NK Zagreb 041
| NK Zagreb 041 | |||
|---|---|---|---|
| Puno ime | Nogometni klub Zagreb 041 | ||
| Osnovan | 2014. | ||
| Igralište | Igralište Jakuševec | ||
| Kapacitet | 150 | ||
| Trener | Igor Krpan | ||
| Liga | 2. Zagrebačka nogometna liga | ||
| 2020./21. | 9.[1] | ||
| |||
 Trenutačna sezona
| |||
NK Zagreb 041 nogometni je klub iz grada Zagreba. U sezoni 2021./22. se natječe u 2. Zagrebačkoj NL.[2]
Nogometni klub NK Zagreb 041 osnovan je 1. prosinca 2014., a registriran 19. veljače 2015.[3] Klub su osnovali navijači White Angels Zagreb (WAZ), a klubom upravljaju svi njegovi članovi po načelu izravne demokracije. Klub nema predsjednika, dopredsjednika, tajnika, nadzornih i upravnih odbora, već ima samo Savjet i Skupštinu.
Zbog nedostatka vlastitog terena klub domaće prvenstvene utakmice odigrava na igralištu NK Sava u zagrebačkom naselju Jakuševec.
U sklopu kluba djeluje i Ženski nogometni klub Zagreb 041 koji je osnovan 19. studenoga 2016. godine.[4]
 |
Ovaj odjeljak može sadržavati tekst koji je nepovezan ili nedovoljno povezan s temom.Pomozite Wikipediji popravljanjem ovog odjeljka ili uključivanjem u raspravu na stranici za razgovor. |
Nogometni klub Zagreb osnovan je 1946., a NK „Zagreb 041“ 2015. godine. Ono što je manje poznato su klubovi s početka stoljeća koji su u sebi nosili ime grada Zagreba. Prvi nogometni klub općenito u Hrvatskoj imao je u dijelu svojeg imena Zagreb i s njim zapravo počinje zagrebačka i hrvatska nogometna povijest i tradicija. Postoji nekoliko povijesnih razdoblja u povijesti tih klubova pa i povijesti hrvatskog nogometa koji se mogu jasno podijeliti, a uvelike su obilježena povijesnim, ratnim, političkim i drugim kontekstom.
Podrobniji članak o temi: PNIŠKPNIŠK Zagreb (Prvi nogometni i športski klub Zagreb) osnovan je 1903. i bio je prvi organizirani nogometni klub u Zagrebu i Hrvatskoj. Prvi predsjednik bio je Vilim Witte, a tajnik Dragutin Baki. Najbolji igrač Jan Todl, inače igrač praške Slavije, donio je prvu loptu u Zagreb i počeo trenirati ekipu te je bio i njen kapetan. Za momčad PNIŠK-a u prvim godinama nastupali su; Baki, Vertesy, Ugrinić, Filipić, Kiseljak, Slavnić, Berger, Mutafelija, Todl, Schreiber, Uhrl, Topolčić, Svečenski, Drndarski, Schwartz, Levak i Polyvka. Prvi su se treninzi održavali na starom gradskom sajmištu, a godine 1904. uređeno je i novo igralište na današnjem Marulićevom trgu. Prvu službenu utakmicu nogometaši PNIŠK-a odigrali su u Mađarskoj pa im je to ujedno bio i prvi međunarodni susret. Utakmica je odigrana 1. listopada 1905. na stadionu Magyar Athleticai Cluba. PNIŠK je igrao u sastavu Filipčić, Schwarz, Todl, Mutafelija, Slavnić, Ugrinič, Polivka, Uhrl, Višinger, Koruna, Torbić i izgubio s visokih 11:1. Prvi susret između PNIŠK-a i HAŠK-a odigran je 1906. i završio je rezultatom 1:1. Već 1907. tri igrača PNIŠK-a i osam igrača HAŠK-a odigralo je u Pragu utakmicu protiv praške Slavije, i ta se utakmica računa kao prva utakmica Hrvatske reprezentacije. Sam PNIŠK Zagreb prestaje djelovati 27. listopada 1909. godine, a mnogi igrači i djelatnici toga kluba poslije pristupaju i time postaju zaslužni za osnivanja dva velika hrvatska kluba. Prvi je HŠK Concordia Zagreb, a drugi je HŠK Građanski Zagreb.
