Prijeđi na sadržaj

Hrvatsko-meksički odnosi

Izvor: Wikipedija
Meksiko
Republika Hrvatska

Hrvatsko-meksički odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Meksika. Službeno su započeli 6. prosinca 1992. godine.[1] Hrvatska nema veleposlanstvo u Meksiku niti Meksiko veleposlanstvo u Hrvatskoj. Hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu u SAD-u zaduženo je i za Meksiko, a meksičko veleposlanstvo u Budimpešti zaduženo je i za Hrvatsku. Hrvatska ima počasni konzulat u Ciudad de Méxicu, a Meksiko ima počasnoga konzula u Splitu.[2]

Politika

[uredi | uredi kôd]

Hrvatska i Meksiko potpisali su sporazum o ukidanju viza za nositelje hrvatskih diplomatskih i službenih putovnica i nositelje meksičkih diplomatskih i službenih putovnica, a za ostale građane potrebna je viza. Dvije države potpisale su ugovor o suradnji u području obrazovanja, kulture i športa. Ministrica vanjskih poslova Meksika, Patricia Espinosa Cantellano bila je u službenom posjetu Hrvatskoj 2008. godine i to je bio prvi posjet na ministarskoj razini s Meksikom uopće još od uspostave diplomatskih odnosa i neovisnosti Hrvatske.[3] Bilateralna trgovina između Hrvatske i Meksika iznosila je 43 milijuna američkih dolara u 2014.[4] Godine 2012. Hrvatska izvozi u Meksiko robe u vrijednosti 24,6 milijuna $[5] i uvezla iz Meksika robe u vrijednosti od 26,1 milijuna $.[6]

Emigracija

[uredi | uredi kôd]

Postoji manja iseljenička zajednica Hrvata u Meksiku, najviše u glavnom gradu i okolici. Korčulanin Vinko Paletin, kao mornar i vojnik pridružuje se ekspediciji Španjolca Francisca de Monteje mlađeg na poluotoku Yucatanu. Kao član Meksičke dominikanske provincije sv. Jakova u samostanu sv. Dominika u Meksiku pripremao se za svećenika te se krajem ljeta 1546. vraća u Europu.[7]

Ferdinand Konščak kao isusovački misionar u 18. stoljeću, postao je jedan od najslavnijih istraživača meksičkoga poluotoka Kalifornije, koji je dokazao da je Kalifornija poluotok. Bio je ugledni matematičar, astronom, prirodoslovac, geolog, graditelj putova i nasipa te nadzornik svih isusovačkih redukcija u Meksiku, a njegovo ime nosi otočić "Consag Rocks" (njegovo meksičko ime je bilo Fernando Consag) na sjeveru Kalifornijskog zaljeva.

Isusovac Ivan Ratkaj došao je kao misionar u Meksiko 1680., u pokrajinu Tarahumari (Chihuahua). Napisao je tri izvješća o putovanjima u misije, kraju, životu, naravi i običajima starosjedilaca. To su najstariji opisi tih krajeva, s mnoštvom pojedinosti. Uz treći putopis priložio je kartu pokrajine Tarahumare s označenim geografskim širinama i dužinama, označenim stranama svijeta, ucrtanim misijskim postajama i španjolskim utvrdama, obitavalištima pokrajinskih indijanskih plemena te površno prikazanim rijekama i planinama. To je ujedno i jedan od prvih kartografskih radova hrvatskih autora, te najstarija karta te meksičke pokrajine. Karta pokrajine Tarahumare izrađena je 1683. kao crtež na papiru. Izvornik se čuva u središnjem isusovačkom arhivu u Rimu, a umanjenu kopiju objavio je E. J. Burrus u La obra cartográfica de la Provincia Mexicana de la Compañía de Jesús, 1567-1967, Madrid 1967., P. II. carta Nr. 16.

U Hrvatskoj je popularna meksička kuhinja, meksička glazba (marijači) i meksičke telenovele.

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. MVEP • Pregled dvostranih međunarodnih ugovora Republike Hrvatske po državama. www.mvep.hr. Pristupljeno 23. lipnja 2013.
  2. Grad Split. www.split.hr. Pristupljeno 23. lipnja 2013.
  3. Preuzeto 24. lipnja 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2015. Pristupljeno 23. lipnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Mexican Ministry of the Economy: Croatia (španjolski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. travnja 2016. Pristupljeno 19. prosinca 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. OEC - Import origins of Croatia (2012). Atlas.media.mit.edu. Pristupljeno 5. veljače 2017.
  6. OEC - Export destinations of Croatia (2012). Atlas.media.mit.edu. Pristupljeno 5. veljače 2017.
  7. Franjo Šanjek. 2007. Korčulanin Vinko Paletin, Konšćakov meksički prethodnik. Kolo 2. Matica hrvatska. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2017. Pristupljeno 24. lipnja 2013.