VIII. Mediteranske igre – Split 1979.
|
VIII. Mediteranske igre (MIS) su bile održane u gradu Splitu u Hrvatskoj, tada dijelu Jugoslavije.
Zamisao o organiziranju dao je desetak godina prije jedan od najpoznatijih splitskih športskih dužnosnika Mihovil Rađa. Grad i država brzo su dali potporu za kandidaturu, premda je uopće nije bilo nikakve prikladne športske infrastrukture u Splitu.[1]
Split se je dvaput kandidirao za MIS. Prvi put u Izmiru 1971. (neuspješno), a drugi put u Alžiru 1975., kad je prihvaćena. Za suglasnost je trebalo dobiti pristanak predsjednika Josipa Broza Tita i premijera Džemala Bijedića, a kontakti su išli preko Vladimira Bakarića i Jakova Sirotkovića te Hakije Pozderca.[2]
Sudjelovalo je 14 država koje su se natjecale u 26 športova, najvećem broju športova do tad.
Ovaj športski događaj je trajao od 15. rujna do 29. rujna 1979.
MIS-ova maskota je bila sredozemna medvjedica Adrijana. Sredozemnu medvjedicu za maskotu predložio je Vori Lalić, a maskota je ime dobila po njegovoj kćeri.[3]
Direkcija Osmih mediteranskih igara kao jedinstvena služba Igara utemeljena je na sjednici Skupštine općine Split 7. ožujka 1977. godine. Vodio ju je ing. Damir Dumanić, a tajnik je bio Boris Baranović. Čelnici sektora bili su Silvije Dvornik, Zvonko Zavoreo, Slavko Žulj, Stipan Plejić i Artur Takač (Sektor za šport i tehnologiju, gdje je šef službe športa bio Mihovil Rađa). [2]
Otvorenje igara umjetnički je oblikovao hrvatski etnolog, etnokoreograf i etnokoreolog Ivan Ivančan.
Ljestvica je napravljena prema broju osvojenih zlatnih, srebrnih i brončanih odličja. Kriterij je bio: više osvojenih zlatnih odličja nosi i više mjesto na ljestvici, a u slučaju istog broja, gleda se broj osvojenih srebrnih odličja, a u slučaju istog broja tih odličja, gleda se broj osvojenih brončanih odličja. U slučaju da je i tada isti broj, poredak je prema abecednom redu. Ovaj sustav primjenjuju Međunarodni olimpijski odbor, IAAF i BBC.
Podebljanim slovima i znamenkama je označen domaćinov rezultat na ovim Mediteranskim igrama.
Mediteranske igre 1979. | |||||
---|---|---|---|---|---|
Mj. | Država | Zlato | Srebro | Bronca | Zbroj |
1. | Jugoslavija | 56 | 38 | 33 | 127 |
2. | Francuska | 55 | 40 | 34 | 129 |
3. | Italija | 49 | 63 | 47 | 159 |
4. | Španjolska | 16 | 20 | 32 | 68 |
5. | Grčka | 7 | 10 | 13 | 27 |
6. | Turska | 5 | 5 | 14 | 24 |
7. | Egipat | 3 | 9 | 10 | 22 |
8. | Alžir | 1 | 5 | 10 | 16 |
9. | Tunis | 1 | 2 | 9 | 12 |
10. | Libanon | 1 | 1 | 0 | 2 |
11. | Sirija | 1 | 0 | 0 | 1 |
12. | Maroko | 0 | 2 | 3 | 5 |
UKUPNO |
(popis nepotpun)
Od hrvatskih športaša, odličja su osvojili[4][5]:
- muški
- 400 m - Josip Alebić bronca
- skok udalj - Miljenko Rak bronca
- bacanje kugle - Ivan Ivančić bronca
- bacanje kladiva - Srećko Štiglić bronca
- desetoboj - Joško Vlašić bronca
- štafeta 4 x 400 m - Željko Knapić (prvi trkač) i Josip Alebić (zadnji trkač) srebro
- veslanje, dubl skul - Darko Zibar - srebro
- veslanje, dvojac bez kormilara - Boris Peović, Mirko Ivančić bronca ,
- veslanje, dvojac s kormilarom - Duško Mrduljaš, Zlatko Celent, Josip Reić zlato
