Prijeđi na sadržaj

Ivanovo Selo

Koordinate: 45°40′25″N 17°15′00″E / 45.6735555501168°N 17.2499352693558°E / 45.6735555501168; 17.2499352693558
Izvor: Wikipedija
Ivanovo Selo
Država Hrvatska
Županija Bjelovarsko-bilogorska
Općina/gradGrubišno Polje

Površina6,3 km2[1]
Visina146 mnm
Koordinate45°40′25″N 17°15′00″E / 45.6735555501168°N 17.2499352693558°E / 45.6735555501168; 17.2499352693558

Stanovništvo (2021.)
Ukupno215 [2]
– gustoća34 st./km2

Odredišna pošta43290 Grubišno Polje [3]
Pozivni broj+385 (0)43
AutooznakaDA

Zemljovid

Ivanovo Selo na zemljovidu Hrvatske
Ivanovo Selo
Ivanovo Selo

Ivanovo Selo na zemljovidu Hrvatske

Ivanovo Selo (lokalni naziv: Pemija, češki: Janova ves, njemački: Johannisdorf) je naselje u Republici Hrvatskoj u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u sastavu općine Grubišno Polje. Ivanovo Selo je nastalo 1825., a osnovali su ga doseljenici s područja tadašnje Češke, Moravske i Šleske koje su, poput područja Hrvatske, bili u sastavu tadašnjeg Austrijskog Carstva. Službeni naziv ovog mjesta je od 1825. do 1869. bio Johannisdorf.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Ivanovo Selo je smješteno oko 10 km istočno od Grubišnoga Polja, susjedna sela su Treglava na sjeveru, Rastovac na istoku i Donja Rašenica na zapadu.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Nedaleko Ivanova Sela nalaze se ruševine kaštela Kontovaca.[4]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisa stanovništva iz 2001. Ivanovo Selo je imalo 326 stanovnika, dok je prema popisu iz 1991. godine imalo 441 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 264 stanovnika.[5]

Naselje Ivanovo Selo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
573
711
853
879
855
842
814
775
754
804
773
726
560
441
326
264
215
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857. i 1869. iskazano pod imenom Johannisdorf. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Domovinski rat

[uredi | uredi kôd]

Ivanovo selo je dalo svoj obol u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije na način da su se mnogi mještani aktivno uključili u obranu Bilogore i zapadne Slavonije, počevši od akcije Bilogora '91., a poslije i cijele Hrvatske, sudjelujući u akcijama Bljesak i Oluja.

Najteži trenutak Ivanovo selo je doživjelo 21. rujna 1991. prilikom direktnog napada četnika iz susjednih sela uz potporu tzv. JNA; velikosrbi su upali u selo iz više pravaca i ubili 7 talaca gađajući skupinu od 20-ak nenaoružanih mještana, koji su bili sakupljeni iz okolnih kuća i dovedeni kao taoci na glavno seosko raskrižje, ispalivši na njih protuoklopnu raketu s obližnjeg borbenog oklopnog vozila. Pritom je ranjeno još 12 mještana, a 1 osoba je nestala. Mještani sela koji su služili u Zboru narodne garde u Daruvaru, Grubišnom polju i ostalim okolnim mjestima su odmah organizirali silovit protunapad oslobodivši mjesto.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Iako su došli već 1826., svoju kulturnu udrugu Češku besedu su osnovali znatno poslije - tek peti naraštaj ovdašnjih Čeha.[6]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, sv.13 br.1 ožujak 1914. Gjuro Szabo: Orahovičke gradine
  5. Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
  6. www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[backPid]=23&tx_ttnews[tt_news]=62002&cHash=945a923236 HRT Najstarije češko selo u Hrvatskoj, 5. veljače 2010.