Nordri, Sudri, Austri i Vestri
Norðri, Suðri, Austri i Vestri četiri su patuljka u nordijskoj mitologiji koji pridržavaju nebo otkako su ga bogovi načinili od lubanje diva Ymira. Spominju se u Gylfaginningu i u Proznoj Eddi. Kasnije ih se povezuje s dvergarima (dosl. „patuljcima”), strukturnim nosačima za glavnu gredu dvorana, koje su vjerojatno dobile ime po tome što se na krov gledalo kao na odraz neba u staronordijskomu poganstvu.
Imena Austrija, Vestrija, Norðrija i Suðrija različito su prevedena kao "Onaj na istoku, zapadu, sjeveru i jugu" te "Istok, zapad, sjever i jug".[1][2] Imena potječu iz staronordijskih riječi austr, vestr, suðr i norðr, što znači istok, zapad, jug i sjever.[3]
- ↑ Gould, Chester Nathan. Prosinac 1929. Dwarf-Names: A Study in Old Icelandic Religion. PMLA (engleski). 44 (4): 939–954. doi:10.2307/457704. ISSN 0030-8129
- ↑ Sturluson, Snorri. 2018. Prose Edda. Prijevod: Brodeur, Arthur Gilchrist. Franklin Classics Trade Press
- ↑ Simek, Rudolf. 2007. [1984] Dictionary of Northern Mythology. Prijevod: Hall, Angela. D. S. Brewer. str. 25, 236, 302, 358. ISBN 978-0-85991-513-7
Nedovršeni članak Nordri, Sudri, Austri i Vestri koji govori o mitologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.