Taj prvi hrvatski klub nosio je ime svoga grada Zagreba, imao je jasnu pripadnost zapadnom dijelu grada i na njegovim temeljima izgrađena je HŠK Concordia Zagreb. Concordia je počela s natjecateljskim rivalitetetom naspram Građanskom, točnije rivalitetom između zapada i istoka grada. Concordia će kasnije izgraditi današnji Zagrebov dom u Kranjčevićevoj ulici i poslije Drugog svjetskoga rata kada nove vlasti ukidaju Concordiju taj stadion će pripasti novom obnovljenom Nogometnom klubu Zagreb.
Podrobniji članak o temi: HŠK Concordia Zagreb
Hrvatski športski klub Concordia osnovan je kao srednjoškolski nogometni klub 1906. godine. Prvo vrijeme se zvao Srednjoškolski nogometni klub (do 1911.). Kao što je već spomenuto, nakon raspada PNIŠK-a mnogi igrači i klupski djelatnici pristupaju Concordiji koja tada postaje jači i ozbiljniji klub. Do Prvog svjetskog rata igraju mnoge utakmice s domaćim i stranim klubovima. Odmah po završetku rata Concordija se spaja s još jednim srednjoškolskim klubom ŠK Viktorijom i neko vrijeme se zove Concordia-Viktorija, no ubrzo se ime vraća, a Viktorija se ponovno osamostaljuje kao četvrti po jačini zagrebački klub (Građanski, Concordia, HAŠK, Viktorija). Concordia je do 1921., odnosno do završetka novog i tada najvećeg stadiona u Zagrebu, igrala na srednjoškolskom igralištu zvanom Elipsa (današnje srednjoškolsko igralište u Klaićevoj – igralište ugasnulog PNIŠK-a). Novi stadion je bio izgrađen u Tratinskoj ulici i to je današnji stadion u Kranjčevićevoj koji do 2018. koristi NK Zagreb. Već 1931. godine stadion Concordije dobiva rasvjetu kao prvi na ovim prostorima i prva utakmica odigrana pod rasvjetom je bila između gradske selekcije Zagreba i Madrida.
HŠK Concordia Zagreb imala je još i sekcije u mačevanju, atletici, skijanju, hokeju na travi, tenisu i stolnom tenisu. Svi ti sportovi će kasnije postati sastavni dio Fiskulturnog društva Zagreb. Concordijinu nogometnu veličinu potvrđuju i njezini rezultati; naslovi prvaka Kraljevine Jugoslavije 1930. i 1932. godine čime je uz NK Građanski najtrofejniji predratni hrvatski klub. Klub sudjeluje i u natjecanjima za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, te ga zbog toga nova vlast ukida 1945. godine i njegovu infrastrukturu predaju Fiskulturnom društvu „Zagreb“ na čijim će temeljima biti stvoren Nogometni klub Zagreb.
