Konzervacija stakla

Konzervacija stakla djelatnost je posvećena očuvanju kako povijesnih tako i arheoloških predmeta od stakla.Temeljni principi konzervacije stakla jednaki su kao i kod drugih predmeta kulturne baštine,znači prije svega usmjerenost ka poštovanju i što boljem očuvanju izvornosti samog predmeta na kojem se radi.Reverzibilnost te uočljivost rekonstruiranih dijelova kao i mogućnost ponavljanja zahvata također su vrlo važne. Konzervator restaurator stakla mora poznavati osnove tehnologije stakla,povijest staklarskog umijeća,temeljne uzroke propadanja staklenih predmeta te barem osnove arheologije i povijesti umijetnosti .Vrlo je važno i poznavanje suvremene teorije i prakse konzerviranja restauriranja stakla,konzervatorske etike,te osnova znastvenog ispitivanja predmeta.

Povijest stakla

Povijest proizvodnje stakla počinje prije oko 3500 godina prije Krista na području Mezopotamije - o tome svijedoče prve recepture za izradu stakla.Sam termin,bolje rečeno njegova inačica glass ,koja je korištena u germanskim jezicima nastala je u kasnorimskom carstvu,u rimskom staklarskom proizvodnom centru u Trieru,današnja Njemačka.Porijeklo riječi bilo bi od njemačkog izraza glesum,koji je označavao prozirnu i sjajnu tvar.Hrvatska pak riječ potiče od praslavenskog izraza steklo.

Osnovne tehnike obrade

oblikovanje na jezgri - zajedno s lijevanjem u kalup i brušenjem jedna od prvih tehnika obrade

puhano staklo - otkriveno od strane feničana oko 50 godine prije Krista

lijevanje u kalup i brušenje - jedna od najstarijih tehnika

prešano staklo - otkriveno oko 1820. u Americi

strojno puhano staklo - razvijeno za potrebe industrije žarulja,početkom 20.st,prvi strojevi proizvodili su 10 žarulja u minuti(ručno je 4 radnika moglo izraditi oko 1200 žarulja dnevno),današnji oko 2000!

pečena staklena pasta (pate de verre)

omiljena tehnika u doba secesije

Osnovne vrste stakla

Natrij kalcijevo staklo je najčešći i najjeftiniji oblik stakla. Obično sadrži 60-75% silicija, 12-18% sode, 5-12% vapna.

Olovno staklo ima visok postotak olovnog oksida (najmanje 20% ).Relativno meko,no s visokim indeksom loma svjetlosti,pogodno za brušenje. Industrijski ga je počeo proizvoditi George Ravenscroft u Engleskoj,u 17. stoljeću.No treba istaknuti da je stakala s olovnim oksidom bilo već od početaka staklarstva.

Borosilikatno staklo je vrsta silikatnog stakla, ima najmanje 5% bor oksida u svom sastavu. Najčešće korišteno za žarulje te laboratorijski i kuhinjski pribor.Otporno na kemikalije,te termičke šokove.Izumio ga je Nijemac Otto Schott 1893.Američko Pyrex staklo također je do 1940 .bilo na bazi borosilikatnog stakla,kasnije su se pojavili i proizvodi od kaljenog natrij kalcijevog stakla.

Aluminosilikatno staklo u sastavu ima aluminij oksid .Još otpornije od borosilikatnog stakla.

96 postotno silicijevo staklo vrsta je borosilikatnog stakla, rastopljena i formirana konvencionalnim sredstvima, a zatim obrađena uklanjanjem gotovo svih ne-silikatnih elemenata. Otporno na temperature do 900 C.

Staklo od rastopljenog silicija najteže je za proizvodnju,te vrlo skupo.Izdrži temperature do 1200 C.

Osnovne tehnike ukrašavanja površine stakla

brušenje
graviranje
jetkanje
pozlata i posrebrenje
emajliranje
lister

Propadanje staklenih predmeta

Osim čisto fizičkih uzroka staklo je podložno i koroziji odnosno propadanju zbog reakcije s okolišem u kojem se nalazi.U principu što je staklo siromašnije silicijem to lakše propada.

