Hrvatska na mučilištu

Hrvatska na mučilištu

Članku ili njegovom dijelu dodijeljena je neopravdana težina. (Rasprava)Pokušajte skratiti sporne djelove ili iznijeti suprotstavljena gledišta u pripadajućem opsegu!

Hrvatska na mučilištu

Članak ili njegov odjeljak sadržavaju izvore koji nisu vjerodostojni te ih treba provjeriti ili ukloniti. (Rasprava)Provjerite o kakvom se izvoru radi te ako se u članku koristi sadržaj izvora na način da se iznosi u ime Wikipedije, kao istinit, takav sadržaj uklonite. Pokušajte svakako zamijeniti sporne izvore onima koje smatramo vjerodostojnima.

Hrvatska na mučilištu

Ovaj članak ili odlomak mogao bi sadržavati originalne ideje ili plodove originalnog istraživačkog rada, što bitno umanjuje njegovu nepristranost. (Rasprava)Vidi: Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja

Hrvatska na mučilištu knjiga je povjesničara Rudolfa Horvata, prvi put objavljena 1942. godine, koja istražuje hrvatsku povijest i povijesnu sudbinu Hrvata tijekom stoljeća. Knjiga daje pregled razdoblja u kojima je Hrvatska bila izložena političkoj, kulturnoj i društvenoj represiji pod različitim vlastima, uključujući Ugarsku, Habsburšku Monarhiju, Osmansko Carstvo i Kraljevinu SHS i Jugoslaviju.

Horvat se usredotočuje na povijesne procese koji su oblikovali položaj Hrvatske, uključujući borbu za očuvanje nacionalnog identiteta, jezika i političke autonomije. Kroz kronološki prikaz autor opisuje stradanja hrvatskog naroda pod stranom dominacijom, ali istovremeno ukazuje na napore hrvatskih političara, intelektualaca i vođa koji su se borili za slobodu i pravo na samoodređenje.

Knjiga donosi kritiku tadašnjih vladajućih struktura, posebno u kontekstu centralizacije i negiranja hrvatskih prava unutar Kraljevine Jugoslavije. Horvatova analiza obuhvaća povijesne izvore, dokumente i svjedočanstva.

Iako je napisana u specifičnu povijesnu kontekstu i odražava Horvatove političke stavove, knjiga se i danas smatra važnim djelom za razumijevanje složenih odnosa Hrvatske s okruženjem tijekom povijesti.^{[nedostaje izvor]}

Stavori

Hrvatska na mučilištu

Ovaj članak ili dio članka se previše oslanja na primarne izvore.Dodajte odgovarajuće sekundarne ili tercijarne izvore, u skladu sa smjernicom.

Nezadovoljstvo Jugoslavijom

Horvat u svojoj knjizi tvrdi da su Hrvati doživjeli Jugoslaviju kao oblik nacionalnog ugnjetavanja i opisuje kako su ti problemi kulminirali u težnji za samostalnošću. Nezadovoljstvo Hrvata Jugoslavijom tumači sa sljedećih stanovišta:

• Centralizacija i hegemonija Srbije: Horvat ističe da je u Kraljevini Jugoslaviji dominirao centralizirani sustav upravljanja pod kontrolom Beograda, što je zanemarivalo autonomiju i interese drugih naroda, posebno Hrvata. Hrvatska se osjećala politički i gospodarski potlačeno unutar jugoslavenske države.

• Ekonomska neravnopravnost: Hrvatska je, prema Horvatu, smatrana gospodarski razvijenijom regijom, ali je njezino bogatstvo često redistribuirano na štetu njezinih građana kako bi se razvijali siromašniji dijelovi Jugoslavije. To je izazivalo osjećaj eksploatacije među Hrvatima.

• Politička represija: Autor opisuje politički teror, gušenje slobode govora i nesrazmjernu upotrebu sile protiv Hrvata koji su se zalagali za autonomiju ili federalizaciju. Posebno su istaknute nepravde prema hrvatskim političarima i njihovim pristalicama.

• Nacionalno pitanje: Jugoslavenska ideja "jednog naroda" (trojednog jugoslavenskog naroda) bila je neprihvatljiva mnogim Hrvatima jer je potiskivala njihov nacionalni identitet. Horvat naglašava da su Hrvati smatrali Jugoslaviju neprirodnom tvorevinom koja ignorira povijesnu posebnost Hrvatske.

• Pokolj u beogradskoj skupštini (1928.): Ubojstvo Stjepana Radića i još nekoliko članova Hrvatske seljačke stranke dodatno je produbilo nepovjerenje i mržnju prema jugoslavenskoj vlasti.

Ekonomska neravnopravnost

Horvat smatra da su Hrvati u Kraljevini SHS (kasnije Kraljevini Jugoslaviji) doživjeli značajne gospodarske nepravde, što je pridonijelo njihovu nezadovoljstvu. Među ključnim aspektima gospodarskih nepravdi Horvat izdvaja:

• Neravnopravno oporezivanje i kreditiranje: Hrvatski građani su plaćali znatno veće poreze u usporedbi sa Srbima, dok su krediti za Hrvate dolazili s višim kamatnim stopama, što je otežavalo gospodarsku aktivnost i razvoj u hrvatskim krajevima​
• Nepravedna raspodjela resursa i investicija: Političke i ekonomske odluke često su bile usmjerene na korist Srbije, dok su hrvatske regije bile zapostavljene u ulaganjima i infrastrukturi. To je uključivalo premještanje industrija i ukidanje lokalnih hrvatskih poduzeća kako bi se ojačala srpska gospodarska baza

• Politička korupcija i zapošljavanje: Za zadržavanje ili dobivanje državnih poslova u Hrvatskoj često se zahtijevao ulazak u prosrpske političke stranke, što je dodatno marginaliziralo Hrvate u javnoj upravi i gospodarstvu

• Agrarne reforme i raseljavanje: Agrarna reforma često je provođena tako da se hrvatske zemlje davale srpskim kolonistima, dok su Hrvati bili prisilno raseljavani, što je dodatno destabiliziralo poljoprivrednu ekonomiju u Hrvatskoj

Horvat navodi da su ove gospodarske nepravde, u kombinaciji s političkom i kulturnom represijom, stvorile duboko nepovjerenje prema centralnoj vlasti i izazvale masovno nezadovoljstvo među Hrvatima. Ova pitanja bila su ključni faktori u artikulaciji političkih zahtjeva za autonomijom ili izlaskom iz zajedničke države.

Vanjske poveznice

• Rudolf Horvat. 1942. Hrvatska na mučilištu Internet Archive
• Predgovor knjige