Podrobniji članak o temi: Hrvatski tipografski športski klub ZagrebGodine 1908. organiziran je klub pod imenom Hrvatski športski klub. Osnovali su ga G. Lorković, Š. Domitrović i D. Boriček. Ubrzo nakon gašenja PNIŠK-a klub mijenja ime te se od 1910. naziva Hrvatski tipografski športski klub Zagreb. Kako nije imao svoje igralište klub je odigravao utakmice na više lokacija, pa su se treninzi održavali na Radničkom dolu, a utakmice se odigravale na starom gradskom sajmištu današnjem Trgu hrvatskih velikana i na Srednjoškolskom igralištu Elipsi. U klubu su osim nogometne, djelovale i zimsko-športska te atletska sekcija. Ekipa je sudjelovala na prvom prvenstvu Hrvatske i Slavonije 1912. – 1913. i osvojila posljednje mjesto, a u drugom prvenstvu 1913. – 1914. je u trenutku prekida prvenstva bila druga od osam momčadi. Tako je HTŠK Zagreb zapravo 26. rujna 1912. godine bio sudionikom prve povijesne organizirane natjecateljske utakmice u Hrvatskoj (AŠK Croatia - HTŠK Zagreb 1:0 u prvom prvenstvu Hrvatske i Slavonije 1912./13. ). To bi bila preteća današnje I. HNL.
Godine 1918. Klub je odigrao jednu utakmicu u prvenstvu Zagreba za ratni pokal, te je nakon toga u srpnju 1918. godine prestao djelovati. Iako ovaj klub nema izravne veze s današnjim NK Zagrebom ili prvim klubom PNIŠK-om, on je zaslužan za kontinuirano djelovanje klubova pod imenom Zagreb u razdoblju 1910. – 1918. U ljetnim mjesecima 1919. raste interes za nogomet i grafičari pokušavaju obnoviti svoj klub. No dečki iz Tratinske ulice su ih preduhitrili, te nakon dvije odigrane utakmice usvojili ime Zagreb. Tako su zagrebački grafičari na kraju osnovali Tipografiju 1919. i Grafiku 1920. godine. Oba kluba nastupala su u međuratnom razdoblju u zagrebačkom podsavezu. Grafika 1926. godine mijenja ime u ŠK Grafičar i kontinuirano postoji sve do 1960. kada se raspušta, a njegovi igrači prelaze u NK Zagreb. Fiskulturno društvo Grafičar 1946. se spaja s Fiskulturnim društvom Zagreb, no nogometna sekcija se obnavlja tek 1949. i nastavlja samostalno djelovati do 1960. godine kada se i ona spaja sa sada samostalnim NK Zagrebom.
U ljetnim mjesecima 1919. godine na inicijativu tesarskih obrtnika Franje Biščana, Stjepana Čižmeka, i Kolomana Sovića održan je u gostionici "Amerikanac" vlasnika Mirka Delića sastanak zainteresiranih za osnivanje nogometnog kluba kojemu su dali ime Športski klub Plamen. Na brzinu su prihvaćena pravila da bi se ishodilo odobrenje za djelovanje od vlasti, no one to nisu odobrile. Ponovno je sazvan sastanak i tada je odlučeno da se klub zove Športski klub Zagreb. U isto vrijeme mladi grafički radnici namjeravali su obnoviti predratni HTŠK Zagreb. Ubrzo je dogovoreno da će ime pripasti pobjedniku iz dvije međusobne utakmice. Tako u jesen 1919. godine na domaćoj Opatičkoj livadi "Plamen" pobjeđuje s 2:1, a i u uzvratu na vojnom vježbalištu na Črnomercu Plamen kao gost postaje pobjednik. Tako zapravo Plamenovci u Tratinsku donose ime Zagreb gdje se i danas u blizini nalazi igralište istoimenog kluba.
HŠK Zagreb bio je pravi proleterski klub, igrači i uprava regrutirani su radnicima i zanatlijama pretežno iz Tratinske ulice i bio je član Bloka radničkih klubova Zagreba. Većinu vremena igrao je u Zagrebačkom nogometnom podsavezom postižući osrednje rezultate, a sudjelovao je na drugom i trećem novogodišnjem turniru početkom 1927. i 1928. godine. U teškoj krizi 1935. – 1936. godine klub je bio na dnu te lige i već je bila zakazana skupština za njegovu likvidaciju. Ipak se angažmanom starijih članova uspio održati do 1941. godine, kada ga je nakon okupacije povjerenik za sport NDH ukinuo, a njegovu imovinu prebacio zajedno s imovinom ŠK Viktorije u HŠK Viktoriju. Važno je napomenuti da je HŠK Zagreb u proljeće 1938. godine osnovao i žensku nogometu sekciju, kao prvi klub u predratnoj Jugoslaviji koji je to učinio. Prva ženska nogometna utakmica odigrana 24.07.1938. na Sokolskom stadionu u Maksimiru između HŠK Zagreba i Prvog damskog čehoslovačkog nogometnog kluba iz Brna. U toj utakmici igračice Zagreba pobijedile su pred 6000 gledatelja s 1:0.
Ipak prilikom ukidanja, arhiva i klupski trofeji predani su na pohranu najstarijem igraču Vladimiru Jugoviću da ih uruči predstavnicima kluba ako se nakon okupacije obnovi HŠK Zagreb ili osnuje novi klub pod imenom grada Zagreba. Zaključkom poslijeratnog sastanka članova kluba, jedan od osnivača HŠK Zagreba Stjepan Čižmek preuzima tu arhivu i predaje je upravi novoosnovanog kluba NK Zagreb. Današnja uprava NK Zagreb smatra da je klub direktan nasljednik ovoga kluba i to iz nekoliko razloga. Prvi je što je klub djelovao u samom susjedstvu u Tratinskoj, a drugi što je treninge održavao na obližnjoj Opatinskoj livadi. Treći je to što je naslijedio arhivu i trofeje prijeratnog kluba.
Odmah nakon završetka Drugog svjetskog rata dana 30. srpnja 1945. održana je osnivačka skupština Fiskulturnog društva Sloboda, koje je u svom sastavu imalo sekcije za tjelovježbu, atletiku, plivanje, rukomet, skijanje, šah, tenis, klizanje na ledu, hokej na ledu, stolni tenis, biciklizam, planinarstvo, košarku i kuglanje. Prvi predsjednik društva je bio Zvonimir Pfaff. Društvo je tada imalo oko 1400 aktivnih članova, pa mu je bio dodijeljen odgovarajući prostor u Kranjčevićevoj ulici. Taj prostor je bio slobodan od ukidanja HŠK Concordije nekoliko mjeseci ranije. Iako Fiskulturno društvo Sloboda tada još nije imalo nogometnu sekciju, to je zapravo put kojim je Nogometni klub Zagreb došao do svog budućeg stalnog igrališta.
Godinu dana nakon osnivanja Fiskulturnog društva Sloboda, došlo je do spajanja nekoliko sportskih društava. Tako su fiskulturna društva Amater, Grafičar (tipografi i grafičari koji su nosili ime Zagreb do 1918.), Tekstilac i Sloboda spojeni s Fiskulturnim društvom Sloboda u jednu cjelinu koja se od tada zove Fiskulturno društvo Zagreb. Tom fuzijom društvo je postalo bogatije za hokej na travi, veslanje, streljaštvo i nogomet. Time je društvo ujedno postalo bogatije za približno 1000 aktivnih sportaša i otada je imalo nekih 3500 članova.
Podrobniji članak o temi: NK ZagrebFuzijom u prethodnom odjeljku spomenutih sportskih društava kao datum osnivanja NK Zagreb smatra se 10. listopada 1946., no tek 1950. godine Fiskulturno društvo Zagreb mijenja naziv u Nogometni klub Zagreb. Ime zadržava i nakon spajanja s tadašnjim prvoligašem Nogometnim klubom Milicioner 7. veljače 1952. koji je prethodne godine izborio pravo ulaska u prvu ligu. Tako je NK Zagreb po prvi puta dobio prvoligaški status nakon nekoliko godina igranja u drugom i trećem ligaškom razredu. Sljedeće sezone ponovno pada u niži rang, no već nakon jedne sezone vraća se među prvoligaše 1954. godine. Nakon nekoliko dobrih sezona u kojima se uspješno natječe u prvoj ligi, godine 1958. ispada u 2. međurepubličku ligu gdje se natječe do 1964. godine.
