Prijeđi na sadržaj

Josip Torbar

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Josip Torbar. Za druga značenja pogledajte Josip Torbar (razdvojba).
Josip Torbar

Rođen 1. travnja 1824.
Krašić
Umro 26. srpnja 1900.
Zagreb
Zaređen 1849.
Portal o kršćanstvu
Portal o životopisima

Dr. Josip Torbar (Krašić, 1. travnja 1824.Zagreb, 26. srpnja 1900.) bio je hrvatski katolički svećenik, prirodoslovac, pedagog i političar.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u seljačkoj obitelji. Gimnaziju je završio u Karlovcu, a od 1843. uči filozofiju i teologiju na zagrebačkom sjemeništu. Za svećenika je zaređen 1849. godine. Studirao je na bečkom sveučilištu, gdje je 1852. položio profesorski ispit.

Bio je profesor u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji od 1850. do 1853. godine,[1] a kad je 20. studenoga 1854. otvorena realna gimnazija na Griču 3 u Zagrebu, postao je na njoj profesor fizike i prirodopisa. Od 16. veljače 1858. bio je ravnatelj realne gimnazije. Njegovom zaslugom je u gimnaziji 1. prosinca 1861. započela je s radom meteorološka postaja koja bez prestanka radi i danas. Iz postaje je potekao Geofizički zavod, Državni hidrometeorološki zavod i Seizmološka služba. Ban Levin Rauch smijenio ga je s dužnosti ravnatelja realne gimnazije 1867., kao i neke druge istaknute profesore iz političkih razloga. Ban Ivan Mažuranić vratio ga je na istu dužnost u studenome 1873. godine. Torbar je u svoje vrijeme bio među prvim i rijetkim popularizatorima prirodnih znanosti. Bavio se raznim disciplinama: biologijom, geologijom, meteorologijom i poviješću znanosti.

U tri navrata bio je biran za zastupnika Hrvatskog sabora (1861., 1865. i 1875.), u kojemu se kao rodoljub zalagao za cjelokupnost i samostalnost Hrvatske. Hrvatski sabor ga je 9. svibnja 1866. uvrstio među prvih dvanaest članova Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je predsjednik Matematičko-prirodoslovnog razreda i predsjednik Akademije od 1890. godine do smrti. S Jagićem i Račkim, pokretač je Književnika, te urednik Katoličkog lista i Gospodarskog lista. Bio je osnivač i predsjednik Hrvatskog planinskog društva.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Bilješke i literatura
  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 899., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. Ivan Stohl i Josip Torbar, Crkvene pjesme : za školsku mladež i za puk : sv. 1, Lavosl. Hartman, Zagreb, 1858. (70 str.)
  3. Hrvojka Mihanović-Salopek, Pjesništvo u najpoznatijim crkvenim pjesmaricama za djecu i mlade na području Zagrebačke nadbiskupijeArhivirana inačica izvorne stranice od 6. prosinca 2021. (Wayback Machine), Magistra Iadertina 2/2019.
  4. Josip Torbar, Životinjarstvo, to jest nauk o životinjah : za više gimnazije i realke : (sa 34 u tekst utisnutih slikah), Zagreb, 1863. (352 str.)
  5. Josip Torbar, Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenoga 1880. : (sa zemljovidom, 6 fotografija, 9 u tekst utisnutih slika i 7 tablica), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1882. (VIII, 141 str.)
  • Torbar, Josip, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 5. prosinca 2021.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta