Varšava

Povijesno središte Varšave
	Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	1980. (4. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:30

Varšava
	Warszawa
	; Varšava
	; Zastava ; Grb
Država	Poljska
Vojvodstvo	Mazovjecko
Osnivanje	13. stoljeće
Glavni grad Poljske	1596.
	Vlast
• Vrsta	skupština grada
• Gradonačelnik	Rafał Trzaskowski
	Površina
• Ukupna	516,90 km²
Visina	78 - 115 m
Najveća visina	138 m
Najmanja visina	75,6 m
Koordinate	52°13′N 21°02′E / 52.217°N 21.033°E
	Stanovništvo (2014.)
• Entitet	1.729.119; (3.334 stanovnika/km²)
• Metropolitansko područje	oko 3.350.000; (549.19 stanovnika/km²)
Poštanski broj	00-xxx do 04-xxx, 05-xxx (prigradska naselja)
Pozivni broj	+48 22
Gradovi prijatelji	Astana, Berlin, Chicago, Düsseldorf, Den Haag, Hamamatsu, Hanoi, Kijev, Moskva, Pariz, Riga, Seul, Sankt-Peterburg, Taipei, Tel Aviv, Toronto, Beč, Vilnius
Registarske oznake	WA, WB, WD, WE, WF, WH, WI, WJ, WK, WN, WT, WU, WWA, WWF, WWG, WWH, WWJ, WWW, WWK, WWL, WWM, WWN, WWV, WX, WXY, WY
Stranica	um.warszawa.pl

Varšava (polj. Warszawa) je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad. Također je i važan znanstveni, kulturni i politički centar. U Varšavi se nalaze parlament, predsjednička palača i poljska vlada. Osim što je najveći grad u Poljskoj, Varšava je i središte Mazovjeckog vojvodstva.

Zemljopis

Položaj

Varšava se nalazi na srednjem dijelu toka Visle u srednjomazovjeckoj nizini. Njena srednja nadmorska visina iznosi oko 100 m. Na terenu grada nalazi se nekoliko uzvišenja, uglavnom umjetno napravljenih. Grad se nalazi s obje strane Visle. Varšava je udaljena oko 350 kilometara od Karpata i Baltičkog mora.

Klima

Klima Varšave je vlažna kontinentalna. Srednja godišnja temperatura oscilira 9,2 stupnjeva Celzijusa (-1,9 °C u siječnju i 20,0 °C u srpanju). Godišnja količina padalina ne prelazi 584 mm, a najvlažniji mjesec u godini je srpanj.^[3]

Povijest

Varšava je kroz povijest prošla kroz razne dramatične trenutke i grad je nekoliko puta rušen od raznih osvajača. Zbog toga ga često zovu "Gradom feniksom".

Prvi put se Varšava spominje u 13. stoljeću, da bi se s vremenom razvila u veliko trgovačko središte, te je dobio gradska prava (Magdeburške ovlasti) 1334. godine. Bila je Mazovjecko vojvodstvo do 1596. godine kada je kralj Sigismud premjestio prijestolnicu iz Krakova i varšava je postala glavnim gradom Poljske. Nakon što su je opsjedali Švedska i Prusija od 1655. – 56., grad su 1794. godine opustošili Rusi koji su pobili i veliki broj stanovnika.

Nakon podjele Poljske postala je dio Pruske, a od 1807. godine glavnim gradom Velikog varšavskog vojvodstva. Nakon Bečkog kongresa je pripala Rusiji, a godine 1918., nakon Prvog svjetskog rata, je u njoj proglašena nezavisnost Poljske.

U Drugom svjetskom ratu je teško stradala kada su je 1939. godine bombardirali Nijemci. Židovsko stanovništvo je smješteno u geto gdje je bilo sustavno izgladnjivano i mučeno, sve dok nekolicina preživjelih nije 1943. godine podigla ustanak. Neuspješni ustanak je potrajao 63 dana, a nacistička odmazda je bila strašna i ubijeno je više od 250.000 stanovnika. Godine 1944. je poljski pokret otpora podigao ustanak protiv Nijemaca, ali je pomoć sovjetskih trupa izostala pa je Varšava razorena do temelja.