Konzervacija staklenih predmeta

Povijesni predmeti

Dokumentiranje zatečenog stanja

Ovdje se podrazumijeva prije svega pisana i fotografska dokumentacija stanja predmeta prije zahvata,no također je potrebno temeljito dokumentirati i sve zahvate i materijale korištene tijekom rada na predmetu.Sastavni dio dokumentacije moraju biti i izviješća o eventualnim znanstvenim ispitivanjima provedenim na predmetu ,kao i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.

Donošenje odluka o potrebi,opsegu,te posljedicama zahvata

Ovo promišljanje moralo bi biti interdisciplinarno,te bi trebalo uključivati barem povjesničara umjetnosti ili arheologa,znanstvenika koji se bavi propadanjem stakla,te samog konzervatora restauratora.

Čišćenje

U principu bi za čišćenje trebalo koristiti samo destiliranu vodu,bez ikakovih dodataka,eventualno se može koristiti i mješavina vode i etanola(1/1),te otopina od 90 dijelova destilirane vode,9 dijelova etilnog alkohola i 1 dijela amonijaka(25%).

Uklanjanje starih restauracija

Kod najlakših slučajeva dovoljno je predmete uroniti u vruću vodu.U težim slučajevima moramo koristiti razna otapala zavisno o korištenom ljepilu.Najteže se uklanjaju ljepila na bazi epoksida i poliestera,za njih koristimo 15% otopinu benzolsulfokiseline u dimetilformamidu.Kako se radi o prilično toksičnoj mješavini postupak izvoditi u digestoru.

Lijepljenje dijelova

Za lijepljenje se danas najviše koriste dvokomponentna epoksidna i cijanoakrilatna ljepila koja vežu pod utjecajem UV svijetla.Dijelovi koje lijepimo moraju biti potpuno i temeljito očišćeni od bilo kakove nečistoće i masnoća.Kao najpoznatije proizvode koji se koriste u ovu svrhu navedimo dvokomponentno ljepilo Araldit 2020 te pod UV zračenjem vežuće ljepilo Conloc.Poznati su proizvodi i Hxtal NYL-1,Fynebond ,te EPO-TEK 301-2.Kod problematičnih predmeta mogu se koristiti i ojačanja od stakla ili prozirne plastike.

Izrada rekonstrukcija

Araldit 2020 može se koristiti i za lijevanje nedostajućih dijelova.Za lijev koristimo gipsane ,voštane ili silikonske kalupe. Po najnovijim izvorima ploče izlivene od Paraloida B-72 također se mogu koristi kod izrade rekonstrukcija.^[1]Po kasnijim istraživanjima mješavina Paraloida B 72 i B 48 N ponaša se bolje od samog B 72 ( 2: 1 otopina B-72: B-48N /30% u acetonu/).^[2] Kod rekonstrukcija na emajliranom staklu eventualno bi se moglo koristiti i inkjet printerom izrađene preslikače kao rekonstrukcije.

Arheološki predmeti

Dokumentiranje zatečenog stanja

U principu jednako onom navedenom kod povijesnih predmeta,no u ovom slučaju dokumentacija bi morala sadržavati i podatke o vrsti tla u kojem je predmet nađen,te eventualne primjedbe vezane uz iskapanje predmeta.Kod nalaza iz slatke ili slane vode podaci o dubini vode gdje je predmet nađen,odnosno prozračenost iste te smjer i jakost vodenih struja kao i eventualna prisutnost makro i mikroskopskih organizama poželjni su dio dokumentacije.

Donošenje odluka o potrebi,opsegu,te posljedicama zahvata

U pricipu isto kao kod povijesnih predmeta,no poželjno je i učešće arheologa upoznatog s osnovama konzervacije arheoloških predmeta od stakla.

Odsoljavanje

Predmete možemo odsoljavati bilo u stajaćoj vodi, bilo u vodi koju povremeno miješamo te u kontinuirano tekućoj vodi.Pri ovome postupku obavezno koristimo konduktometar.Eventualno se može koristiti i srebro nitratni test na kloride.