- veslanje, četverac bez kormilara - Darko Mikšić, Zdravko Huljev, Milan Radečić, Dragan Vujović bronca
- veslanje, četverac s kormilarom - Janko Grbelja, Zdravko Gracin, Ivo Despot, Ante Ban srebro[6][7]
- košarka - Andro Knego, Ivica Dukan, Mihovil Nakić, Damir Pavličević, Željko Poljak srebro
- kajak C-1 500 m - Matija Ljubek zlato
- kajak C-1 1000 m - Matija Ljubek zlato
- kajak C-2 500 m - Matija Ljubek zlato
- biciklizam 100 km momčadski - Bruno Belić bronca
- biciklizam pojedinačno - Bruno Belić bronca
- nogomet - Vedran Rožić, Tomislav Ivković, Srećko Bogdan, Rajko Janjanin, Miloš Hrstić, Nikica Cukrov, Zlatko Vujović, Zoran Vujović, Boro Primorac, Mišo Krstičević zlato
- dizanje utega - kategorija 100-110 kg, poluteška - Branko Tomljenović - srebro
- rukomet - Željko Zovko, Željko Vidaković, Pavle Jurina - zlato
- hokej na travi - Mladen Radić, Vladimir Škrlec, Željko Vinski, Ivica Pravica, Antun Jurgec, Ivica Prahin, Milanko Sučević, Željko Ivić - zlato
- džudo, kategorija 60-65 kg, laka - Davor Vukorepa bronca
- džudo, apsolutna kategorija - Goran Žuvela bronca
- žene
- 400 m - Jelica Pavličić zlato
- 400 m - Ana Guštin srebro
- 4 x 400 m - Jelica Pavličić (prva izmjena) i Ana Guštin (zadnja izmjena) zlato
- rukomet - Ana Titlić, Mirjana Ognjenović, Biserka Višnjić, Dragica Mijač, Katica Ileš - zlato
Ostali hrvatski športaši i športašice koji su sudjelovali i sudjelovale:
- muški
- 400 m - Željko Knapić - 4. mjesto
- 1500 m - Boško Božinović
- maraton - Pero Budija
- bacanje kladiva - Dražen Goić
- konjanički šport - Zlatko Kavur, Silvije Sutlović
- ragbi - Goran Turkelj, Duško Panić, Dubravko Gerovac, Ivan Katalenić, Dubravko Lovrenčić, Željko Filipčić, Branko Radić, Branimir Marović, Ante Zekan, Drago Lulić, Slobodan Kostanić, Borislav Marić - 4. mjesto
- hrvanje grčko-rimskim načinom - kategorija do 51 kg - Blaž Petrov - 4. mjesto
- žene
- 100 m - Dijana Sokač
- 200 m - Dijana Sokač
- 100 m prepreke - Margita Papić - 4. mjesto
- bacanje diska - Nevenka Mrinjek
- 4 x 100 m - ?
- gimnastika - Jasminka Grbac
Otac hrvatskih kajakaša Milan Janić (državljanin SR Srbije) je osvojio:
- ↑ Bernard Jurišić: Sunčani, lipi cvit Mediterana Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. lipnja 2020. (Wayback Machine) Sportnet. 15. rujna 2009. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
- ↑ a b Slobodna Dalmacija Ante Skataretiko: MIS je dijete grada Splita, 27. rujna 1999.
- ↑ Dr Walter (Vori) Lalich Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. prosinca 2014. (Wayback Machine), Sveučilište Macquarie, pristupljeno 26. prosinca 2014.
- ↑ [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. lipnja 2014. (Wayback Machine) MIS 1979.
- ↑ HOO. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujna 2012. Pristupljeno 29. veljače 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ VK Krka
- ↑ Krkin olimpijski osmerac na okupu 37 godina nakon Igara
- Međunarodni odbor za Mediteranske igre Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2007. (Wayback Machine)
- Atletski rezultati na gbrathletics.com
- Jakša Miličić u članku u Slobodnoj Dalmaciji Pristupljeno 2 svibnja. 2010.