Nakon rata uslijedio je komunistički režim kojim je dominirao utjecaj SSSR-a. Grad je u potpunosti obnovljen tako da su povijesne palače pretvorene u stambene komplekse, a izgrađene su i tipične građevine "istočnog bloka" kao što je Palača kulture i znanosti. God. 1955. godine je u njemu potpisan Varšavski pakt.

Povijesna jezgra Varšave uvrštena je 1980. godine na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Papa Ivan Pavao II. je 1983. godine podržao trgovačko udruženje Solidarnost i rastući antikomunizam.^[4] Nakon demokratskih promjena u Poljskoj 1995. godine izgrađena je podzemna željeznica u Varšavi. Nakon što je Poljska postala članicom Europske unije, 2004. godine doživljava najveći gospodarski procvat u povijesti.

Europsko prvenstvo u nogometu 2012. godine otvoreno je nogometnom utakmicom u Varšavi.

Današnja Varšava

Samouprava

Zajedno s transformacijom sustava, u Varšavi se vraća varšavska samouprava. Poslije mnogih javnih rasprava, 18. svibnja 1990. godine parlament usvaja uredbu o društvenom uređenju Varšave. Dana 27. svibnja na demokratskim izborima građani Varšave izabrali su svoje predstavnike za sedam općina. Za predsjednika skupštine grada Varšave je izabran urbanist Stanislav Viganovski, koji je vršio ovu funkciju od 27. siječnja 1990. godine. Varšava po drugi put postaje temom rasprave parlamenta koji je 25. ožujka 1994. godine usvaja odredbu o podjeli grada na 11 nezavisnih općina. U travnju 1995. godine počinje s radom Varšavski metro. Prvi gradonačelnik Varšave po novom ustavu postao je Lech Kaczyński.

Administrativna podjela

Od kolovoza 1994. Varšava je savez 11 općina: Varšava-centar, Varšava-Bialolenka (Warszawa-Białołęka), Varšava-Targuvek (Warszawa-Targówek), Varšava-Rembertuv (Warszawa-Rembertów), Varšava-Vaver (Warszawa-Wawer), Varšava-Vilanov (Warszawa-Wilanów), Varšava-Ursinuv (Warszawa-Ursynów), Varšava-Vlohi (Warszawa-Włochy), Varšava-Ursus (Warszawa-Ursus), Varšava-Bemovo (Warszawa-Bemowo) i Varšava-Bielani (Warszawa-Bielany). Zbog reformi uvedenih 27. listopada 2002. Varšava predstavlja samo jednu općinu. Osim toga, granice Varšave proširile su se tako da je Varšava dobila nadležnost i nad dotadašnjom posebnom općinom Vesela (Wesoła)

Trenutno je Varšava podijeljena na 18 administrativnih dijelova. Svaki od njih posjeduje ograničenu samoupravu.

Najvažnija prigradska naselja Varšave su:

Pruškuv (Pruszków) (53.000)
Legionovo (Legionowo) (50.600)
Otvock (Otwock) (44.000)
Volomin (Wołomin) (36.500)
Novi Dvor Mazoviecki (Nowy Dwór Mazowiecki) (27.518)
Piasečno (Piaseczno) (25.200)
Grođisk Mazoviecki (Grodzisk Mazowiecki) (24.900)
Piastuv (Piastów) (23.700)
Marki (Marki) (19.000)
Zombki (Ząbki) (20.363)

Rađimin (Radzymin) (18.398)
Sulejuvek (Sulejówek) (17.600)
Zielonka (Zielonka) (16.454)
Kobilka (Kobyłka) (16.300)
Milanuvek (Milanówek) (15.000)
Juzefuv (Józefów) (14.800)
Lomianki (Łomianki) (13.600)
Brvinuv (Brwinów) (11.500)
Ožaruv Mazoviecki (Ożarów Mazowiecki) (10.663)

Gradonačelnik

U skladu s Varšavskim ustavom, od 27. listopada 2002. gradonačelnik Varšave se bira neposredno od strane građana, dok njegovi zamjenici ne dolaze na funkciju izborima. U ovlaštenja gradonačelnika spadaju između ostalih i upravljanje vlasništvom grada, kao i nadzor nad skupštinama općina Varšave.

