Prijeđi na sadržaj

Kupola atomske bombe

Koordinate: 34°23′57.9″N 132°27′18.3″E / 34.399417°N 132.455083°E / 34.399417; 132.455083
Izvor: Wikipedija
Spomenik mira (Kupola Genbaku) u Hirošimi
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Japan
Godina uvrštenja1996. (20. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjerilovi
Ugroženostnije ugroženo
PoveznicaUNESCO:775
Koordinate34°23′57.9″N 132°27′18.3″E / 34.399417°N 132.455083°E / 34.399417; 132.455083
Kupola atomske bombe na zemljovidu Japana
Kupola atomske bombe
Kupola atomske bombe
class=notpageimage|
Lokacija Hirošime u Japanu

Kupola atomske bombe (japanski: 原爆ド, Genbaku Dōmu) ili Spomenik mira je dio Spomen parka mira u Hirošimi. To je građevina koja je ostala neobnovljena kao spomenik stradalima u atomskom bombardiranju Hirošime 6. kolovoza 1945. godine. Tada je u trenu stradalo oko 70.000 ljudi, a na koncu više oko 200.000 je preminulo kasnije zbog posljedica radijacije.

God. 1996., Kupola atomske bombe je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji jer

»predstavlja ne samo snažan simbol najsnažije razarajuće sile koju je stvorilo čovječanstvo, nego izražava i nadu za postizanje svjetskog mira i uništenje svog nuklearnog naoružanja[1].«
Panorama Spomen parka mira u Hirošimi
Panorama Spomen parka mira u Hirošimi

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Građevinu je dizajnirao češki arhitekt Jan Letzel, i otvorena je za javnost 1915. godine za "Županijski trgovački sajam Hirošima". Njezina kupola je jako neobična jer je u tlocrtu ovalna. God. 1921. prozvana je "Izložbenom dvoranom županijskih proizvoda Hirošime", a 1933. "Promidžbenom dvoranom županije Hirošima".

U 8 sati i 15 minuta 6. kolovoza 1945. godine, Little Boy, prva upotrebljena atomska bomba, eksplodirala je gotovo izravno iznad kupole (150 metara dalje i 600 metara iznad) i svi ljudi u zgradi su poginuli u trenu.[2]

Kada se Hirošima počela obnavljati neki od stanovnika su zatražili da se ova građevina ne obnovi, nego da ostane trajna ruševina i kao takva spomenik stradanja grada. Od 1966. godine to je proglasila i gradska uprava, nazvavši ju Kupola atomske bombe. Vremenom je oko nje, što japanskom što stranom pomoći, nastao Memorijalni park mira Hirošime (広島平和記念公園, Hiroshima heiwa kinen kōen).

Trideset godina kasnije ovaj spomenik je priznat i kao UNESCO-ova svjetska baština. Treba istaknuti kako se Kina bunila protiv ovog proglašenja, ističući kako su žrtve-države jako više stradale od japanske agresije, dok se predstavnik SAD-a distancirao istaknuvši da će se na ovaj način zapostaviti povijesni kontekst samog napada.[3]

  • Kupola atomske bombe
    Kupola atomske bombe
  • Memorijalni muzej mira (Kenzo Tange)
    Memorijalni muzej mira (Kenzo Tange)
  • Kenotaf s imenima poginulih u eksploziji
    Kenotaf s imenima poginulih u eksploziji
  • Dvorana sjećanja
    Dvorana sjećanja
  • Kupola atomske bombe u sumrak
    Kupola atomske bombe u sumrak

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kupola atomske bombe
  1. ↑ Kupola atomske bombe na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 21. rujna 2011.
  2. ↑ Zapis s komemorativne ploče ispred Kupole atomske bombe.
  3. ↑ WH Committee Report of the 20th Session, Merida 1996. (engl.) Preuzeto 21. rujna 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Video
v • u
Svjetska baština u Japanu
Kulturna baština (20)
Fuji (2013.) • Gusuku i drugi spomenici kraljevstva Ryukyu (2000.) • Dvorac Himeji (1993.) • Budistička čista zemlja Hiraizumija (2011.) • Budistički spomenici područja Horyu-ji (1993.) • Šintoistički hram Itsukushima (1996.) • Rudnici srebra Iwami Ginzan i njihov kulturni krajolik (2007.) • Prapovijesna mjesta Jōmon kulture u sjevernom Japanu (2021.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Svetišta i hodočasnički putovi u brdima poluotoka Kii (2004.) • Povijesni spomenici starog Kyota (Kyoto, Uji i Otsu) (1994.) • Kofunguni Mozu i Furuichi: tumuli drevnog Japana (2019.) • Kupola atomske bombe u Hirošimi (1996.) • Mjesta Meiji industrijske revolucije (2015.) • Tajna kršćanska mjesta regije Nagasaki (2018.) • Povijesni spomenici stare Nare (1998.) • Hramovi i svetišta Nikka (1999.) • Sveti otok Okinoshima i pripadajuća mjesta Munakata (2017.) • Povijesna sela Shirakawa-go i Gokayama (1995.) • Tomioka tvornica svile i pripadajući lokaliteti (2014.)
Japanska zastava
Prirodna baština (5)
Nematerijalna
svjetska baština (20)
Tradicionalni ples Ainu (2009.) • Žetvena molitva Akiu no Taue Odori u gradu Akiu (2009.) • Kazalište lutaka Bunraku (2008.) • Ritualna izvedba Daimokutate u gradu Nara (2009.) • Festival Dainichido Bugaku (2009.) • Ples Gagaku (2009.) • Ritualni ples Hayachine Kagura u gradu Hanamaki (2009.) • Parada Hitachi Furyumono (2009.) • Ceremonija plutanja Yamahoko (2009.) • Kazalište Kabuki (2008.) • Novogodišnji festival Koshikijima no Toshidon (2009.) • Kumiodori, tradicionalno glazbeno kazalište na otoku Okinawi (2010.) • Mibu no Hana Taue, ritualno presađivanje riže u Mibu, Hirošima (2011.) • Nachi no Dengaku, vjerska umjetnost tijekom Nachi festvala vatre (2011.) • Kazalište Noh (2008.) • Poljoprivredni ritual Oku-noto no Aenokoto (2009.) • Proizvodnja tkanina ramie u pokrajini Uonuma, prefektura Niigata (2009.) • Sada Shin Noh, sveti ples u hramu Sada, Shimane (2011.) • Sekishu Banshi proizvodnja papira pokrajine Ivami (Shimane) (2009.) • Festival nove godine Chakkirako u gradu Miura, prefektura Kanagawa (2009.) • Yuki-tsumugi, tehnika proizvodnje svile (2010.) • Washi, vještina tradicionalnog ručno rađenog papira (2014.) • Washoku, tradicionalna božanska kultura Japanaca, posebice za proslavu Nove godine (2013.)
1  Svjetska baština više zemalja [1] 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kupola_atomske_bombe&oldid=6856727"