Igor Šipić

Igor Šipić (Sinj, 30. srpnja 1950.), hrvatski pjesnik.

Životopis

Igor Šipić je hrvatski znanstvenik, književnik i pjesnik, živi i djeluje u Splitu. Osnovnu školu pohađa u Trilju, I. razred gimnazije Dinka Šimunovića 1966. završava u Sinju, potom nastavlja školovanje na gimnaziji Ćire Gamulina u Splitu. Studij Makroekonomije završava na Fakultetu ekonomskih nauka u Zagrebu. Akademske stupnjeve magistra i doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest, znanstvena grana hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest, stekao je na Sveučilištu u Zadru, obranivši teme Mediteran – suvremeni izraz europske povijesti te Srednjovjekovni mediteransko-jadranski plovidbeni putovi i topografija jadranskih svetišta.

Objavio je oko dvjesto bibliografskih znanstvenih i književnih jedinica. Uvršten je u Uvod u hrvatsku interdisciplinarnu povijest, te u Leksikon hrvatskog srednjovjekovlja. Disertacija pod naslovom Karta Leopardi. Vrhunac loretske historiografije, u recenziji akademika Franje Šanjeka, katalogizirana je kao veoma cijenjena u British Library u Londonu te u Bibliothèque Nationale Francois Mitterand / Tolbiac u Parizu. Magistarski rad pak naslovljen Mediteran. Povratak u utrobu uvršten je u obveznu i referentnu mediteranološku literaturu na hrvatskim sveučilišnim ustanovama.

U književnosti se javlja poezijom, putopisima i književnim ogledima surađujući u stručnim časopisima za znanost, kulturu i književnost, tjednicima i drugim tiskovinama u Hrvatskoj i inozemstvu (Kolo, Nova Istra, Dubrovnik, Klasje naših ravni, Zadarska smotra, Motrišta, Osvit, Marulić, Nova prisutnost, Kaj, Hrvatski glasnik, Hrvatsko slovo, Hrvatska revija, Régionális Tanulmányok, Nacional...).

Poezija mu je prevođena na mađarskom i albanskom jeziku.

Kao urednik i recenzent potpisuje znanstvene monografije i radove, a uređivao je i vodio radijsku emisiju Pješčani sat (Radio Salona) intervjuirajući osobe iz kulturnog i znanstvenog života. Kao jedan od utemeljitelja te prvi ravnatelj Zaklade akademika Cvita Fiskovića u Orebićima, organizator je i sudionik međunarodnih i domaćih izložbi iz fundusa Pomorskog muzeja Orebić te znanstvenih skupova na temu povijesti hrvatskoga pomorstva. Sudjeluje na mnogim književnim susretima i predstavljanjima te znanstvenim međunarodnim i tuzemnim skupovima i svjetskim konferencijama. Gost predavač je na Sveučilištu Zapadne Mađarske te voditelj znanstvenog tima Instituta PannonIQm. Interdisciplinarnim pristupom u znanost uvodi novu metodu rekonstrukcije i topografske analize putem geometrije prostora ocijenjene originalnom u svjetskim okvirima. Pronalazač je astrognozijske primordijalne geometrijske matrice-obrasca zvjezdanog klastera Plejada, s reperkusijom na realni geografski prostor u polju urbano-religijske organizacije i impostacije. Potvrđuje Lorenzove postavke između determinizma i kaosa uvodeći prvi puta u znanost pojam trojanske eponimije što Hrvatsku stavlja u poziciju samog središta i direktora Europe.

Nagrade i priznanja

„Stjepan Kranjčić“ u žanru putopis (2013.)
„Dubravko Horvatić“ za poeziju (2014.)
„Franjo Horvat Kiš“ za putopis (2015., 2018. i 2023.)
Finalist u kategoriji književna kritika, ZiN Daily (2018.)
Nagradna povelja za putopis Kajkavskog spravišča i časopisa Kaj (2021. i 2022.)
„Stjepan Kranjčić“ u žanru eseja (2022.)

Član je Društva hrvatskih književnika i Kajkavskog spravišća.

Djela

Znanstvene knjige

Mediteran. Povratak u utrobu (Prilog povijesti plovidbe), Split, 2007.
Karta Leopardi. Vrhunac loretske historiografije, Split, 2012.
Šipić, I. Bilosnić, T. M. Ahilej u virovima Vrtoloma, Zadar, 2012.
Šipić, I. Bilosnić, T. M. Tajna Apolonova tronošca, Split, 2013.
Značaj lokacije Bosanske piramide (Significance of The Bosnian Pyramid location), Split, 2013.
Zašto bi mogla... Atlantida?, Split, 2014.
Studije. Vlašići i mali narodi I.-II. (Studies. A Fiastyúk és a kip népek I.-II.), Soproni, 2018.
Studije. Vlašići i mali narodi III. (Studies. A Fiastyúk és a kip népek III.), Soproni, 2020.