Gradska skupština

U gradskoj skupštini Varšave zasijeda 60 vijećnika. Oni se biraju na neposrednim, proporcijalnim izborima svake četiri godine. Kao i većina ostalih organa samouprave, gradska skupština se dijeli na komisije.

Odluke skupštine obično se donose većinom glasova, a potom se šalju gradonačelniku na potvrđivanje. Ako gradonačelnik stavi veto na odluku, skupština ima rok od 30 dana do donošenja nove odluke koju treba usvojiti dvotrećinskom većinom. Svaka od 18 općina Varšave poseduje posebnu skupštinu općine.

Znamenitosti

Povijesno središte Varšave (Starego Miasto) uvršteno je 1980. godine na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne kuće, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.

Južno od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge neoklasicističke palače, Predsjednička palača i kampus Varšavskog sveučilišta. Palača u Wilanówu (Pałac w Wilanowie), bivša rezidencija kralja Ivana III. Sobjeskog, ima prekrasnu baroknu arhitekturu i parkove.^[5]

Najstariji park je Saski vrt (Ogród Saski) koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski park su Kraljevske toplice (Park Łazienkowski) iz 17. stoljeća (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. stoljeću.^[6]

Groblje Powązki je najveće u Europi, a obližnja Ulica Okopowa je jedno od najvećih židovskih grobalja u Europi. Od ostalih židovskih spomenika sačuvana je Sinagoga Nożyk, Židovsko kazalište, Sirotište Januša Korčaka i slikovita Ulica Próżna.

Simbol grada, Varšavska sirena, koja se nalazi i na gradskom grbu od 14. stoljeća, se može pronaći posvuda po gradu.

U Varšavi se nalazi Narodna Filharmonija, ali mu nedostaje koncertna dvorana, zbog čega se velike glazbene svečanosti uglavnom održavaju u Kongresnoj dvorani.

Varšavski Barbakan (1548.)
Barsova strana Glavnog trga (Rynek Starego Miasta)
Dvorski trg (plac Zamkowy w Warszawie)
Kraljevski dvorac (Zamek Królewski)
Katedrala sv. Ivana (Katedra św. Jana)
Sigmundov stup (Kolumna Zygmunta) iz 1644.
Varšavska sirena na glavnom trgu
Vilanovska palača (Pałac w Wilanowie)
Saski vrt (Ogród saski)
Palača na vodi u parku Kraljevske toplice (Pałac na wodzie w Łazienkach Królewskich)

Kazališta

U Varšavi postoji oko 30 većih kazališta. Među njima su najvažniji Narodno kazalište (izgrađeno 1765.) kao i Veliko kazalište (osnovano 1778.) koje je dom Poljskog narosnog kazališta i Opere. Značajno je i Kazalište Varšava, koji je organizator eksperimentalnih predstava, te Palača kulture i znanosti, socijalistička kopija moskovskog Sveučilišta Ljomonosov iz 1955. godine.

Tijekom ljeta većina varšavskih kazališta ne radi.

Muzeji i galerije

U Varšavi postoje mnogi muzeji i galerije umjetnosti, kako državni tako i privatni. U najvažnije spadaju: Znanstveni Centar Kopernik (Centrum Nauki Kopernik), Zahenta (Zachęta), Centar Suvremene Umjetnosti (Centrum Sztuki Współczesnej) kao i Muzej Poljske Vojske (Muzeum Wojska Polskiego).

U najveće spadaju Narodni Muzej (Muzeum Narodowe) i njegove filijale: u Kraljevskom zamku i u Vilanovskom dvorcu (Pałac w Wilanowie)

Od 31. srpnja 2004. otvoren je Muzej Varšavskog Ustanka (Muzeum Powstania Warszawskiego).

