Južnoamerički Indijanci
.jpg)
Južnoamerički Indijanci, južna grana indijanida na Južnoameričkom tlu i manjim dijelom u Antilima i jugu Srednje Amerike. Kulturno i jezčno su dosta različiti. Postoji preko stotinu jezičnih porodica, a kukturna područja uslovljena su klimatsko-geografskim prilikama.
Broj plemena koja su se pojavila kroz povijest iznosi nekoliko tisuća, od kojih su brojni nestali. O neki a se zba smo po pričama preživjelih plemena kao na području Andsa gdje su mnoga plemena kečuanizirana ili kasnije hispanizirana.
Najpouznatiji među njima su na Andskom području od sjevera prema jugu Čibča, Quechua (Inka), Aymara, Araukanci. Ovo su kulturno najrazvijenija plemena među američkim domorocima s razvijenim graditeljstvom, a osobito su poznati po obradi zlata i izradi zlatnih predmeta.
Između Anda, Atlantske obale, Brazilskog visočja i Gran Chaca područje je tropskih kišnih šuma u kojima su prisutni lov i riblov ali je zastupljeno i poljodjelstvo s mnogim uzgojenim kulturama kao i sakupljanje samoniklog bilja koje se koristi kako u šehrambene tako i u ritualne i medicinske svrhe od strane šamana. Plemena kišnih šuma jezično su predstavnici Kariba, Arawaka i Tupija (među najvećima).
Gvajansko gorje pripada troskoj kišnoj šumi a prostire se između Amazone i orinoca, odnoso južnu venezuelu i sve tri vajane, osim obalnog ravničastog područja, jugoistočnu Kolumbijz i susjedni sjeverni brazilski dio. Visinom se ističe planina Roraima 9.094 stope (2.772 metra), ostala brdovita područja visine su do nekoliko stotina metara, a tu se nalazi i poznati Angelovi slapovi.
Područje Chaca prostire se na nekih 647.500 km² polupustinjskog kraja u Boliviji, Paragvaju i Argentini gdje žive plemena porodice Mataco, Lule, Vilela, Guajkuru, Maskoi, neka Guarani plemena, Zamuco i drugih, poglavito sakupljači među čime se ističe algarroba.
Brazilska visoravan, izvorno nazivana Planalto Brasileiro, zauzima područje od 4,500,000 km² na visinama nižim od 3000 metara a obuhvaća Atlantski, Južni i Središnji plato. Klima je suptropska i tropskaOvaj kraj odlikuju zaravnjene visiravni, ali i gudure i strme litice. Plemena koja ovdje žive pripadaju porodici Že (Gé: Caiapós do Sul, Xakriaba, Xavante), Kaingang i Tupi, Botocudo, kao i neke manje skupine, danas ili nestale ili kulturno asimilirane u brazilsko društvo.
- assacú, Hura crepitans L., (porodica Euphorbiaceae), koristi se u ribolovu[1]
- ayahuasca, jaka droga koju koriste šamani s gornje Amazone; vrste Banisteriopsis caapi (Spruce ex Griseb.) Morton (B. quitensis i B. inebrians, samo su sinonimi za B. caapi.). Ostali nazivi za nju su i cayapi, hayac-huasca, huni, yagé.
- cunambí, Clibadium surinamense L., manje drvo čije se lišće koristi u ribolovu.
- curare (curarí), jaki otrov koji se koristi za premazivanje brškova strelica za puhaljke, dobiva se od lijane Strychnos toxifera R.H.Schomb. ex Lindl.
- curupa, lišće jedne vrste mimoze koje se koristi u terapeutske i magijske svrhe.
- floripondia, datura, campa, huanto, jaka opojna droga, Brugmansia arborea (L.) Steud., poznata i pod sinonimnim imenom Datura arborea
- guayusa, Ilex sp., anestetička droga šamana iz istočnog Ekvadora.
- parica, niopo, yupa, sjeme biljke Anadenanthera peregrina (L.) Speg. (sinonim Mimosa acacioides Benth.), stimulans koji se nakon što se sjeme usitni ušmrkuje.
- Phyllanthus brasiliensis (Aubl.) Poir., sinonim Phyllanthus conami Sw.; koristi se u ribolovu.
- yoco, Paullinia yoco R.E. Schult. & Killip, stimulativna droga koja se koristi u Kolumbiji.
- timbó, Paullinia pinnata L. ili Serjania sp., otrov za ribe
- almecega, smola vrste Tetragastris balsamifera za potpalu vatre
- ambaíba, vrsta duda iz roda Cecropia
- anaja, palma, Attalea maripa (Aubl.) Mart., sinonim Maximiliana regia Mart., od njezinih vlakana izrađuju se rogozine, košare, šeširi, zasloni i drugo
- andiroba, Carapa guianensis Aubl., ulje sjemena ove biljke domoroci koriste protiv ugriza insekata
- angelim, Andira sp.
- Gynerium sagittatum (Aubl.) P.Beauv., sin: Gynerium saccharoides Humb. & Bonpl. za izradu strelica
- assaí, Euterpe oleracea Mart., među Indijancima uobičajena palmna od čijih se plodova radi istoimeni napitak
- Attalea butyracea (Mutis ex L.f.) Wess.Boer, sin. Attalea humboldtiana Spruce, palma s jestivim plodovima
- Attalea spectabilis Mart., palma s jestivim plodovima
- Araucaria angustifolia (Bertol.) Kuntze, sin.: Araucaria brasiliensis A. Rich., u zemlji Guaranija njezini orasi koriste se za hranu
- babassú, Attalea speciosa Mart., sin. Orbignya speciosa (Mart.) Barb.Rodr.