Izvorni znanstveni i stručni radovi

Važnost zadarske luke na hodočasničkom plovidbenom putu kasnog srednjeg vijeka (Luke istočnog Jadrana, Zbornik Pomorskog muzeja Orebić, Zaklada Cvito Fisković, Orebić, 2007. – uvršteno u doktorsku disertaciju)
Kult sv. Lucije u pomorski snažnim zajednicama istočnog Jadrana, Senjski zbornik, br. 33, Senj, 2007., 105-132.
Kult Crne Bogorodice – Gospe od Loreta – kod gradišćanskih Hrvata u kontekstu istočnojadranske tradicije (A Fekete Madonna kultusza – Lorettói Madonna – a gradistyei horvátoknál, a kelet-adriai tradíció kontextusában), Regionalne Studije II. (Régionális Tanulmányok II.), PannonIQm, 2010., Sopron, 123-137.
Novi prilozi kultu sv. Lucije na istočnom Jadranu, Senjski zbornik, br. 37, Senj, 2010., 19-32.
Šipić, I., Faričić, J., Loretski kartografski prikaz prijenosa Svete kuće iz Nazareta (Cartographic Presentation of the Transfer of the Holy House from Nazareth to Loreto), Kartografija i geoinformacije, Vol. 10, No. 15, Zagreb, 30. 6. 2011., 128-151.
Čovjek i prostor Zagore – od planske do globalizacijske ekonomije, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Split, 2011., 89-100.
Željezni most Franje Josipa I. u Trilju, Triljski most, god. VI, 2011., br. 6., Trilj, 114-123.
Dva portreta iz ostavštine Šimuna Carrare, Kulturna baština, sv. 37, Split, 2011., 413-418.
Ližnjansko zvono iz 1411., Marulić, godina XLIV, broj 5, Zagreb, 2011., 78-84.
O toponimu otočića Forcha (Camutio, 1571.), Godišnjak grada Korčule, 14-15, Korčula, 2014.
The Cult of St. Lucy. Venetian context and influence along the Eastern Adriatic, Studi Veneziani, N. S. LXVII (2013), Pisa – Rome, MMXIV, 201-231.
Triljski mostovi kroz povijest, Znanstveni skup povodom 800. obljetnice prvog spomena Trilja u pohrvaćenom obliku (1210.-2010.), Regionalne studije XIII. (Régionális Tanulmányok VI.), PannonIQm, 2021., Soproni, 53-84.
Hodočasnički putovi na Sredozemlju u srednjem vijeku (Leksikon hrvatskog srednjovjekovlja – Lexicon of Medieval Croatia), Školska knjiga, Zagreb, 2017.
Tri otoka Trogirskog akvatorija u kršćanskom obrascu geometrije prostora, Regionalne studije VI. (Régionális Tanulmányok VI.), PannonIQm, 2014., Sopron, 223-229.
Sabratha – kronometar (kotač prostor i vrijeme), Sabratha – kronométer (A Tér – és Időkerék), Regionalne Studije VII. (Régionális Tanulmányok VII.), PannonIQm, 2015., Sopron, 111-203.
Šipić I., Đivanović Đ., Nogić S., Plejade u Ošlju, Svjetlost, Zagreb, broj 150, Studeni/Prosinac 2016., 34-41.
Doprinos Šime Jurića proučavanju Sinjske alke, 300. obljetnica slavne obrane Sinja 1715. godine (1715. – 2015.), Zbornik radova, Sinj, 2018., 680-684
Šipić I. Nogić S., The Discovery of Astrognosical Primordial Geometrical Matrix of the Pleiades Cluster with Effects on the Real Geographic Space, Abstract Book, 5. Annuel International Conference on Geography, 3-6 June 2019, Athens, Greece, 32.), PDF ATINER's Conference Paper Proceedings series GEO2019-0139 (www.atiner.gr/presentations/GEO2019-0139.pdf, Athens, 9. august 2019.

Knjige poezije

Anatomija mora Psihologija kopna, Split, 2001.
Dota, Split, 2003.
Tritonske trublje, Split, 2004.
Blažena rič, Split, 2004. / 2006. (reprint)
Šutnja za dvoje, Split, 2007.
Koljnofski susreti, Pinkovec / Güttenbach (A), 2011.
Pronevjerom oblikâ, Trilj, 2012.
Širenja (poema), Ližnjan, 2012.

Ciklusi poezije

Versek, melyeket az I. Kópházi Írótalálkozó ihletett, Regionalne Studije II. (Régionális Tanulmányok II.), 2010., Sopron, 215-232; Marulić, godina XLIV, broj 2, Zagreb, 2011., 69-75.
Capsam reliquiarum, Zadarska smotra, Godište LX, broj 1, Zadar, 2011., 42-52.
Prva noć Cranae, Nova Istra, broj 1-2, 2012., Pula, 40-45.
Tišina limba, Osvit, 1-4/2013, Mostar, 84-95.
Duke lexuar Verlainin, Gazetë Nacional, NR. 247, 27 PRILL, 2014, Tirana, 8.
Otrgnute od kruga običnih stvari, Hrvatsko slovo, godina XX., broj 1010, Zagreb, 28. kolovoza 2014., 25. (nagrada „Dubravko Horvatić“)
Crna joha, Zadarska smotra, Godište LXIV, broj 2, Zadar, 2015., 118-124.
Veritas in Caritate, Osvit, Godište XXI., 81-82, 2015, Mostar, 22-23; Veritas in Caritate, Hrvatsko slovo, Godište XXIV., broj 1224, Zagreb, 5. listopada 2018., 23
Trudne pjesme, Osvit, Godište XXVII., 105-106, 2021, Mostar, 34-37; ZiN Daily New poetry, zvonainari,hr/journal/categories/new-poetry, 19. 5. 2021. 198; Hrvatsko slovo, Godište XXVII, broj 1342, Zagreb, 22. listopada 2021, 23; Nova Istra, broj 2, Godište XXVIII,. sv. 72, ljeto 2023, Pula, 21-27.