Uklanjanje vapnenastih naslaga

Vapnenaste naslage najjednostavnije i najčešće uklanjamo 10 % solnom kiselinom.Možemo koristiti i znatno blaže i manje štetne kiseline poput octa i limunske kiseline.

Uklanjanje starih restauracija

Jednako kao i kod povijesnih predmeta,no uranjanje u vrelu vodu nikako ne koristimo.

Čišćenje

Koristimo pažljivo mehaničko čišćenje,te čišćenje destiliranom vodom .Kemijsko čišćenje dolazi u obzira samo nakon dobrog promišljanja o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama istog.

Konsolidacija

Kod površinski i dubinski prokoridaranih staklenih predmeta iste je potrebno površinski učvrstiti ,te ih slojem laka izolirati od vanjskih utjecaja.Najjednostavnije sredstvo za konsolidaciju jest otopina Paraloida B 72 u acetonu.

Lijepljenje

Iako bi kod arheološkog stakla trebalo prednost dati reverzibilnim materijalima ljepila navedena pod povijesnim predmetima i ovdje dominiraju.Kao primjer reverzibilnog materijala navedimo ugušćenu otopinu Paraloida B 72.

Izrada rekonstrukcija

Kao i kod povijesnih predmeta - možemo koristiti Araldit 2020. Po najnovijim izvorima svjetski poznat i priznat restaurator Stephen Koob iz Corning muzeja stakla počeo je za rekonstrukcije koristiti ploče lijevane od Paraloida B-72.^[3]Po kasnijim istraživanjima mješavina Paraloida B 72 i B 48 N ponaša se bolje od samog B 72 ( 2: 1 otopina B-72: B-48N /30% u acetonu/).^[4]

Čuvanje staklenih predmeta

Noviji stakleni predmeti u principu nisu osjetljivi na prevelike oscilacije vlažnosti zraka,no kod onih arheološkog podrijetla previsoka bi vlažnost zraka(više od 40%) uvelike doprinosila daljnjem propadanju predmeta.Predmete treba čuvati od zagađenog zraka i prašine te UV zračenja.S predmetima rukovati u lateks ili polietilenskim rukavicama!Što češće kontrolirati stanje predmeta,posebice arheoloških!

Školovanje konzervatora restauratora stakla u Hrvatskoj

Podrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

Kod nas specijalističko školovanje za konzervatora restauratora stakla trenutačno ne postoji,no konzerviranje arheološkog staklenog materijala predaje se u sklopu studija konzervacije arheoloških predmeta na Umjetničkoj akademiji u Splitu(od 2012.).^[5]

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj ,pa i restauratora staklenih predmeta danas prije svega određuju sljedeći propisi:

Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:

Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19)

Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18)

Slobodni software uporabiv u konzervaciji restauraciji staklenih predmeta

Fragment Reassembler,slobodni software za prepoznavanje dijelova i sastavljanje fragmentiranih predmeta^[6]
Besplatni američki program za vodenje restauratorske dokumentacije^[7]
ACORN (A COnservation Records Network) ,besplatno američko web bazirano radno okružje za dokumentiranje konzervatorsko restauratorskih zahvata Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. listopada 2017. (Wayback Machine)
Besplatni operativni sustavi: sve Linux distribucije (npr. Debian, Ubuntu, Fedora ,Slackware,Puppy Linux...)
Besplatne alternative Microsoft Word(R)-u: OpenOffice.org,LibreOffice, AbiWord
Uređivanje fotografija:GIMP, VIPS,^[8] ImageJ
Slobodni preglednici slika:GQview, Xnview,IrfanView
Stolno izdavaštvo, izrada plakatnih prezentacija: Scribus

Izvori

↑ http://www.cmog.org/blog/2011/11/01/filling-losses-with-paraloid-b-72/ Pristup stranici 11.05.2012.
↑ https://resources.culturalheritage.org/conservators-converse/category/specialties/objects/ 45th Annual Meeting – Objects Session, Wednesday 31 May 2017, “Archaeological Glass Conservation: Comparative approaches & practicalities of using acrylic resin films as gap fills” presented by Jan Cutajar and Hana Bristow Pristupljeno 25.10.2021.
↑ http://www.cmog.org/blog/2011/11/01/filling-losses-with-paraloid-b-72/ Pristup stranici 11.05.2012.
↑ https://resources.culturalheritage.org/conservators-converse/category/specialties/objects/ 45th Annual Meeting – Objects Session, Wednesday 31 May 2017, “Archaeological Glass Conservation: Comparative approaches & practicalities of using acrylic resin films as gap fills” presented by Jan Cutajar and Hana Bristow Pristupljeno 25.10.2021.
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. kolovoza 2014. Pristupljeno 9. travnja 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ http://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.html Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2017. (Wayback Machine) Pristupljeno06.10.2017.
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2011. Pristupljeno 18. listopada 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2017. Pristupljeno 18. listopada 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Dodatna literatura

Davison,S. Conservation and Restoration of Glass,London 2003.

Koob,S.P. Conservation and Care of Glass Objects,London 2006.

Wright,M.M. Etnographic Beadwork:Manufacture,Use and Conservation,London 2001.

Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.

Roemich,H.(ed.)Glass and Ceramics Conservation 2010,Interim Meeting of the ICOM-CC Working Group October 3-6, 2010 Corning, New York 2011.

Pilosi,L.(ed.)Glass and Ceramics Conservation 2007,Interim Meeting of the ICOM-CC Working Group, August 27-30, 2007, Nova Gorica,Nova Gorica 2007.

Rota,S.;Wittstadt,K. GLASSAC11 Glass Science in Art and Conservation - conference proceedings,Stuttgart 2011.

Beveridge,P,Pascual,E. Vidrio:Conservar y restaurar,Barcelona 2005.

Janssens,K.H.A. Modern Methods for Analysing Archaeological and Historical Glass,Chichester 2013.

Roemich.H.;van Lookeren,K.(Ed.)Recent Advances in Glass, Stained-Glass, and Ceramics Conservation 2013: ICOM-CC Glass and Ceramics Working Group Interim Meeting and Forum of the International Scientific Committee for the Conservation of Stained Glass (Corpus Vitrearum-ICOMOS)

,Amsterdam 2013.

Walker,S. Schadenskatalog für Glasobjekte : ein Ratgeber für Museen, Restauratoren und Sammler = Damage catalogue for glass objects : a guidebook for museums, conservators and collectors = Catalogue des dégâts des objets en verre : un livre pratique pour musées, restaurateurs et collectionneurs / London 2014.

Perović,Š. Konzervacija i restauracija stakla,Zadar 2023.

Vanjske poveznice vezane za konzervaciju stakla u svijetu

Vanjske poveznice o konzervaciji stakla u Hrvatskoj

Video zapisi vezani uz konzervaciju stakla

[1] ttp://www.cmog.org/blog/2011/11/01/filling-losses-with-paraloid-b-72/ Pristup stranici 11.05.2012.

[2] ttps://resources.culturalheritage.org/conservators-converse/category/specialties/objects/ 45th Annual Meeting – Objects Session, Wednesday 31 May 2017, “Archaeological Glass Conservation: Comparative approaches & practicalities of using acrylic resin films as gap fills” presented by Jan Cutajar and Hana Bristow Pristupljeno 25.10.2021.

[3] ttp://www.cmog.org/blog/2011/11/01/filling-losses-with-paraloid-b-72/ Pristup stranici 11.05.2012.

[4] ttps://resources.culturalheritage.org/conservators-converse/category/specialties/objects/ 45th Annual Meeting – Objects Session, Wednesday 31 May 2017, “Archaeological Glass Conservation: Comparative approaches & practicalities of using acrylic resin films as gap fills” presented by Jan Cutajar and Hana Bristow Pristupljeno 25.10.2021.

[5] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. kolovoza 2014. Pristupljeno 9. travnja 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[6] ttp://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.html Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. listopada 2017. (Wayback Machine) Pristupljeno06.10.2017.

[7] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2011. Pristupljeno 18. listopada 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[8] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2017. Pristupljeno 18. listopada 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]