Prijeđi na sadržaj

Gospodarstvo Paragvaja

Izvor: Wikipedija
Gospodarstvo Paragvaja
Prerada soje
Valuta Paragvajski gvarani
Fiskalna godina Standardna kalendarska godina[1]
Gospodarske organizacije WTO, OMC, Mercosur, Unasur
Statistika
BDP (PPP) 28,27 milijardi USD (2009.)[1] (101.[1])
BDP rast 15,2 % (2011. proc.)[1]
BDP per capita 4,100 USD (2009. proc.)[1]
BDP po sektoru poljoprivreda (22,3 %), industrija (18,1 %), usluge (59,6 %) (2009. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 1,9 % (2009. proc.)[1]
Stopa siromaštva 19,4 % (2008. proc.)[1]
Radna snaga 2,981 milijuna (2009. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (26,5%), industrija (18,5 %), usluge (55,0 %) (2008. proc.)[1]
Nezaposlenost 7,9 %(2009. proc.) [1]
Glavna industrija
Trgovina
Izvoz 5,784 milijardi USD (2009. proc.)[1]
Izvozna dobrasoja, hrana, pamuk, meso, jestiva ulja, struja, drvo, koža[1]
Glavni izvozni partneriArgentina 32,84%, Brazil 13,49%, Urugvaj 12,06%, Rusija 7,24%, Čile 6,99% (2009. proc.)[1]
Uvoz 6,917 milijardi USD (2009. proc.)[1]
Uvozna dobracestovna vozila, potrošačka dobra, duhan, naftni proizvodi, električni strojevi, traktor i, kemikalije, dijelovi vozila[1]
Glavni uvozni partneriBrazil 28,36%, Sjedinjene Američke Države 22,76%, Argentina 15,98%, Kina 8,96% (2009. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 3,22 milijardi USD (2012. proc.)[1]
Prihodi 2,32 milijardi USD
Rashodi 2,44 milijardi USD
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Paragvaja uglavnom se bazira na poljoprivredi.

Paragvaj je kopnena zemlja s velikim udjelom neformalnog gospodarstva (izvan kontrole države i sustava poreza). Ističe se izvoz robe široke potrošnje u susjedne zemlje, kao i aktivnost malih i mikropoduzeća. Znatan dio stanovništva živi od poljoprivrede, a posebno od dnevnica u poljoprivredi.

Zbog velikog neformalnoga sektora, točne ekonomske informacije teško je dobiti. Prevladavaju poljoprivreda i stočarstvo, trgovina i usluge. Industrijski sektor još uvijek nije dobro razvijen, a temelji se uglavnom na preradi poljoprivrednih proizvoda i stoke. Zemlja je šesti najveći svjetski proizvođač soje (proizvodi se i GMO soja u posljednje vrijeme). Značajan je izvoz električne energije, koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.

Gospodarstvo je ubrzano raslo između 2003. i 2008., zbog rasta potražnje u kombinaciji s rastućim cijenama primarnih proizvoda, čemu su pomogli povoljni klimatski uvjeti. Međutim, suša početkom 2008., smanjila je izvoz poljoprivrednih proizvoda prije recesije. Zbog smanjenja izvoza, gospodarstvo je pretrpjelo pad od 3,5% 2009. godine. Vlada je reagirala fiskalnim i monetarnim mjerama poticaja. Prepreke za dugoročni rast su: korupcija, ograničen napredak u ekonomskim reformama i neizvjesni razvoj infrastrukture.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]