Guaycuru (jezična porodica)
Guaycuruan.- Porodica indijanskih jezika iz sjeverne Argentine, južnog Brazila i manjim dijelom Paragvaja. Porodica je dobila ime po Guaycurú ili Guaicurú Indijancima, poznatima i kao Mbayá. Članovi porodice su: Abipón /plemena: Riikahè, Yaaukanigá, Nakaigetergehè/, Caduveo (Cadiguegodí ili Kadiwéu; potomci Mbayá), Guetiadegodi (Gueteadeguo, Guatiadeo, Uatadeo, Ouaitiadeho), Apacachodegodeguí (Apacachodegodegi, Apacachodeguo, Apacatchudeho, Pacajudeus), Eyibogodegí, Gotocogegodegí, Lichagotegodi (Icachodeguo, Xaguetéo, Chagoteo), Sarigue, Gulgaissen, Magach, Mepene, Mocoví, Toba, Pilagá, Payagua, Aguilot.
- Mbaya-Guaycurú :
1) Guachí
2) Mbaya, uključuju:
- XVIII. stoljeće
- Cadiguegodis (ili Caduveo), s:
- Cadiguegodis (Caduveo),
- Apacachodegodegi (Apacachodeguo),
- Lichagotegodis.
- Gocogotegodis,
- Eyibogodegí,
- Guetiadegodis,
- Bentuebeo.
- XIX. i XX. stoljeće
- Caduveo (noviji naziv Kadiwéu).
3) Guaycurú, s:
- Guaycurú,
- Guaicurutí.
- Guatatas,
- Yapirues,
- Naperus,
- Comocaya,
- ¿Tapayaes?
- Grupa ribereño ili obalna grupa :
4) Payagua, s:
5) Coñamec,
6) Mepenes, s:
7) Ingatús,
8) Beayes,
9) Bereses,
10) Tendeaes.
- Grupa meridional (južna grupa) :
a) subgrupo central ili središnja podgrupa:
11) Toba, s:
- XVI-XVII. stoljeće
- XIX-XX. stoljeće
- Taroolec (tobas bolivianos),
- Tobas occidentales (Zapadni Tobas),
- Ñachilamólnec (tobas de Sombrero Negro),
- Tobas orientales, s:
- Takischec,
- Laagañasik,
- Shiwlik,
- Tagñilek,
- Dapigenlek (Dapicosiques),
- Olegegánal,
- Iolopí.
12) Pilagás,
13) Aguilot,
14) Karraim.
b) subgrupo sur ili južna podgrupa :
15) Mocovies, s:
- XVII-XVIII. stoljeće
XVIII-XIX-XX. stoljeće
16) Abipones, s:
- XVII. stoljeće
- XVIII-XIX. stoljeće
- Rukahes ili Riikahè,
- Naquetagués,
- Acaguitaggauehec,
- Yaukanigas (stari Mepenes).
- ¿Cayjafaes?,
- Sauceros.
- Abipon [axb], Argentina. †
- Kadiwéu [kbc], Brazil, 1.590 (1998 ISA).
- Mocoví [moc], Argentina, 4. 530 (2000).
- Pilagá [plg], Argentina, 4.000 (2004 FEL).
- Toba [tob], Argentina, 19.800 (2000 WCD); Paragvaj 1.510 (2007 Perik)Ethnologue (16th).