Nišić (prezime)

Nišić (drugi nazivi iste obitelji su: Nikšić, Pešikan, Međedović; njem. naziv Landsberg). Mnogi pripadnici obitelji Nišić su Hrvati katoličke i pravoslavne vjeroispovjesti, ali je velik broj i muslimana. Jedna od varijanata prezimena je i Nikšić, koje je često zastupljeno među bosanskim muslimanima. Najviše Nišića živi u Bosni, u Sarajevu, Istočnom Sarajevu (Kasindolu i Topliku), Olovu (Olovu pripada i naselje Nišići, a u blizni se nalazi i Nišićka visoravan). Pripadnici obitelji danas se izjašnjavaju kao Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Jugoslaveni itd.

Povijest obitelji

Hrvatska katolička obitelj Pešikan je živjela u Crnoj Gori za vrijeme osmanskih osvajanja, te se nakon napada na lokalnog turskog vlastelina, te početka turske osvete prema obitelji, počela seliti na zapad, prema Bosni i Hrvatskoj, te se tokom selidbe nazvala Nišić, prema crnogorskome gradu Nikšiću gdje se nalazila kratko vrijeme. Porodica nije slavenskog podrijetla već njemačkog (Landsberg je tipično njemačko prezime; postoje i Židovi koji se tako prezivaju). Vjerojatno su se pripadnici obitelji pravoslavne i muslimanske vjeroispovjesti javljaju tek prelaskom u osmansku Bosnu. O ovim događanjima neke podatke nam iznosi dr Jovan Erdeljanović u svojoj knjizi Stara Crna Gora. Erdeljanović u svojoj knjizi također navodi Pešikane, pravoslavce i katolike u Kasindolu i Topliku, pod nazivom Nikšići. On također pronalazi i ostatke obitelji u Nikšiću, gdje se obitelj kratko zadržala, ali pod nazivom Međedović (nastali od Marka Pešikana). Pravoslavni pripadnici obitelji, koji se uglavnom izjašnjavaju kao Srbi u novije vrijeme, slave kao slavu Đurđic (16. studenog, proslava obnavljanja hrama sv. Đorđa), a ranije su slavili Nikoljdan. Izvorno su katolici, ali su pripadnici obitelji katoličke vjeroispovjesti u manjini. Poznato je, također, da su mnogi kršćanski pripadnici obitelji Nišić u BiH podržavali Austro-Ugarsku tokom oslobađanja BiH od Turske vladavine. Tijekom Drugog svjetskog rata, obitelj je bila jako podijeljena - bilo ih je partizana, ustaša, domobrana i četnika. 20. ožujka 1942. u Kasindolu, mjestu u Sarajevskom polju, ustaše su strijeljale 11 pripadnika hrvatske obitelji Nišić koji su se pobunili protiv okupacije. Ipak, u nekim krajevima Bosne i Hercegovine, Ni(k)šići, i kršćani i muslimani su bili pripadnici vojnih postrojbi NDH. Pravoslavni Nišići koji su sudjelovali u ratu su uglavnom bili u četničkim ili partizanskim redovima.

Šunjo Pešikan i beg Mušović

O napadu na turskog vlastelina koji je doveo do selidbe hrvatske obitelji Pešikan (kasnije Nišić) na zapad postoji i crnogorska narodna epska pjesma:

Podiže se beže Mušoviću Od bijela od Nikšića grada Sobom vodi trideset nikšićah Sve po izbor đe je koji bolji Po Grahovu da harače kupi Na putu mu loša sreća bila Susrete ga četa crnogorska Pred četom je Pešikane Šunjo Kad je junak ugledao Turke, Svoju družbu divno naredio- Na desno je krilo postavio Barjaktara Krivokapić Joka Na busiju Turke dočekaše I juriše na njih udariše Posjekoše sedamnaest glava, A uteče Mušoviću beže, Još šnjime dvanaes' nikšićah, Istučeno i sve izranjeno, Utekoše u gradu Nikšiću. Crnogorci valjani junaci, Odsječene glave ugrabiše I uzeše sve tursko oružje, I njihove silne bedevije, Odniješe lomnoj Gori Crnoj. Kad dođoše na polje Trešnjevo, S glavama su polje okitili, Pa su pošlje šemluk učinili, Igrajući i popijevajući, Faleć' Boga i Bogorodicu Na pobjedi svoga dušmanina.

