Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine
| Hrvatski narodni saborBosne i Hercegovine | |
|---|---|
| Predsjednik | Dragan Čović |
| Predsjednik Glavnog vijeća | Božo Ljubić |
| Osnovana | 28. listopada 2000. |
| Sjedište | Mostar |
| Država djelovanja | Bosna i Hercegovina |
| Ideologija | Interesi hrvatskoga naroda u BiH |
| Zastupnički dom BiH | 4 / 42 |
| Dom naroda BiH | 4 / 15 |
| Zastupnički dom FBiH | 15 / 98 |
| Dom naroda FBiH | 21 / 80 |
| Službene boje | zlatna |
| Službena stranica | |
Hrvatski narodni sabor (HNS) je krovna politička organizacija Hrvata Bosne i Hercegovine, koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom.
Uoči parlamentarnih izbora 2000. godine, kao odgovor na proces majorizacije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji je kulminirao nametanjem Barry-ovih amandmana na Izborna pravila i propise u BiH, održano je prvo zasjedanje (utemeljiteljska sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH 28. listopada 2000. godine u Novom Travniku na kojem je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.
Temeljem zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić 6. prosinca 2000. godine podnosi Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa ("Barryjevi amadmani") po kojima se biraju izaslanici za Dom naroda FBiH i BiH iz reda hrvatskog naroda, dopunjen 22. prosinca 2000. godine s prijedlogom za izdavanjem privremene mjere, ali taj zahtjev Ustavni sud BiH odbacuje preglasavanjem zbog navodne nenadležnosti u tom predmetu.
Nakon trećeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. ožujka 2001. godine u Mostaru na kojem su donesene odluke o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika Hrvatske samouprave u BiH i Platforme o demokratskoj i samodrživoj BiH, Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch uklanja Antu Jelavića s dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ BiH s obrazloženjem da je tim odlukama ugrozio ustavno uređenje Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.
U prvoj polovici 2002. godine HDZ BiH i stranke okupljene u okrilju Hrvatskog narodnog sabora BiH ne potpisuju tzv. Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama[1] koji je predložio Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch, a prihvatio ga je predstavnik Alijanse za promjene Krešimir Zubak, nakon toga hrvatski zastupnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH odbacuju Petritschove amandmane[2]na Ustav FBiH uobličene na temelju tkz. Sarajevskog sporazuma u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch nametnuo svojom odlukom i tako ugrozio jednakopravnost i omogućio diskriminaciju hrvatskog naroda u FBiH i BiH.
Predsjednik predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora je bio Ante Jelavić, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Trojica dopredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH su bili Zdravko Hrstić (HSP BiH), Ante Pašalić (HKDU BiH) i Petar Milić (utemeljitelj stranke Hrvatski demokršćani).[3]
Hrvatski narodni sabor kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u Bosni i Hercegovini s ciljem da se spriječi majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dana 22. ožujka 2011., predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Božo Ljubić su nakon formiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine najavili obnavljanje Hrvatskog narodnog sabora. Federalna vlada formirana je 17. ožujka, a u njoj nisu sudjelovale stranke kojima je većina bosanskohercegovačkih Hrvata dala glas, dva HDZ-a. Vladu su činili Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Stranka demokratske akcije, Narodna stranka Radom za boljitak i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine. Predsjednici dvaju HDZ-ova su tu vladu nazvali nezakonitom.[4]
Sabor je obnovljen 19. travnja 2011. godine u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Na četvrtom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH krenu s dugotrajnom političkom borbom za ravnopravnost Hrvata u BiH što podrazumijeva promjenu Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona.[5]
Za predsjednika Predsjedništva HNS-a izabran je Dragan Čović, a Božo Ljubić izabran je za predsjednika Glavnoga vijeća HNS-a političkog i operativnog tijela HNS-a koje je osnovano s ciljem koordiniranja politike na svim područjima gdje žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Bruxellesu.[5] HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostava treće federalne jedinice s hrvatskom većinom.[6]
Na 5. zasjedanju koje se održalo 2013. godine na početku održavanja Sabora izabrano je Radno Predsjedništvo HNS BiH na čelu s predsjednikom HNS-a BiH i predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem, te Povjerenstvo za vjerodajnice na čelu s Josipom Merdžom kao predsjednikom.[7]
Članice HNS-a BiH nakon 9. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 4. lipnja 2021. godine, su: HDZ BiH, HDZ 1990, Hrvatski nacionalni pomak, HRS – Hrvatska republikanska stranka, Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina), HSS SR – Hrvatska seljačka stranka Stjepan Radić, HSS - Hrvatska seljačka stranka BiH, Hrvatski savez HKDU-HRAST, HSP dr. Ante Starčević BiH, HKDU - Hrvatska kršćanska demokratska unija BiH, HDU - Hrvatska demokratska unija, HNL – Hrvatska nezavisna lista, HLL – Hrvatska lista za Livno, i Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu.[8]
| zasjedanje | dan | mjesto |
|---|---|---|
| Prvo zasjedanje | 28. listopada 2000. | Novi Travnik |
| Drugo zasjedanje | 16. prosinca 2000. | Tuzla |
| Treće zasjedanje | 3. ožujka 2001. | Mostar |
| Četvrto zasjedanje | 19. travnja 2011. | Mostar |
| Peto zasjedanje | 6. travnja 2013. | Mostar |
| Šesto zasjedanje | 28. veljače 2015. | Mostar |
| Sedmo zasjedanje | 28. siječnja 2017. | Mostar |
| Osmo zasjedanje | 26. siječnja 2019. | Mostar |
| Deveto zasjedanje | 4. lipnja 2021. | Mostar |
| županija | broj zastupnika |
|---|---|
| Unsko-sanska | 0 / 25 |
| Posavska | 14 / 21 |
| Tuzlanska | 0 / 35 |
| Zeničko-dobojska | 3 / 35 |
| Bosansko-podrinjska | 0 / 25 |
| Središnja Bosna | 10 / 30 |
| Hercegovačko-neretvanska | 16 / 30 |
| Zapadnohercegovačka | 23 / 23 |
| Sarajevska | 0 / 35 |
| Hercegbosanska | 16 / 25 |
| ukupno | 72 / 282 |
- ↑ [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2016. (Wayback Machine) - Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama
- ↑ [2] Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. prosinca 2016. (Wayback Machine) - Petritschovi ustavni amandmani - Arhiv HRT
- ↑ HRT.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2014. (Wayback Machine) Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku
- ↑ Medić, Marija; Krešić, Zoran. 22. ožujka 2011. Hrvatski narodni sabor. Večernji list. Pristupljeno 9. travnja 2013.
- ↑ a b Krešić, Zoran. 19. travnja 2011. Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji. Večernji list. Pristupljeno 9. travnja 2013.
- ↑ Krešić, Zoran. 19. travnja 2011. Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu. Večernji list. Pristupljeno 9. travnja 2013.
- ↑ Počelo 5. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH 6. travnja 2013.
- ↑ http://hnsbih.org/clanice-hns/