Hrvatska udruga likovnih umjetnika
| Hrvatsko udruga likovnih umjetnika | |
|---|---|
| Naziv udruge | Hrvatska udruga likovnih umjetnika |
| Skraćeni naziv | HULU |
| Predsjednik | Ana Bratić |
| Datum osnivanja | 1945. |
| Adresa udruge | Obala Hrvatskog narodnog preporoda 24, Split |
Hrvatska udruga likovnih umjetnika (HULU) hrvatska je nevladina, neprofitna i nestranačka strukovna udruga likovnih umjetnika, osnovana 1945. u Splitu. Jedino je samostalno udruženje profesionalnih likovnih umjetnika u splitsko-dalmatinskoj županiji i broji petstotinjak članova vizualnih umjetnika i povjesničara umjetnosti.[1] Upravlja eminentnim splitskim izložbenim prostorima poput Galerije Kula i Salona Galić te organizira tridesetak izložbi godišnje raznovrsnih umjetničkih disciplina.[2][3][4]
Hrvatska je udruga likovnih umjetnika osnovana 22. studenoga 1945. kao dalmatinska podružnica zagrebačkog Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, za što su se zalagali članovi Kulturne udruge Ive Lozice. Godine 1946. u veljači organiziraju svoju prvu skupnu izložbu, najzad održanu 1. svibnja. Prva u nizu Prvomajskih izložbi, s njome su zapodjenuli značajnu im tradiciju otvorenja na Blagdan rada. Godine 1946. formiraju i večernju školu koncentriranu na pragmatičnim znanjima umjetničkog procesa, koja je kasnije prerasla u Školu primijenjenih umjetnosti.[5]
Godine 1951. udruzi je povjeren Hrvatski dom, zaštićeno kulturno dobro realizirano arhitektonskom vizurom Kamila Tončića, kao dugoročni izložbeni prostor. Od pedesetih pa nadalje HULU Split kao suverena organizacija upravlja[Kako?] najznačajnijim javnim mjestima, u riječima Siniše Zrnića »gdje god prostora ima umjetnosti.«[6] U te prostore spadaju peristil Dioklecijanove palače, kriptu podno Katedrale svetog Duje, Galeriju umjetnina, Arheološki muzej u Splitu i mnoge druge.[nedostaje izvor]
Salon Galić, jedan od najvažnijih i najstarijih izložbenih prostor u Splitu nalazi se pod upravljačkim krilom HULU Splita.[7] Udruzi je svoj legendarni prostor povjerio sâm Ivan Galić u svojoj oporuci 1961. godine. Ondje HULU Split godišnje organizira tridesetak izložbi domaćih i inozemnih umjetnika, koje sustavno bilježe visok odaziv javnosti.[8] Do danas je HULU Split u Galićevu salonu ugostio preko tisuću izložbi suvremenih umjetnika iz Hrvatske, Norveške, Švedske, Italije, Španjolske, Njemačke, Japana i mnogih drugih zemalja.[nedostaje izvor]
Godine 1969. HULU počinje sa dugogodišnjom manifestacijom Splitskoga salona. Prvi se Splitski salon održao u Umjetničkom salonu Palače Cindro u Krešimirovoj ulice gdje su danas florilegijska djela predstavili, između ostalih, Jakov Budeša, Josip Botteri Dini i Mile Skračić. Dočim su na izložbama salona izvorno dominirale slike, u sedamdesetima se uvodi disciplina fotografije i mnogih drugih multimedijalne naravi. Djela su Gorkoga Žuvele, Bože Jelenića, Aliete Monas Plejić, Ante Kaštelančića, Kažimira Hraste, Slobodana Tomića, Andrije Krstulovića, Ante Mandarića i mnogih drugih posredstvom Splitskoga salona uvelike oplemenile likovni život 20. stoljeća u Splitu.[9][10][11][12] Izložbeni je korpus između 1945. i 1992. opredmećen iscrpnom studijom Likovne izložbe u Splitu 1945.–1992. Duška Kečkemeta.
Udruga je surađivala sa plejadom drugih kulturnih institucija[potreban bolji izvor] u koje se ubrajaju Kulturni centar Zlatna Vrata, Filozofski fakultet u Splitu te Galerija Zoje Dumengjić u Kliničkom bolničkom centru.[nedostaje izvor] Zajedno sa Institutom za suvremenu umjetnost u Zagrebu, HULU Split organizira posljednjih godina dodjelu prestižnih nagrada Radoslava Putara.
Godine 2022. HULU Split zajedno sa Kulturnom udrugom Ukrajinaca u Hrvatskoj „Cvit” organizira dobrotvornu aukciju radova svojih članova za Ukrajinu, na kojoj su prikupili 125 tisuća kuna.
- ↑ E. Vujević, Ana Bratić je nova prva žena splitskog HULU-a: ‘Manjak prepoznatljivosti umjetnika i niski budžeti su najveći problem, slobodnadalmacija.hr
- ↑ S. Marjanić, Almissa Open Art ili od omiške Mirabele do globalnoga i pandemijskoga ekocida, hrcak.srce.hr
- ↑ HULU u zlatnim godinama: splitski likovnjaci pune sedam desetljeća udruženog djelovanja, www.slobodnadalmacija.hr
- ↑ Sterle, Aktivizam i performans u Splitu, hrcak.srce.hr
- ↑ HULU u zlatnim godinama: splitski likovnjaci pune sedam desetljeća udruženog djelovanja, www.slobodnadalmacija.hr
- ↑ S. Zrnić, Progon u ružičnjak, p. 34.
- ↑ Salon Galić – jedan od najstarijih i najvažnijih splitskih izložbenih prostora – proslavio 100. obljetnicu. min-kulture.gov.hr. Pristupljeno 26. lipnja 2024.
- ↑ Na ovom mjestu u Splitu se već sto godina okuplja intelektualna elita: 'Zalazio je tu i Nazor, Ujević, Vidović...'. slobodnadalmacija.hr. 30. travnja 2024. Pristupljeno 26. lipnja 2024.
- ↑ Joško Belamarić; Institut za povijest umjetnosti, Zagreb: Alieta Monas Plejić. Salon Galić Split, 1981., hrcak.srce.hr
- ↑ Duško Kečkemet, Ante Kaštelančić. Salon Matice hrvatske Split, 27. 11. – 27. 12. 1968., Život umjetnosti : časopis o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi, Vol. 7/8 , 1968., hrcak.srce.hr
- ↑ Eda Vujević, Pogledajte Mandarića, čovjeka koji je povezivao zemlju i nebo: otvaranje izložbe u čast velikoga splitskog umjetnika pomaknuto je na 21. lipnja, slobodnadalmacija.hr
- ↑ Patricia Kiš Terbovc, ALIETA MONAS PLEJIĆ: Radila je najposjećenije izložbe u Splitu, s vremenom je polako tonula u zaborav. Šteta, jutarnji.hr