Gdje su Međedovići, Nišići, Nikšići, Pešikani danas?

Kao i sve druge obitelji, i ova se raselila svugdje po svijetu. Ipak, možemo navesti neka mjesta gdje i danas žive pripadnici ove obitelji u značajnijem broju ili kao starosjedioci:

Novi Pazar (Republika Srbija) - Veliki broj Međedovića živi u ovom gradu
Bar (Crna Gora) - Također veliki broj Međedovića živi u Baru
Bijelo Polje (Crna Gora) - Tradicionalno, najveći broj Međedovića je ostao da živi u ovoj crnogorskoj opštini
Olovo (BiH) - Olovu pripada i naselje Nišići, a u blizini se nalazi i Nišićka visoravan
Kasindo (Istočna Ilidža, BiH) - naselje u Sarajevskom polju u kojem Nišići predstavljaju jednu od najstarijih obitelji, osnivača mjesta. Podatke o Ni(k)šićima u Kasindolu( nekada Kobiljdolu) možemo naći i u radovima srbijanskog etnologa Jovana Erdeljanovića.
Toplik- naselje u kojem Nišići žive od davnina, u koje su došli odmah nakon selidbe na zapad. Dugo vremena u njemu su živjeli kao katolici, ali je danas obitelj većinski pravoslavne vjeroispovjesti u ovim krajevima.
Sejdić i Sahić, naselja u BiH u kojima živi veliki broj Nišića islamske vjeroispovjesti
Šipovo - u Šipovo su Nišići došli dosta nakon prijelaska u Bosnu, ali i tamo žive kao jedna od starijih obitelji
Jažići - selo u okolini mjesta Kalinovik u Bosni i Hercegovini. Nije poznato mnogo o dolasku Nišića u ovo selo
Nikšić - grad u Crnoj Gori po kojem je obitelj dobila naziv prilikom prijelaska u Bosnu i Hercegovinu, i danas u njemu žive manji ostaci obitelji pod nazivom Međedović, kao i oni pod nazivom Pešikan
Jabuke - selo u Crnoj Gori u kojem i danas žive pripadnici obitelji čiji se preci nisu preselili u Bosnu nakon napada na turskog bega. U Jabukama se nazivaju i dalje Pešikani
Također, mnogi Nišići i Nikšići žive i po većim mjestima i gradovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, kao što su: Sarajevo, Banja Luka, Konjic, Zagreb, Karlovac, Varaždin, Beograd (U Beogradu žive i mnogi Pešikani)...
Mnogi članovi obitelji su se raselili po inozemstvu, tako da ih danas imamo u SAD-u, Kanadi, Europi itd.
Pripadnici obitelji koji su ostali živjeti u Njemačkoj vjerojatno se i dalje prezivaju Landsberg, a ima ih i u Poljskoj te po Europi i Americi

Točno podrijetlo obitelji

Hrvatska se obitelj Nišić u BiH doselila iz Crne Gore. Selidba u Bosnu se dogodila za vrijeme osmanske okupacije. Tek selidbom na zapad počinju da se nazivaju Nišić ili Nikšić. Ranije su se nazivali Pešikan,staro crnogorsko prezime. U Crnoj Gori se prvo pojavluju na primorju. U tom periodu se spominje i Đuro ili Juro Pešikan, za kojeg se po predanju govorilo da je bio jako snažan, vješt i okretan, i pored što toga što je bio tjelesno sitan, te da je bio dobar borac. U Crnu Goru su došli sa sjevera Italije u mletačkoj službi, a u Italiji su živjeli pod nazivom Pesci (Pešči, što znači pešikan, vrsta ribe). Obitelj je najdaljeg njemačkog podrijetla, a najstariji naziv je Landsberg.

