (najstariji i najpoznatiji)
- košarkaški klub "NOVIGRAD"
- boćarski klub
- streličarsko društvo
- šahovski klub
- kartaški klub NOŠK
- plivački maraton Novigrad-Maslenica
- Marko Sinovčić
- Slobodan Kaštela, član suradnik HAZU, stručnjak prometnog prava
- Miljenko Milanković, dječji pjesnik
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Državni zavod za statistiku - Popis '21. popis2021.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2022. Pristupljeno 18. ožujka 2022.
- ↑ Jasenka Lulić-Storić: O položaju žene u novigradskom zborniku, hrcak.srce.hr, pristupljeno 15. listopada 2018.
- Turistička zajednica općine Novigrad Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. prosinca 2021. (Wayback Machine)
| |||||||
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |