Messier 45
»Vlašići« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Vlašići (razdvojba).| M 45 | |
|---|---|
Otvoreni skup Plejade, snimka Filipa Lolića. | |
| Otkriće | |
| Položaj Epoha J2000 | |
| Zviježđe | Bik |
| Udaljenost | 440 svj.g. (135 pc) |
| Rektascenzija | 04h 47m 00.0s |
| Deklinacija | +24° 07′ 00.0″ |
| Izgled na našem nebu | |
| Prividna magnituda | 1,20 |
| Prividne dimenzije (V) | 100,0' x 100,0' |
| Stvarne osobine objekta | |
| Ostalo | |
| Posebne značajke | Plejade. |
| Druge oznake | Mel 25 |
Messier 45 (M45) poznat pod nazivom Vlašići odnosno Plejade je otvoreni skup u zviježđu Bik. Vlašići su poznate od davnina i uključene su u gotovo sve mitologije sjeverne polutke. Najstariji zapisi o njima sežu iz Homerovih epova Ilijada i Odiseja iz 700. godine prije Krista. Charles Messier je ih je u svoj katalog uvrstio 4. ožujka 1769. godine. Razlog uvrštavanja Plejada u katalog je vjerojatno želja da se brojem objekata nadmaši Lacailleov katalog koji je sadržavao 42 objekta.
Plejade su jedan od najbližih otvorenih skupova. Nalaze se na udaljenosti i do 440 svjetlosnih godina i protežu se 12 svjetlosnih godina. Velika blizina Plejada uzrok je i velikom prividnom sjaju i dimenzijama. Ukupan sjaj Plejada iznosi +1,6 magnituda, a promjer gotovo 2 stupnja.
Starost Plejada je oko 100 milijuna godina. Zbog prisutnosti refleksijskih maglica u skupu prije se vjerovalo da je skup znatno mlađi, oko 60 milijuna godina. Detaljnija ispitivanja pokazala su da refleksijske maglice uopće nisu dio skupa. Maglice i Plejade nemaju iste radijalne brzine već se mimoilaze brzinom od 11 km/s. Zbog interakcija s međuzvjezdanim oblacima plina, prašine i gravitacijskog utjecaja spiralnih krakova, Plejade će se za 250 milijuna godina raspasti.
Ukupan broj zvijezda u Plejadama je procijenjen na 500, a masa skupa na 800 sunčevih masa. Od zvijezda posebno se ističe 7 najsjajnijih, plavih divova. Golim okom u dobrim uvjetima moguće je vidjeti do 14 zvijezda u skupu. Među zvijezdama nalazi se i veliki broj smeđih patuljaka koji čine možda i 25% populacije Plejada, ali sudjeluju samo s 2% mase.
| Ime | Oznaka | Prividni sjaj | Spektralni razred |
|---|---|---|---|
| Alcyone | Eta (25) Tauri | 2,86 | B7IIIe |
| Atlas | 27 Tauri | 3,62 | B8III |
| Elektra | 17 Tauri | 3,70 | B6IIIe |
| Maja | 20 Tauri | 3,86 | B7III |
| Meropa | 23 Tauri | 4,17 | B6IVev |
| Taygeta | 19 Tauri | 4,29 | B6V |
| Plejona | 28 (BU) Tauri | 5,09 (prom.) | B8IVep |
| Celaeno | 16 Tauri | 5,44 | B7IV |
| Asterope | 21 and 22 Tauri | 5,64;6,41 | B8Ve/B9V |
| — | 18 Tauri | 5,65 | B8V |
Plejade se najbolje vide u zimsko doba kada se nalaze blizu zenita. Jedan su od rijetkih objekata dubokog svemira koji se daju lako promatrati golim okom. U prosječnim noćima može se vidjeti 8-9 zvijezda, a s tamnih lokacija, oni s izvrsnim vidom ih mogu uočiti i do 14. Plejade je najbolje promatrati dvogledom. U dobrom dvogledu na postolju, skup će izgledati kao grupa od tridesetak plavih bisera na crnoj podlozi neba. Promatrači s teleskopima mogu pokušati pronaći refleksijske maglice ali za njih će trebati dobre uvjete i posebno dobru prozirnost neba. Veliki teleskopi pokazat će tamnije članove skupa ali neće moći pokazati cijeli skup pa se gubi kontekst.
| |||||||||||