- bacaba palma, Oenocarpus bacaba Mart. i Oenocarpus distichus Mart.
- bactrix marajá, neka palma s jestivim plodovim
- brazilski orah, važna hrana, Bertholletia excelsa Bonpl.
- burity, murití, mirití, achua palma, Mauritia flexuosa L.f.. veoma važna uloga u životu domorodaca. Koristi se i za hranu (jestivi plodovi), od vlakana se izrađuje užad, izrada odjeće, visečih ležaljki (hamaci), pokrivanje krovova, a u trulim deblima živi jestiva larva koja je na cijeni kod tamošnjih plemena.
- bussú palma, Manicaria saccifera Gaertn., list joj je nalik na bananino, koristi se za pokrivanje krovova
- cabacinho
- cajú, Anacardium occidentale L., jestivo voće; drvo se zove cajueiro.
- camayuva trska, trska iz roda Guadua, koristi se za izadu strelica
- carayuru, pigment iz lista vrste Fridericia chica (Bonpl.) L.G.Lohmann, sin Bignonia chica Bonpl.
- Geonoma trigona (Ruiz & Pav.) A.H.Gentry, sin: Carludovica trigona Ruiz & Pav., koristi se za isradu košara
- castanha, brazilski orah: vrste Bertholletia excelsa Bonpl. i Lecythis pisonis Cambess., sin: Lecythis paraensis Huber
- cedar, Cedrela angustifolia DC., drvo koje se koristi za iradu dubljenih kanua
- cumarú, Dipteryx odorata (Aubl.) Willd., sin. Coumarouna odorata Aubl., začin sličan vaniliji
- cupuassú, Theobroma grandiflorum (Willd. ex Spreng.) K.Schum., biljka srodna kakaou
- curauá, biljka iz porodice bromeliaceae, iz čijeg lišća se dobivaju vlakna za izradu hamaka i užadi.
- curua piranga, Attalea spectabilis Mart., sa sjemenkama koje daju ulje, a lišće služi za pokrivanje krovova. Attalea monosperma Barb.Rodr. jedan je njezin sinonim
- embira, jedndna biljka iz roda Couratari čija se vlakna koriste za izradu hamaka, užadi i tetiva za luk.
- Euterpe oleracea, palma s jestivim plodovima
- Chlorocardium rodiei (Schomb.) Rohwer, H.G.Richt. & van der Werff, sinonim Nectandra rodioei R.H. Schomb., nazivana ui greenheart
- guaraná, Paullinia cupana Kunth koristi se za napitke ,sjeme se koristi i u medicini; Paullinia sorbilis Mart. je sinonim
- Hymenaea courbaril L., smola se koristi kao glazura u lončarstvu
- iacareva, rod Calophyllum, za izradu kanua
- itáuba, uobičajen naziv za 3 vrste drveća iz porodice Lauraceae iz kojih se izrađuju čamci i kanui, to su Ocotea megaphylla (Meisn.) Mez, Mezilaurus ita-uba (Meisn.) Taub. ex Mez /sin. Silvia ita-uba (Meisn.) Mez/ i Mezilaurus lindaviana Schwacke & Mez /sin. Silvia duckei (A. Samp.) A. Samp./
- jabotá, Chamaecrista cytisoides var. blanchetii (Benth.) H.S.Irwin & Barneby /sin. Cassia blanchetii Benth./, drvo iz čije se kore izrađuju kanui
- jatahy, drvo iz čije se kore izrađuju kanui
- jauary, Astrocaryum jauari Mart., palma iz koje se izrađuju tipiti cijevi za manioku, hamaci, hasure i drugo
- jerimú, jerimum, voće drveta serimuzeiro
- manga, mango, Mangifera indica L., voće mangovog drveta
- masaranduba, Manilkara excelsa (Ducke) Standl., sinonim. Mimusops excelsa Ducke, drvo s jestivim plodovima
- Moronobea coccinea Aubl., iz soka ovog drveta izrađuju se ljepila
- palo de balsa, Ochroma spp, balsa, lagano drvo za izradu istoimenih plovila
- pau d'arco, Tecoma sp., za izradu lukova
- paxiuba palma, pashiuba, Iriartea deltoidea Ruiz & Pav., sin. Iriartea ventricosa Mart., koristi se kora za različite svrhe
- Brosimum guianense (Aubl.) Huber ex Ducke, sin Brosimum aubletii Poepp. & Endl., za izradu lukova
- pequí, pequiá, piquiá, Caryocar villosum (Aubl.) Pers., kuhane sjemenke su jestive
- tauari = embira
- Protium heptaphyllum (Aubl.) Marchand, koristi se smola
- tucumã, komercijalno značajna palma, vlakna za tekstil, jestivi plodovi, izrada konopaca, hamaka, šešira. Vrste: Astrocaryum tucuma Mart., Bactris setosa Mart.
- urucarí palma Attalea phalerata Mart. ex Spreng., sin. Attalea excelsa Mart. ex Spreng.
- Classificação lingüístico-etnológica das tribos indígenas do Pará
- The Land of the Amazons
- Handbook of South American Indians 1
- Handbook of South American Indians 2
- Handbook of South American Indians 3
- Handbook of South American Indians 4
- Handbook of South American Indians 5
- Handbook of South American Indians 6
- Handbook of South American Indians Index