Stanovništvo

Dana 31. prosinca 2019. u Varšavi je živjelo 1.790.658 ljudi. U posebnim dijelovima grada broj stanovnika iznosio je:

Dijelovi	Broj stanovnika	ljudi/km²	Površina [km²]
Mokotuv (Mokotów)	217 683	6146	35,42
Južna Praga (Praga Południe)	179 836	8036	22,38
Ursinuv (Ursynów)	150 668	3441	43,79
Vola (Wola)	140 958	7319	19,26
Bielani(Bielany)	131 910	4079	32,34
Targuvek (Targówek)	124 279	5131	24,22
Bemovo (Bemowo)	123 932	4967	24,95
Srudmieśće (Śródmieście)	115 395	7411	15,57
Bialolenka (Białołęka)	124 125	1699	73,04
Ohota (Ochota)	82 774	8516	9,72
Vaver (Wawer)	77 205	969	79,70
Sjeverna Praga (Praga-Północ)	64 113	5614	11,42
Ursus (Ursus)	60 112	6422	9,36
Žolibož (Żoliborz)	52 293	6174	8,47
Vlohi (Włochy)	42 862	1497	28,63
Vilanuv (Wilanów)	40 060	1091	36,73
Vesola (Wesoła)	25 439	1109	22,94
Rembertuv (Rembertów)	24 328	1261	19,30

Stanovništvo Varšave kroz povijest:

Poznati Varšavljani

Eugeniusz Bodo (1899. – 1943.), pjevač i glumac
Zbigniew Brzeziński (1928. – 2017.), poljsko - američki političar
Fryderyk Chopin, (1810. – 1849.), skladatelj
Maria Skłodowska-Curie, (1867. – 1934.), znanstvenica, dobitnica Nobelove nagrade 1903., 1911.
Witold Gombrowicz (1904. – 1969.), spisatelj
Abraham Joshua Heschel (1907. – 1972.), židovski teolog i filozof
Agnieszka Holland (rođ. 1948.), redateljica
Jacek Kaczmarski, (1957. – 2004.), pjesnik
Ryszard Kapuściński (1932. – 2007.), pisac
Krzysztof Kieślowski (1941. – 1996.), redatelj
Janusz Korczak (1878. ili 1879. – 1942.), pisac
Kazimierz Kuratowski (1896. – 1980.), matematičar

Janusz Kusociński (1907. – 1940.), atletičar
Tamara de Lempicka (1898. – 1980.), slikarica
Witold Lutosławski (1913. – 1994.), kompozitor
Benoît Mandelbrot (1924. – 2010.), matematičar
Icchok Lejb Perec (1851. – 1915.), pisac
Władysław Reymont (1867. – 1925.), pisac
Wacław Sierpiński (1882. – 1969.), matematičar
Stefan Starzyński (1893. – 1939.?), gradonačelnik
Stanisław Staszic (1755. – 1826.) filozof
Władysław Szpilman, (1911. – 2000.), skladatelj
Olga Tokarczuk, (1962.), književnica, dobitnica Nobelove nagrade 2018.
Janusz A. Zajdel (1938. – 1995.), ZF pisac

Promet

Zbog štete koja je nastala u 2. svjetskom ratu samo nekoliko prometnica je ostalo u upotrebi. To je prouzrokovalo velike gužve u prometu. Zbog toga je dugo godina jedan od prioriteta grada bio razvoj prometnica.

Tranzit

Varšava nema obilaznicu, a veći dio prometa na osi istok-zapad odvija se kroz centar grada. Trenutno traju radovi na dvjema obilaznicama. Prva od njih treba udaljiti promet oko 10 kilometara od centra, a druga treba postati dio autoceste A2 (Berlin-Moskva)

Zračne luke

Varšava ima međunarodnu zračnu luku Warszawa-Okęcie, koja se nalazi 10 kilometara od užeg centra grada, a ujedno je i najveća u Poljskoj. Kroz tu zračnu luku prođe preko 18,8 milijuna putnika godišnje (2019.), a dnevno poleti oko 500 zrakoplova. Druga zračna luka Warszawa-Modlin nalazi se 35 kilometara od centra koja godišnje preveze 3 milijuna putnika.

Postoji još jedna aktivna zračna luka u Varšavi (Warszawa-Bemowo). Nju koristi varšavski aeroklub, kao i mnogi vlasnici manjih aviona i helikoptera.

Gradski prijevoz

Sustav gradskog prijevoza grada Varšave sastoji se od autobuskih i tramvajskih linija, kao i metroa.

Autobusi

Varšava ima oko 2.603 kilometara autobuskih linija po kojima kruži oko 1659 autobusa.

Tramvaji

Prva tramvajska linija u Varšavi otvorena je 11. prosinca 1866. godine, a druga 26. ožujka 1908. Ove linije tramvaja koje su vukli konji su elektrificirane. Trenutno postoji 863 tramvaja i oko 470 kilometara šina, te 29 stalnih linija.

Vlakovi

Prvi vlak u Varšavi počeo je s radom 1849. godine. Danas je u Varšavi jedna od najvećih železničkih petlji u Poljskoj. Željezničke veze dovode do mnogih gradova, npr. Gdanjsk, Szczecin, Wrocław, Łódź, Krakov, Lublin, Białystok i inozemstvu do Minsk, Moskva, Lavov, Kijev, Bratislava, Budimpešta, Beč, Milano, Prag i Berlin.

Šport

U Varšavi postoje dva poljska prvoligaška nogometna kluba, Legia i Polonia, kao i nekoliko manjih športskih klubova.

Popis najvažnijih športskih klubova u Varšavi:

Legia Varšava - nogomet, košarka, mačevanje, odbojka
Polonia Varšava - nogomet, košarka, šah, atletika
Varšavianka - rukomet, plivanje
Gvardia Varšava - nogomet, boks
AZS AVF Varšava - rukomet
AZS politehnika Varšava - odbojka
MKS MDK Varšava - odbojka, šah
MOS Vola Varšava - odbojka

U Varšavi postoji i hipodrom, nekoliko natkrivenih klizališta, nekoliko desetina natkrivenih bazena, teniskih terena, kao i dosta manjih i većih športskih hala.

Varšava je jedan od gradova u kojem je održano Europsko prvenstvo u nogometu 2012.

Obrazovanje

Varšava je najveći sveučilišni centar u Poljskoj. U njoj ima središte 66 škola. U najveće Varšavske škole spadaju:

Varšavsko Sveučilište (Uniwersytet Warszawski)
Sveučilište Kardinala Stefana Višinjskiego (Uniwersytet Kardynała Stefana Wyszyńskiego)
Varšavska Politehnika (Politechnika Warszawska)
Vojna Tehnička Akademija (Wojskowa Akademia Techniczna)
Glavna Trgovinska Škola (Szkoła Główna Handlowa)
Medicinska Akademija (Akademia Medyczna)

Studenti i učenici viših škola predstavljaju oko 29,2% populacije Varšave. Njihov broj je 2002. godine prešao 500.000.

Trgovina

Varšava, a posebno varšavsko Srudmiesće (Śródmieście), spada u najveće poslovne centre u Srednjoj Europi. Godine 2003. bilo je registrirano 268.307 poduzeća, a strani invenstitori su uložili u grad preko 650 milijuna eura te godine. Varšava proizvodi preko 4,1% poljskog BDP-a.

Sam grad je 2003. godine donosio 5.162.324 zlota zarade, a nezaposlenost je opala na 6,5%.

Industrija

Poslije Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti su odlučile napraviti od Varšave važan centar teške industrije. U gradu je otvoreno nekoliko desetaka velikih tvornica.

Institucije

U Varšavi kao prijestolnici Poljske i najvećem njenom gradu, smještena su glavna središta ministarstava, kao i centri regionalnih i republičkih institucija. Najpoznatije među njima su:

Vrhovni Sud (Sąd Najwyższy)
Nacionalni Administrativni Sud (Naczelny Sąd Administracyjny)
Narodna Banka Poljske (Narodowy Bank Polski)
Tiskara vrijednosnih papira (Giełda Papierów Wartościowych)
Televizija Poljska (Telewizja Polska)
Radio Poljska (Polskie Radio)

U Varšavi su smještena veleposlanstva i konzulati drugih država.

Gradovi prijatelji

Varšava ima ugovore o partnerstvu s preko 30 gradova širom svijeta:

Hamamatsu, Japan
Hanoi, Vijetnam
Harbin, Kina
Île-de-France, Pariz i Saint-Étienne, Francuska
Istanbul, Turska
Kijev, Ukrajina
Madrid, Španjolska
Oslo, Norveška

Zanimljivosti

Najduža ulica Varšave je ulica Pulavska (Puławska), duga 10 km.
Najduža kuća je kuća u Kijovskoj (Kijowskiej) ulici (508 m)
Najviša građevina je Zamak Kulture i Znanosti (Pałac Kultury i Nauki) (234 m).
Varšavski podnevnik