Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu
| Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu | |
|---|---|
| |
| Adresa | Ul. sv. Ćirila i Metoda 1 10000 Zagreb |
| Država |  Hrvatska
|
| Nositelj | Križevačka eparhija |
| Godina osnutka | 1681 |
| Broj bogoslova | 10 |
| Rektor | Vladimir Simunović |
| Duhovnik | Mladen Mikulić |
Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu je središnja odgojna ustanova Križevačke eparhije i najstarija ustanova grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj koja potječe još iz Marčanske eparhije. Ova grkokatolička bogoslovija jedno je od najstarijih katoličkih sjemeništa (seminarium maius) istočnog obreda u svijetu.
Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu na Gornjem gradu osnovao je godine 1681. marčanski vladika Pavao Zorčić, kupivši od plemenite obitelji Patačić kuću i preuredivši je za sjemenište, gdje se nalazila i kapela za bogoslužja.[1] Od početka u sjemeništu su živjeli i obrazovali se ne samo srednjoškolci nego i svećenički kandidati.
Godine 1766. sjemenište je teško stradalo u požaru. Preostala je samo prizemna prostorija u istočnomu dijelu, danas dvorana. Od 1768. do 1774. vladika Bazilije Božićković (1759. – 1785.) od temelja je gradio novu zgradu na dva kata.[2] U njemu se nalazila i kapela sv. Bazilija Velikoga na mjestu današnje konkatedrale. Značajni rektor ovog doba je bio Atanasije Gvozdanović, koji je kasnije bio rektor Kraljevskog grkokatoličkog sjemeništa u Beču (Barbareum).
Godine 1828., u vrijeme križevačkoga vladike Konstantina Stanića (1814. – 1830.), dograđen je sjeverni dio Sjemeništa i u njegovoj visini crkva sv. Bazilija Velikoga, posvećena 1830. godine. Grkokatoličko sjemenište aktivno je sudjelovalo u Hrvatskom narodnom preporodu.[3] Veliki rektori ovog doba su bili Tadija Smičiklas i Anton Franki.[4]
U Velikom potresu u Zagrebu 1880. strada sjemenište i crkva sv. Bazilija Velikoga. Vladika Ilija Hranilović (1850. – 1889.) obnavlja sjemenište i gradi novu crkvu sv. Ćirila i Metoda po planovima Hermanna Bolléa. Rektor Andrija Segedi uglazbio je žumberački narodni napjev Božanskih liturgija po prvi put.
Krajem 20. st. dograđuje se zapadna zgrada i započeta je temeljita obnova sjemeništa i konkatedrale sv. Ćirila i Metoda.[5] Sjemenište je bilo teško oštečeno pri Velikom potresu u Zagrebu 2020. te je privremeno bilo zatvoreno zbog temeljite obnove.
- Đuro Germiniković (1688. – ?)
- P. Teodor Strahinić OSBM (oko 1700.)
- Grgur Jugović (1702. – ?)
- Franjo Novak (1710. – ?)
- Teofil Pašić (1738. – 1739.)
- Simeon Bulić (1742. – ?)
- Ignacije Latković (1772. – 1776.)
- Atanazije Gvozdanović (1776. – 1779.)
- Silvestar Bubanović (1780. – 1781.)
- Janko Rajaković (1781. – 1782.)
- Konstantin Stanić (1782. – 1785.)
- Antun Tumara (1800. – 1807.)
- Tomo Čučić (laik, 1794. – 1796.)
- Gabre Smičiklas (1809. – 1810.)
- Konstantin Poturičić (1810. – 1812.)
- Simeon Čučić (1812. – 1821.)
- Bazilije Božičković (1830. – 1831.)
- Nikola Malić (1831. – 1837.)
- Janko Goleš (1837. – 1846.)
- Janko Predović (1846. – 1849.)
- dr. Petar Stić (1849. – 1851.)
- Pavao Bratelj (1851. – 1860.)
- Bazilije Poturičić (1860. – 1861.)
- Marko Stanić (1861. – 1866.)
- Tomo Vidović (1866. – 1871.)
- prof. Gabro Smičiklas (1871. – 1877.)
- ak. prof. dr. Tadija Smičiklas (1877. – 1882.)
- Vladimir Laboš (1882. – 1885.)
- prof. dr. Anton Franki (1885. – 1891.)
- Andrija Segedi (1891. – 1897.)
- dr. Dane Šajatović (1897. – 1902.)
- vl. dr. Dionizije Njaradi (1902. – 1914.)
- dr. Tomo Severović (1914. – 1924.)
- dr. Ivan Djuro Višošević OSBM (1924. – 1956.)
- Ivan Krstitelj Pavković (1956. – 1990.)
- vl. Nikola Kekić (1990. – 2019.)
- dr. Robert Rapljenović (2019. – 2020.)
- Daniel Vranešić (2020. – 2024.)
- Vladimir Simunović (2024. – danas)
-
Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu 1920-ih godina -
Biskup Dionizije Njaradi, rektor Višošević (lijevo od biskupa) i pitomci Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu
- Jubilarni šematizam Križevačke eparhije, Zagreb 1962, str. 12-13.
- Pavković, Ivan Krstitelj: Iz galerije rektora grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, Žumberački krijes 1981., Zagreb, 1980., str. 78-79.
- Prijić, Sonja: Povijest i obnova sklopa Grkokatoličkog Sjemeništa i crkve sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu u Zagrebu. Diplomski rad na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, 2013.
- Šimrak, Janko: Spomenica o 250-godišnjici grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu (1681. – 1931.), Zagreb: Tiskara Narodne prosvjete, 1931.
- ↑ Nikola Kekić. Pavao Zorčić – Utemeljitelj grkokatoličkog sjemeništa. Žumberački krijes (1981.): 333–338
- ↑ Nikola Kekić. Bazilije Božičković – Graditelj današnjeg grkokatoličkog sjemeništa. Žumberački krijes (1981.): 338–348
- ↑ Smičiklas, Marija (s. Irena). 1971. Malo ilirsko gnijezdo: Ilirsko društvo mladeži Grčkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu. vlast. nakl.. Zagreb.
- ↑ Nikola Kekić. Tadija Smičiklas i Grkokatoličko sjemenište. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 18 (2000.): 17–25
- ↑ Prijić, Sonja. 2020. Povijest i obnova sklopa Grkokatoličkog Sjemeništa i crkve sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu u Zagrebu. Diplomski rad na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.