Kukuvija
Kukuvija | |
---|---|
Mužjak T. a. alba | |
Glasanje kukuvije snimljeno u Cardiganshireu u Walesu | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Aves |
Podrazred: | Neornithes |
Infrarazred: | Neognathae |
Nadred: | Neoaves |
Red: | Strigiformes |
Porodica: | Tytonidae |
Potporodica: | Tytoninae |
Rod: | Tyto |
Vrsta: | T. alba |
Dvojno ime | |
Tyto alba (Scopoli, 1769.) | |
Rasprostranjenost | |
Sinonimi | |
Baze podataka | |
Kukuvija (kukuvija drijemavica, lat. Tyto alba) je vrsta sove iz porodice Kukuvije (Tytonidae).
Izgled[uredi | uredi kôd]
Kukuvija, kao i sve sove, ima veo oko očiju, kojeg čini radijalno raspoređeno perje. Kod ove je vrste je taj veo bijel i srcastog oblika. Kukuvija je srednje veličine, a s nogama je duga oko 35 cm. Ženke su krupnije od mužjaka, a prosječna težina im iznosi oko pola kilograma. Leđa su joj narančastosiva sa sivim točkama, a donja strana bijela.
Letom i oblikom krila sliči šumskoj ušari.
Areal[uredi | uredi kôd]
Ova je vrsta najšire rasprostranjena kopnena ptica na svijetu; nema je samo na Antarktiku.
Način života[uredi | uredi kôd]
Može se pronaći i na selu i u gradu, i na livadama i u pustinjama i u močvarama, te na svim mjestima gde može saviti gnijezdo i naći dovoljno hrane.
Znak za uzbunu je vrisak.
Žive do 14 godina.[1]
Razmnožavanje i gniježđenje[uredi | uredi kôd]
Mužjak se udvara ženki tako što je hvata i oblijeće oko nje. Svadbeni zov kod oba spola je vrlo vrištav, promukli krik (dug 2 sekunde). U letu je različit po jakosti i naglasku, pa je ženkin prigušeniji.
Do parenja će doći samo u sezoni kada ima dovoljno hrane. Često se gnijezdi na starim, napuštenim i usamljenim seoskim kućama, ali će se radije useliti u staro, nego napraviti novo gnijezdo.
Ženka leži na jajima (obično ih je 4-6), koje ne snese istovremeno, pa se ni mladi ne ispile istovremeno. Ovo omogućava roditeljima da uz manje napora nabave hranu. Mlade sove prvi put polijeću iz gnijezda tek nakon navršenih 7-10 tjedana po rođenju, ali se i dalje vraćaju u roditeljsko gnijezdo. Osamostaljuju se s tri mjeseca, a spolno sazrijevaju s deset mjeseci. Pošto žive u prosjeku nešto duže od godinu dana, na svijet donesu samo jednu ili dvije generacije mladih. Često stradaju kao plijen drugih grabljivica, kao što su zmije ili druge vrste sova.
Ishrana[uredi | uredi kôd]
Lovi uglavnom noću. Ima dobar "noćni vid", ali se prilikom lova oslanja više na oštar sluh. Pošto su uši asimetrično postavljene, lako mogu locirati plijen, čak i kad je dobro skriven. Može se nečujno prikradati, a plijen grabi kandžama, a pri hvatanju kljunom probija lubanja. Smatra se korisnom pticom jer tamani štetočine kao što su miševi i voluharice. Poput drugih sova, ne može probaviti dlaku i kosti, te ih izbacuje kao izbljuvke loptastog oblika - tzv. galice.
Mladi mole hranu šupljim hrkanjem.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Sova kukuvija (Tyto alba). Zoološki vrt grada Zagreba. Pristupljeno 24. svibnja 2022.
- Kukuvija drijemavica Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. listopada 2007. (Wayback Machine)
- Zaštita kukuvije u Baranji
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Leteće mišolovke čiste polja Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. svibnja 2009. (Wayback Machine)
- Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Tyto alba | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tyto alba | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu Tyto alba |