Prijeđi na sadržaj

Josip Palada (pjesnik)

Izvor: Wikipedija
Za druga značenja pogledajte Josip Palada (tenisač).

Josip Palada (Dograde kraj Trogira, 17. prosinca 1935. - Prudnice kraj Brdovca 12. veljače 2022.), hrvatski je književnik. Pisac pjesama i romana.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Josip Palada rodio se u Dogradama kraj Trogira, 1935. godine. Osnovnu školu polazio je i svršio u Dogradama i Marini te Vučevcima kod Đakova gdje je njegova obitelj doselila nakon Drugoga svjetskog rata.[1] Srednje tehničku školu polazio je i svršio u Osijeku, 1955. godine,[2] nakon čega je upućen u Školu rezervnih oficira veze u Požarevac, gdje je diplomirao 1956. godine.[1] Poslije toga preselio se je u Zagreb gdje živi i radi (u PTT-u kao rukovoditelj gradilišta telekomunikacijskih sustava) do umirovljenja, 1992. godine. Nakon umirovljenja seli u mjesto Prudnice kraj Brdovca u kojemu živi i objavljuje mnoga djela do svoje smrti 2022. godine.

Školovao se i na Višoj pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu.

Početkom Domovinskoga rata kao dragovoljac bio je osnivačem i ratnim zapovjednikom (u činu kapetana) Satnije hrvatskih umjetnika.[1][3]

1964. je godine bio jednim od utemeljitelja Jutra poezije zajedno s Gustavom Krklecom, Vjekoslavom Mayerom, Vesnom Parun i inima.[4]

U nekoliko je navrata bio članom prosudbenog odbora za dodjelu nagrade Zvonimir Golob.[5][6][7]

Sudionikom je Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani 2009. godine.[8]

Preminuo je u selu Prudnice kraj Brdovca 12. veljače 2022.

Djela

[uredi | uredi kôd]

(izbor)[9]

  • Lutke, 1974., zbirka pripovijesti za djecu
  • Iz poštanske torbe, 1975., roman za mladež
  • Divlje jagode, 1977., zbirka igrokaza
  • I tad umre dan, 1979.
  • Mucava ulica, 1980.
  • Miris majke, 1985., roman
  • Kultura s radničke ceste, 1988., zbirka eseja, publicističkih zapisa i priča
  • Urla tišina, 1989., pjesnička zbirka
  • Među nama, 1996., eseji o slikarima
  • Stiglo me, 1998., pjesnička zbirka
  • Mogila, 2001., pjesnička zbirka
  • Sveto ime Vukovar - fotografije, 2002.
  • Viđenja, 2003., pjesnička zbirka
  • Stanari sna, 2003.
  • Hrvatski domovinski rat - 250 kilometara diljem Hrvatske, 2004.
  • Priče iz hrvatske nigdine, 2005.
  • Još ću ja dugo hrabar živjeti (drugo izmijenjeno izdanje): Josip Palada i Fabijan Lovrić, 2006.
  • Ako ne otputuješ, 2007., pjesnička zbirka
  • Veliki prijatelji, 2009., zbirka igrokaza
  • Po Hrvatskoj - priče

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 345328, preuzeto 26. rujna 2013.
  2. Hrvatska enciklopedija: Palada, Josip, preuzeto 26. rujna 2013.
  3. Hrvatsko slovo, Iz dana u dan - četvrtak, 20. listopada - Hrvatski umjetnici u ratu, str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)
  4. Culturenet.hr
  5. UBIUDR PodravkaArhivirana inačica izvorne stranice od 10. travnja 2009. (Wayback Machine) Nagrada Dušku Gruboroviću 2006.
  6. UBIUDR PodravkaArhivirana inačica izvorne stranice od 21. srpnja 2011. (Wayback Machine) Nagrada Stanki Gjurić 2007.
  7. UBIUDR PodravkaArhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2012. (Wayback Machine) Nagrada Zvonimir Golob 2008.
  8. Selca.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 17. studenoga 2011. (Wayback Machine) Croatia rediviva, 7. kolovoza 2009. (sudionici koji su potvrdili svoj dolazak)
  9. Google knjige

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]