Katedrala Santa María la Menor
| Kolonijalni grad Santo Domingo | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Dominikanska Republika |
| Godina uvrštenja | 1990. (21. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:526 |
| Koordinate | 18°28′23″N 69°53′02″W / 18.47303°N 69.88394°W (WD) |
  Katedrala Santa María la Menor Položaj u Dominikanskoj Republici | |
Katedrala Santa María la Menor nalazi se u Santo Domingu u Dominikanskoj Republici.
Posvećena je Utjelovljenju Blažene Djevice Marije. To je najstarija katedrala u Americi, koja se počela graditi 1512., a završena je 1540. godine. Nadbiskupija kojoj pripada katedrala, nekada je imala naslov primasa Amerike, i jedina je takva nadbiskupija.
Katedrala ima elemente gotike i baroka s ponekim elementima pleterskog stila, kao na primjeru visokog oltara klesanog od srebra. Tu je također riznica, koja ima izvrsnu umjetničku kolekciju starih drvenih rezbarija, namještaja, nadgrobnih spomenika, srebra i nakita.
Katedralu je posvetio papa Julije II. 1504. godine, a gradnja je započela 1512. godine pod vodstvom biskupa Fraya Garcíje Padille. Izgradnju je vodio Luis Moya, prema planovima koje je dizajnirao Alonso Rodriguez iz Sevilje u Španjolskoj. Od 1523., izgradnja postiže kontinuirani napredak do posvećenja u 1541. godini. Dana, 12. veljače 1546., na zahtjev cara Karla V., papa Pavao III. odobrio je status metropolitanske katedrale i primasa Amerike.
Katedrala je također bila sjedište nadbiskupije Santo Domingo, koja je nosila spomenuti naslov primasa. Godine 1920., papa Benedikt XV. dao je katedrali naslov manje bazilike.
Prva primjetna značajka strukture su čvrste vapnenačke stijene i tri vrata, od kojih su dva gotička, a treća glavna vrata su platerskoga stila. Postoji dvanaest bočnih kapela, tri lađe i broda. Hodnici imaju križno nadsvođene stropove. Dužina bazilike je 54 metara. Širina svakog od triju brodova je 23 metara, visina do nadsvođenih stropova je 16 metara, a ukupna površina je 3,000 četvornih metara. Sve bočne kapele nisu bile uključene u izvorni plan zgrade, nego su nastajale s vremenom.
Katedrala također ima vlastitu riznicu, koja sadrži: slike, stare rezbarije, namještaj, skulpture i nadgrobne spomenike. Tu su i predmeti, koji su se koristili u pogrebnim procesijama nekoliko nadbiskupa. Od drugih zanimljivosti, tu je nadgrobni spomenik Simona Bolivara, jednog od rođaka istoimenog državnika Simona Bolivara. U katedrali su jedno vrijeme bili i posmrtni ostaci Kristofora Kolumba, prije njihovog smještaja u sadašnje posljednje počivališta u Faro a Colonu.