Godine 1960. dolazi do organizacijskih promjena kada se NK Zagrebom spaja s NK Grafičarom, te se imenu kluba na neko kraće vrijeme dodaje prefiks grafički, ali ne postoji siguran i dokumentiran izvor po kojem bi se moglo navesti kada je taj prefiks iz imena opet nestao. Te iste godine NK Zagreb izlazi iz Fiskulturnog društva Zagreb i od tada djeluje kao potpuno samostalan klub. Novi povratak u I. ligu uslijedio je 1964. godine i već u prvoj sezoni postiže svoj najbolji plasman, odnosno šesto mjesto, s momčadi za koju su nastupali među ostalima Stanko Bubanj, Zlatko Dračić, Mladen Klobučar, Mladen Wacha, Mladen Azinović itd. U II. ligu ponovno su ispali 1970., a vratili su se 1973. godine nakon kvalifikacija s Fudbalskim klubom Famos i Nogometnim klubom Osijek. Povratničku momčad vodio je Vlatko Marković, a u sastavu su bili Pero Močibob, Drago Rukljač, Željko Smolek, Branko Tucak, Atif Lipovac, Zvonko Čopor, Branimir Antolić i drugi. Utakmica protiv NK osijeka završila je 2:2, a boljim izvođenjem jedanaesteraca NK Zagreb je izborio povratak u I. ligu. Nakon samo jedne sezone nastupanja u I. ligi klub ispada u niži rang, a među prvoligaše se vraća opet 1977. godine gdje se uspijeva zadržati dvije sezone, a potom ponovno ispada.
Godine 1980. NK Zagreb se spaja s još jednim zagrebačkim klubom, NK Zagrebačkim plavima koji su osnovani 1946. godine pod nazivom NK Jedinstvo, a ime su promijenili 1970. godine. Tim spajanjem NK Zagreb je dobio i imovinu NK Zagrebačkih plavih koja se nalazila u Veslačkoj ulici gdje je danas smješten nogometni trening kamp Zagrebello.
Nakon višegodišnjeg igranja u II. ligi, 1984. godine NK Zagreb ispada u III. razred natjecanja i tamo se zadržava šest sezona sve do 1990. godine.
Godine 1989. predsjednik kluba Ante Vrdoljak zacrtao je plan povratka u višeligaška natjecanja te dovodi za sportskog direktora Dražana Jerkovića a za trenera Ivu Šuška. Tako stručno pojačan NK Zagreb se u samo dvije godine uspijeva vratiti iz treće u prvu jugoslavensku ligu. Zahvaljujući dobrim igrama i sve većim uspjesima klub 1989. godine dobiva i prvu organiziranu navijačku podršku. Novostvorena udruga navijača NK Zagreba nazvala se je White Angels.
U ljeto 1991. godine trebala se odigrati utakmica između novih prvoligaša NK Zagreba i FK Vardara iz Skoplja, no zbog izrazitih i vidljivih međunacionalnih napetosti, a radi izbjegavanja većeg sukoba Vlatko Marković i Dražan Jerković samo sat prije utakmice odlučuju da Zagreb tu utakmicu neće odigrati što su gosti iz Makedonije također prihvatili.
Time je NK Zagreb neformalno istupio iz Jugoslavenskog nogometnog saveza.
U jesen 1991. godine s početkom Domovinskog rata u Hrvatskoj se nije razmišljalo o nogometu, pa prvenstvo tadašnjeg novoosnovanog Hrvatskog nogometnog saveza nije ni počelo i na njegovo odigravanje se čekalo do proljeća 1992. godine, kada se u ubrzanih 22 kola s 12 klubova NK Zagreb do samog kraja borio s NK Hajdukom za naslov prvaka, no osvojio je drugo mjesto i pravo natjecanja u nekom od europskih kupova, ali UEFA je odlučila da se hrvatski klubovi te godine ne mogu natjecati u natjecanjima pod njihovim pokroviteljstvom.
