Vučevci
| Vučevci | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Osječko-baranjska |
| Općina/grad | Viškovci |
| Površina | 10,7 km2 [1] |
| Koordinate | 45°19′41″N 18°29′38″E / 45.328°N 18.494°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 221 [2] |
| – gustoća | 21 st./km2 |
| Odredišna pošta | 31400 Đakovo [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)31 |
| Autooznaka | DJ |
  Vučevci Vučevci na zemljovidu Hrvatske | |
Vučevci (njemački:Wolfstal) je naselje u općini Viškovci u Osječko-baranjskoj županiji.
Nalazi se na jugoistočnim padinama đakovačke grede, na prostoru đakovačke lesne zaravni, 5 km jugoistočno od Viškovaca.
Do Drugoga svjetskoga rata Vučevci su bili naseljeni većinom Nijemaca koji su iseljeni a u njihove kuće doseljeni Hrvati. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine Vučevci su imali 478 stanovnika od čega 406 Nijemaca.
| broj stanovnika | 332 | 375 | 386 | 429 | 449 | 478 | 501 | 519 | 570 | 533 | 593 | 537 | 458 | 368 | 339 | 294 | 221 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
NK Vučevci je nogometni klub iz Vučevaca. Klub je osnovan 1977. godine. Do 1991. godine klub je nosio ime NK Sloboda Vučevci.
Igralište nogometog kluba naziva se Ševarica.
U selu također postoji šahovski klub. Šahovski klub ima svoj suvremeni prostor sa vrhunskim uvjetima u novoizgrađenom domu u Vučevcima.
Postoji i lovačko društvo u selu.
Đakovačko crkveno vlasništvo potječe otprilike iz 1240. godine, kada je ovdašnju zemlju Diaco vojvoda Koloman darovao bosanskom biskupu sa sjedištem u Vrhbosni. Donaciju je 1244. godine potvrdio Kolomanov brat kralj Bela IV. U toj su ispravi utvrđene međe novoutemeljenoga vlastelinstva. Unutar njega nalazila su se sljedeća naselja: Đakovo, Vučevci, Piškorevci, Budrovci, Vrpolje, Perkovci, Čajkovci, Kopanica, Beravci, Gundinci, Divoševci, Kupina, Prnjavor, Novigrad, Svilaj i Sredanci.
Turci su doselili pravoslavne Vlahe iz Bosne, a uz njih su dolazili i bosanski Hrvati, Šokci, koji su se doseljavali u katolička sela među starosjedilačke Hrvate. Na području Đakovštine 1680. godine bilo je oko 90 vlaških obitelji. U drugoj je polovici 17. stoljeća na đakovačkom području bilo 89 sela – u njih 77 živjelo je isključivo hrvatsko stanovništvo, u četirima selima živjeli su isključivo Vlasi (Čenkovo, Povučje, Beketinci i Vučevci), dok su u preostalih osam sela (Ratkov Dol, Borojevci, Slobodna Vlast, Majar, Kućanci, Potnjani, Nabrđe i Podgorje) živjeli pomiješani Hrvati i Vlasi. Za vrijeme turske vladavine Srbi su naseljeni na zapadnom brdskom dijelu đakovačkoga kotara i inače u Dilj i Krndiju, i to iz južnih krajeva Bosne. Određeni se broj tih obitelji našao i u Vučevcima. U drugoj polovici 17. st. na đakovačkom se području bilježi 89 što manjih, a što većih sela: 77 isključivo hrvatskih, 4 isključivo srpska sela (Čenkovo, Povučje23, Beketinci i Vučevci) i 8 narodnosno izmiješanih sela, 8 ih je napušteno oko 1665., a 40 u razdoblju od 1673. do 1710. Od 48 napuštenih sela Hrvati oko 1698. naseljavaju Semeljce i Koritnu.
Dolaskom Turaka ovdašnje je stanovništvo napustilo selo i nikada se više nije vratilo, a Turci su u Vučevce naselili pravoslavne Vlahe iz Bosne koji su u selu ostali i nakon turskoga povlačenja iz Đakovštine. Godine 1702. bilo je 11 pravoslavnih obitelji. Tijekom 18. st. Vučevci su se sporo razvijali. Oko 1756., u doba biskupa Ćolnića, u selo je stiglo nekoliko hrvatskih doseljenika iz sjeverne Bosne. Time su Vučevci 1758. godine imali 20 naseljenih kuća sa 143 stanovnika. Godine 1803. Vučevci broje 27 domova sa 164 stanovnika. Sredinom 19. st. počinje kolonizacija Nijemaca u selo, pa je do 1870. godine u Vučevce ušlo 40 njemačkih obitelji, a do kraja stoljeća još 12. Oni odlaze 1944. godine69 kada se u njihove kuće doseljavaju Hrvati iz okolice Imotskoga. Potomci tih kolonista čine danas gotovo čitavo stanovništvo Vučevaca (Marković 2002: 232–234). Godine 2011. selo je imalo 294 stanovnika smještenih u 93 kućanstva.
U vrijeme kada su u Vučevcima živjeli mahom Nijemci selo je bilo vrlo bogato i jedno od najnaprednijih sela u okolici. U selu su bili zastupljeni gotovo svi zanati, obitelji su bile vrlo bogate, postojala je škola. Selo je imalo uređenu cestu (za razliku od većine tadašnjih slavonskih sela). Odlaskom Nijemaca i dolaskom kolonista, selo stagnira i nazaduje što je i danas vidljivo u svim aspektima života sela i ljudi.
- Iz doktorata Ivane Čatić
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
| |||||