Marijan Šunjić (znanstvenik)

Marijan Šunjić kao rektor Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine

Marijan Šunjić (Zagreb, 5. travnja 1940.), profesor emeritus teorijske fizike, bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu i hrvatski diplomat.^[1]

Diplomirao je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirao. Doktorat iz fizike čvrstog stanja obranio je u Londonu, 1970. godine. Od 1963. do 1978. djelatnik je Instituta "Ruđer Bošković". Godine 1978. prelazi na Prirodoslovno-matematički fakultet. U zvanje redovitog profesora izabran je 1981. Obavljao je niz dužnosti u sveučilišnim asocijacijama u Hrvatskoj i Europi te od 1988. do 1991. bio predstojnik Odbora za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu. Bio je rektor Sveučilišta u dva mandata, od 25. travnja 1991. do 8. veljače 1998. Na njegov prijedlog osnovani su Hrvatski studiji.^[2]

Politički se aktivirao u HDZ-u te bio pomoćnik ministra znanosti, tehnologije i informatike, od 1990. do 1991. godine. Godine 1998. poslan je za izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika pri Svetoj Stolici, a tu je dužnost obnašao do 2000.

Znanstveno je djelovao u području fizike čvrstoga stanja, posebno fizike površina. Proučavao je mnogočestične učinke u fotoelektronskoj spektroskopiji i dinamiku površinskih procesa. Objavio je udžbenik iz kvantne statističke fizike^[3]^[4] te više od stotinu znanstvenih publikacija u vodećim međunarodnim časopisima.

Uza znanstveni rad na polju fizike bavi se etičkim aspektima znanosti, organizacijskim pitanjima sveučilišta te odnosom između znanosti i religije. Član je Hrvatskog kulturnog vijeća te njegov predsjednik od 2018.^[5]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ prof. dr. sc. Marijan Šunjić. Klub dekana. Pristupljeno 24. siječnja 2021. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
↑ Duje Kovačević. 11. travnja 2017. Bivši rektor Šunjić: Smijenio sam Čovića i Barišića jer su pokušali privatizirati Hrvatske studije. srednja.hr. Pristupljeno 24. siječnja 2021.
↑ Supek, Ivan; Alaga, G; Bilić, N; Tadić, D; Šunjić, M i dr. 1990. Teorijska fizika i struktura materije. Dio 2. 5. prerađeno izd izdanje. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 86-03-99541-9
↑ Marijan Šunjić. 2002. Kvantna fizika mnoštva čestica. Pristupljeno 24. siječnja 2021.
↑ HKV Članovi - Marijan Šunjić

v • r • u Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. stoljeće	Matija Mesić (1874. – 1875.) • Stjepan Spevec (1875. – 1876.) • Anton Kržan (1876. – 1877.) • Kosto Vojnović (1877. – 1878.) • Franjo Maixner (1878. – 1879.) • Franjo Iveković (1879. – 1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880. – 1881.) • Franjo Marković (1881. – 1882.) • Feliks Suk (1882. – 1883.) • Blaž Lorković (1883. – 1884.) • Đuro Pilar (1884. – 1885.) • Gustav Baron (1885. – 1886.) • Franjo Vrbanić* (1886. – 1887.) • Tadija Smičiklas (1887. – 1888.) • Antun Franki (1888. – 1889.) • Luka Marjanović (1889. – 1890.) • Natko Nodilo (1890. – 1891.) • Ivan Bujanović* (1891. – 1892.) • Josip Pliverić* (1892. – 1893.) • Vinko Dvoržak (1893. – 1894.) • Antun Maurović (1894. – 1895.) • Franjo Spevec (1895. – 1896.) • Armin Pavić (1896. – 1897.) • Juraj Dočkal (1897. – 1898.) • Josip Šilović (1898. – 1899.) • Đuro Arnold (1899. – 1900.)

20. stoljeće	Rudolf Vimer (1900. – 1901.) • Franjo Vrbanić* (1901. – 1902.) • Vjekoslav Klaić (1902. – 1903.) • Ivan Bujanović* (1903. – 1904.) • Josip Pliverić* (1904. – 1905.) • Antun Heinz (1905. – 1906.) • Antun Bauer (1906. – 1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907. – 1908.) • Gustav Janeček (1908. – 1909.) • Josip Volović (1909. – 1910.) • Julije Rorauer (1910. – 1911.) • Julije Domac (1911. – 1912.) • Josip Pazman (1912. – 1913.) • Edo Lovrić* (1913. – 1914.) • Đuro Korbler (1914. – 1915.) • Fran Barac (1915. – 1916.) • Ernest Miler* (1916. – 1917.) • Julije Golik (1917. – 1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918. – 1919.) • Ladislav Polić* (1919. – 1920.) • Karlo Radoničić (1920. – 1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922. – 1923.) • Stjepan Zimmerman (1923. – 1924.) • Ladislav Polić* (1924. – 1925.) • Drago Perović (1925. – 1926.) • Ernest Miler* (1926. – 1928.) • Josip Belobrk (1928. – 1932.) • Albert Bazala (1932. – 1933.) • Đuro Stipetić (1933. – 1935.) • Stanko Hondl (1935. – 1937.) • Edo Lovrić* (1937. – 1938.) • Andrija Živković (1938. – 1940.) • Stjepan Ivšić (1940. – 1943.) • Božidar Špišić (1943. – 1944.) • Stjepan Horvat (1944. – 1945.) • Andrija Štampar (1945. – 1946.) • Grga Novak (1946. – 1947.) • Andrija Mohorovičić (1947. – 1949.) • Marko Kostrenčić (1949. – 1950.) • Antun Barac (1950. – 1951.) • Franjo Bošnjaković (1951. – 1952.) • Teodor Varićak (1952. – 1953.) • Željko Marković (1953. – 1954.) • Hrvoje Iveković (1954. – 1956.) • Zoran Bujas (1956. – 1958.) • Marijan Horvat (1958. – 1960.) • Vladimir Serdar (1960. – 1963.) • Slavko Macarol (1963. – 1966.) • Jakov Sirotković (1966. – 1968.) • Ivan Supek (1968. – 1972.) • Predrag Vranicki (1972. – 1976.) • Drago Grdenić (1976. – 1978.) • Ivan Jurković (1978. – 1982.) • Zvonimir Krajina (1982. – 1986.) • Vladimir Stipetić (1986. – 1988.) • Zvonimir Šeparović (1988. – 1990.) • Marijan Šunjić (1990. – 1998.) • Branko Jeren (1998. – 2002.)

21. stoljeće	Tomislav Ivančić** • Helena Jasna Mencer (2002. – 2006.) • Aleksa Bjeliš (2006. – 2014.) • Damir Boras (2014. – 2022.) • Stjepan Lakušić (2022 – danas)

*rektor u dvama, neuzastopnim mandatima **izabran, no podnio ostavku prije stupanja na dužnost