Sljedećih godina NK Zagreb je bio standardni član Prve hrvatske nogometne lige, da bi u sezoni 1996./1997. dospio u finale Hrvatskog nogometnog kupa. U toj utakmici poražen je od NK Croatie s 2:1, no kako je NK Croatia osvojila duplu krunu NK Zagreb je kao finalist imao pravo nastupa u Kupu UEFA. Tim je izlaskom u nogometnu Europu klub potvrdio svoje značajno mjesto u hrvatskom nogometu.
U sezoni 2001./2002. klub dolazi do najvećeg rezultata u svojoj povijesti. Momčad predvođena trenerom Zlatkom Kranjčarom i napadačem Ivicom Olićem uspijeva osvojiti prvenstvo Hrvatske. Standardna momčad te sezone je bila Vladimir Vasilj, Goran Stavrevski, Ivica Pirić, Vedran Ješe, Josip Buljat, Dalibor Poldrugač, Ibrahim Duro, Admir Hasančić, Antonio Franja, Krunoslav Lovrek i Ivica Olić.
Nakon takvog velikog rezultata suprotno očekivanima uslijedio je brzi pad, rasprodaja igrača, te kriza financaranja koja je rezultirala velikim dugovima. Sljedećih nekoliko sezona klub se jedva uspijevao održati u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi. Premda je odlukama Gradske skupštine financirana izgradnja trening kampa Zagrebello i postavljanje reflektora na stadionu u Kranjčevićevoj to nije rezultiralo kvalitativnim pomakom.
Tijekom 2008. godine klupska uprava mijenja klupske boje i boju grba što je rezultiralo odlaskom mnogih dugogodišnjih navijača, pa klub ostaje bez većine dotadašnje publike. U sezoni 2012./2013. klub ispada iz Prve hrvatske nogometne lige u koju se nakon sljedeće sezone ponovno vraća, da bi se nakon sezone 2015./2016. ponovno našao u Drugoj hrvatskoj nogometnoj ligi i iz nje ispao već 2017. godine.[7]
Ideja oko pokretanja NK Zagreb 041 javila se početkom 2014. godine kada dio navijačke skupine Bijelih Anđela razočaranih stanjem u svom nogometnom klubu počinje planirati potrebne korake za osnivanje sasvim novoga kluba. Broj zainteresiranih navijača se s vremenom povećavao, a zamisao su podržali i neki entuzijasti pridošli iz zagrebačkih aktivističkih krugova.
Prva skupština kluba održana je 1. prosinca 2014. godine. Na skupštini se okupilo pedesetak ljudi koji su zajednički izglasali ime NK Zagreb 041 te odredili da stilizirani grb grada Zagreba bude službeni grb kluba.
NK Zagreb 041 je registriran kao pravna osoba, odnosno udruga građana 19. veljače 2015. godine pri sektoru za udruge Gradskog ureda za opću upravu te upisan u registar udruga.
Unutarnji ustroj kluba uređen je Statutom i Pravilima i smjernicama rada.
Organizacija kluba je nehijerarhijska uz strogo poštovanje direktne demokracije[9] i sve odluke donose se na Skupštini kluba koju čine svi punopravni članovi. Skupština izglasava program rada, financijski plan, izabire članove Savjeta kluba, te prema potrebi formira Radne grupe zadužene za provedbu konkretnih aktivnosti.[10]
Savjet kluba je bio nužni ustupak upravnim tijelima vlasti radi registracije, a čine ga članovi koji su ovlašteni za potpisivanje pravnih i financijskih dokumenata koji se odnose na klub kao pravnu osobu. Savjet kluba bira se na mandat od jedne godine. Sjednicama Savjeta mogu prisustvovati svi zainteresirani članovi kluba, koji također imaju pravo glasati o svim prijedlozima, kao i birani članovi Savjeta.