Znameniti pripadnici obitelji ( Međedović, Nikšić, Nišić, Pešikan )

Avdo Međedović (selo Obrov kod Bijelog Polja, 1875. - 1953. ), nadaleko čuveni crnogorski pjesnik i guslar. Jedan je od najvećih epskih pjesnika u povjesti čovečanstva. Američki naučnik Milman Peri ga je nazvao "balkanskim Homerom". Njegova najpoznatija i najveća pjesma, po vrsti epska, "Ženidba Smailagić Meha" broji 12.311 stihova, više nego Homerova "Ilijada" i "Odiseja" zajedno. Time Avdo Međedović nesumnjivo pripada krugu najvećih pesnika u istoriji ljudskog čovječanstva. Smatra se da je za života ostavio najmanje 100.000 stihova od kojih se veliki broj i dalje čuva na Harvardu.
Nedim Nišić (Tuzla, BiH, 7.ožujka 1984.)- bh. plivač hrvatskog podrijetla, predstavljao BiH na Olimpijskim igrama u pekingu 2008. godine.Zadnje tri godine živi u SAD-u gdje studira ekonomiju i natječe se za jedno od tamošnjih sveučilišta.
Nermin Nikšić (Konjic, BiH, 27. prosinca 1960.), bosanskohercegovački političar i trenutni predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.Diplomirao je na Mostarskom sveušilištu na Pravnom fakultetu 1986. Od 1995. do 1998. bio je predsjednik Izvršnog odbora Općine Konjic. Od 1998. do 2000. tajnik za opću upravu, stambeno-komunalne i inspekcijske poslove. Godine 2000. je imenovan za zamjenika načelnika općine Konjic, ali podnosi ostavku nakon što je izabran za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Od 1994. do 2004. bio je predsjednik konjičkog ogranka stranke. Za zastupnika je biran tri puta zaredom. U mandatu 2002. – 2006. godine je bio dopredsjednik, a kasnije i predsjednik Kluba poslanika SDP-a. Od 2004. do 2007. predsjednik je županijskog ogranka stranke za Hercegovačko-neretvansku županiju. U siječnju 2007. postaje glavni tajnik SDP-a BiH, a tu dužnost vrši i danas. Godine 2011. postaje predsjednik Vlade FBiH
Adis Nikšić (Konjic, BiH, 07. svibnja 2003), bosanskohercegovački je spisatelj i aktivista za ljudska prava. Autor je romana "Dnevnik jedne ljubavi" (zabranjena ljubav između muslimana i kršćanke). 2021. godine pokreće stranicu "Stub srama" zajedno sa srbijanskom glumicom Danijelom Štajnfeld (stranica koja objavljuje online uznemiravanja).
Radovan Nišić (Karlovac, 31. svibnja 1920. - Zagreb, 1. ožujka 1987.), hrvatski arhitekt.Diplomirao je u Zagrebu, boravio u Nizozemskoj, doktorirao i bio sveučilišni profesor. Projektirao je i izvodio stambene, javne (Otvoreno sveučilište u Zagrebu) i poslovne zgrade (robna kuća u Varaždinu), te obrazovne ustanove (Matematička gimnazija u Zagrebu).
Janko Pešikan, crnogorski časnik, borac u Prvom svjetskom ratu te u Božićnom ustanku na pravoslavni Božić 1919, pripadnik zelenaškog pokreta u Crnoj Gori, vođa opsade Cetinja, crnogorske prijestolnice, u Božićnom ustanku.
Ana Pešikan, ministrica znanosti u Vladi Republike Srbije 2007. – 2008. godine.
Mitar Pešikan (1927-1996),crnogorsko-srbijanski lingvista, član SANU na Odjeljenju jezika i književnosti.
Ermina Nišić bh. glumica hrvatskog podrijetla, glumila u filmu Praznik u Sarajevu.
Šunjo Pešikan, hrvatski i crnogorski junak i harambaša, borac protiv Osmanlija, opjevan u crnogorskim narodnim pjesmama. Po njemu se zove i jedna od najstarijih škola u Crnoj Gori.
Tatjana Nišić, poslanica u 7. sazivu Narodne skupćine Republike Srpske
Željko Nišić, Srbijanac bosanskohercegovačkog i hrvatskog podrijetla, predsjednik ŽRK Crvena zvezda, trenutno nastanjen u Beogradu
Adis Nišić, bosanskohercegovačkog i njemačkog porijekla, dugogodišnji novinar i urednik, humanitarac, predsjednik ŽNK Sloboda Tuzla

Literatura i izvori

Stara Crna Gora, Jovan Erdeljanović, Slovo ljubve, Beograd