Eseji i putopisi

Život na sudbini vulkana.Umjetnički profil Tomislava Marijana Bilosnića (eseji), Zadar, 2012.
A gdje je tu čovjek (putopis), Zavežljaj ljubavi, Križevci, 2013., 84-87. (nagrada „Stjepan Kranjčić“)
Odgovornost, ili zašto upravo danas intelektualci?, 10. Pulski dani eseja (2012.), Nova Istra, 3-4/2014, Pula, 329-336.
Vulkan na sudbini života. Umjetnički profil Tomislava Marijana Bilosnića (eseji), Zadar, 2015.
Ližnjanski zapisi II. (putopis), Kaj, 5-6/2016., Zagreb, (nagrada „Franjo Horvat Kiš“), 123-129, 136-139.
Geografijom ljubavi – moj prijatelj dinosaur, Kaj, 1-2, Zagreb, 2018, 124-129.
Iznad svega zakon otvora, Svi naš književni susreti I. (radovi inspirirani hrvatskim književnim susretima u Koljnofu), Sopron, 2017, 112-115.; Kaj, 1-2, Zagreb, 2019, 133-136.
I jezik ispisa mrtva zavičaja, Kaj, 5-6/2019., Zagreb, 2019., 90-95 (nagrada „Franjo Horvat Kiš“)
Ližnjanski zapisi I.-II., Regionalne studije XI. (Régionális Tanulmányok XI.), PannonIQm, 2019, Sopron, 133-180.

Diptih – u srce ružinih latica, Književna Rijeka, 1-2 2022. godište XXV. proljeće-ljeto, Rijeka, 13-16.
Pute laze pizon dubli tovari, Istini u pohode, Križevci, 2022., 112-116. (nagrada „Stjepan Kranjčić)
Diptih – Amarcord, Kaj, 1-2/2023, Zagreb, 2023, 119-123.

Kratka priča

Lunette, Nova Istra, br. 3-4, 2016, Pula, 29-39.

Izvorni znanstveni i stručni radovi

Ekspresionist sorkočevićevskih dana (uz 10. obljetnicu smrti akademika Cvita Fiskovića) (1996. – 2006.), Dubrovnik, br. 1-2/2006, Dubrovnik, 2006., 183-193.
Topos je sudbina, Zadarska smotra, godište LXI, br. 1, 2012., 114-128.; Život na sudbini vulkana. Umjetnički profil Tomislava Marijana Bilosnića, Zadar, 2012.
Maricentrizam kod Dobre i Bilosnića – reprodukcija i atavizam, Zbornik književno-znanstvenog kolokvija Zadarski književni krug, Zadar, 2013., 55-80.
Zlatan Jakšić – optimizam kao puko lice siromaštva, Zbornik književno-znanstvenog kolokvija Zadarski književni krug, Zadar, 2015.
Tomislav Marijan Bilosnić – korifej harmonije i napetosti. Prinosi boljem razumijevanju Eliotove ideje kršćanskog društva, Zbornik književno-znanstvenog kolokvija Zadarski književni krug, Zadar, 2015.
Tomislav Marijan Bilosnić – stvaralaštvo utemeljeno na povijesnoj (ravnokotarskoj) longitudinali kršćanstva; Vulkan na sudbini života. Umjetnički profil Tomislava Marijana Bilosnića, Zadar, 2015.
Digresije na Pjesmu o Sinjskoj alci iz 1827. godine Leonarda Dudana, Nova Istra, broj 1-4, 2021.

Uredništvo

Zbornik znanstvenog skupa Hrvati Boke kotorske (Zadar, 1998.), Pomorski muzej Orebić, Jadranske studije, Hrvati Boke kotorske, Zaklada dr. Cvito Fisković i Sveučilište u Zadru, Posebno izdanje, br. 1, Orebić, 2003.
Zbornik I. znanstvenog skupa Luke istočnog Jadrana (Orebić, 2002.), Pomorski muzej Orebić, Jadranske studije, Luke istočnog Jadrana, Zaklada Cvito Fisković, Orebić, 2007.
N. Grgurica, Kroz 4700 godina carine, Naklada Bošković, Split, 2007.
Leksikon hrvatskoga srednjovjekovlja, Školska knjiga, Zagreb, 2017 (autor priloga)

Izvori

Vanjske poveznice