Radne grupe nisu službena tijela kluba, nego se biraju u skladu s trenutnim ili trajnim operativnim potrebama i za svoj rad odgovaraju Skupštini kojoj su dužni redovno podnositi izvještaje o radu. Stalne radne grupe kluba su one za mušku ekipu, za žensku ekipu, za omladinske ekipe, za financije, za marketing, za tribinu i za logistiku.
Osnovna klupska vrijednost je njegovanje zajedništva kroz prihvaćanje i uključivanje svih koji se žele baviti nogometom kao prostorom solidarnosti i međusobnog uvažavanja, a protive se bilo kojim oblicima socijalne diskriminacije.
Klub u svoje redove prihvaća sve, neovisno o socijalnim, imovinskim, rasnim,[11] etničkim,[12] vjerskim, individualnim, spolnim, rodnim, jezičnim, starosnim[13] ili drugim razlikama, te je stoga strogo neutralan po pitanju politike, vjere ili neke određene ideologije.
U lokalnoj zajednici, kao prvenstvenom području svoga djelovanja, klub ulaže napor u afirmaciju pozitivnih društvenih vrijednosti, kao što su humanitarnost, solidarnost, tolerancija, antidiskriminacija, nenasilje i dijalog.
Po svojim vrijednostima klub je prepoznat i prihvaćen u neformalnim globalnim pokretima „Protiv modernog nogometa” [Against Modern Football[14]] i „Nogomet za sve” [Football for All[15]].
- Bijeli Anđeli (White Angels)
Povijest organiziranja navijača NK Zagreba počinje krajem osamdesetih godina, točnije u prosincu 1989. godine kada su se prvi zainteresirani za organizirano navijanje dogovorili s direktorom kluba Zlatkom Dračićem o pomoći i podršci u nastojanju NK Zagreba da iz iz trećeg razreda jugoslavenskog nogometa prijeđe u višu ligu. Uzimaju ime White Angels i prva utakmica koju prate navijanjem, koreografijom i transparentima bilo je gostovanje u Varaždinu u ožujku 1990. U sezonama 1989./1990. i 1990./1991. na utakmicama tadašnje 2. savezne lige navijaju s istočnog stajanja stadiona u Kranjčevićevoj ulici.
Rat zbog odlaska na bojišta mnogih članova prekida navijačko djelovanje White Angelsa i samo njih nekoliko dočekuju reorganizaciju skupine u sezoni 1992./1993. kada nova generacija navijača permanentno prati NK Zagreb, kako na domaćem terenu, tako i na gostovanjima kamo odlaze organizirano autobusima odnosno vlakom.
U sezoni 1997./1998. Bijeli Anđeli se sele s istočnog dijela stadiona na zapadnu tribinu gdje se od tada trajno smještaju, a iste godine se osniva Fan club White Angels. Kulminaciju navijačkih aktivnosti udruga doživljava 2002. godine kada NK Zagreb osvaja naslov prvaka Hrvatske nogometne lige.
Godine 2008. klupska uprava se odlučuje na promjenu uvriježenih klupskih boja i grba, što dovodi do pobune Bijelih anđela protiv uprave. Borba za povratak starih obilježja trajala je nekoliko godina i rezultirala je odlaskom većine navijača s tribina u Kranjčevićevoj ulici. Preostali Bijeli anđeli nastavljaju navijati za svoj klub sve do sezone 2014./2015. kada se zbog pritiska uprave i na samu navijačku grupu, javlja ideja o pokretanju novog kluba. Zamisao nije bila da se samo povrati identitet NK Zagrebu, već da se nogomet vrati navijačima i korijenima nogometne igre, te su tako Bijeli anđeli postali dio navijačkog pokreta poznatoga pod imenom "Against Modern Football".
| Sezona | Razred | Liga | Broj momčadi | Mjesto | Sus. | Pob. | Neo. | Por. | Po.p. | Pr.p. | Bod. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2015./2016. | 7. | Zagrebačka nogometna liga | 10 | 4. | 17 | 8 | 4 | 5 | 40 | 18 | 28 |
| 2016./2017. | 7. | Zagrebačka nogometna liga | 10 | 2. | 20 | 15 | 2 | 3 | 46 | 14 | 47 |
| 2017./2018. | 7. | Zagrebačka nogometna liga | 8 | 3. | 21 | 12 | 1 | 8 | 30 | 18 | 37 |
| 2018./2019. | 7. | Zagrebačka nogometna liga | 9 | 5. | 24 | 10 | 4 | 10 | 43 | 38 | 34 |
- ↑ Croatia 2020/21 - Sixst Level. rsssf.com. 27. srpnja 2021. Pristupljeno 10. kolovoza 2021.
- ↑ Kašina sretno u 1. ZNL, poznati svi klubovi u sezoni 2021./2022. ZGnogomet.com. Pristupljeno 10. kolovoza 2021.
- ↑ [1] D.D.: I Medić dobio opoziciju: Navijači osnovali NK Zagreb 041], index.hr, 25. ožujka 2015. (pristupljeno 23. srpnja 2019.)
- ↑ [2] Intervju: Predstavljamo ŽNK Zagreb 041], nogometplus.net, 16. srpnja 2017. (pristupljeno 12. rujna 2019.)
- ↑ [3]Povijest športa : Građa i prilozi ISSN 0350-9419, (pristupljeno 2. travnja 2019.)
- ↑ [4] Leksikografski zavod Miroslav Krleža - Nogometni leksikon, (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
- ↑ [5]Zagrebački nogometni savez - Službeno glasilo br. 8/2019. (pristupljeno 17. svibnja 2019.)
- ↑ [6] Ladislav Tomičić: Kad navijači osnuju svoj klub, Novi list, 6. travnja 2015. (pristupljeno 23. srpnja 2019.)
- ↑ [7] Ana Benačić: Mala škola dirdema: Promjene dolaze samo odozdo, Lupiga, 10. travnja 2015. (pristupljeno 23. srpnja 2019.)
- ↑ [8] Igor Lasić: Navijačko samoupravljanje., Novosti, 23. listopada 2017. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
- ↑ [9] Igor Lasić: Protiv rasizma i komercijalizacije fudbala., Deutsche Welle, 27. svibnja 2016. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
- ↑ [10] Rahela Jurković: Migranti i sport : nogomet kao prostor integracije izbjeglica u Hrvatskoj., SANU, 31. siječnja 2019. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
- ↑ [11] Jasna Ožanić: Za njih navijaju i studenti i umirovljenici., Moj Faks, 4. studenoga 2016. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
- ↑ [12] Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. kolovoza 2019. (Wayback Machine) Andrew Hodges: Against modern football., Red pepper, 9. listopada 2018. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
- ↑ [13] Branimir Šloser: Zagreb 041: Football for All., SozialMarie, 23. siječnja 2019. (pristupljeno 12. kolovoza 2019.)
- ↑ [14] Andrew Hodges: Fan activism, protest and politics : ultras in post-socialist Croatia, (pristupljeno 17. travnja 2019.)
- ↑ [15] Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. veljače 2019. (Wayback Machine)Zagrebački nogometni savez - Službeno glasilo, (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
- Hodges, Andrew. 2016. White Angels Zagreb. Palgrave Macmillan. ISBN 9781137590305
- Schwermer, Alina. 2018. Wir sind der Verein. Verlag die Werkstatt. ISBN 9783730704080
- Holiga, Aleksandar. 2018. Nogomet narodu. Jesenski i Turk. ISBN 9789532228359
- Hodges, Andrew. 2018. Fan Activism, Protest and Politics. Routledge. ISBN 9780815360223
- Jurković, Rahela. 2018. Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo [Doktorska disertacija]. Sveučilište u Zagrebu
| |||||||||||||||||