Prijeđi na sadržaj

Euroazijski gospodarski savez

Izvor: Wikipedija
Zastava
Euroazijski gospodarski savez

Euroazijski gospodarski savez (EGS) ili kraće Euroazijski savez (EAS) je politički i gospodarski savez pet država s euroazijskog velikog kopna. Osnovan je sporazumom 29. svibnja 2014. između vođa Bjelorusije, Kazahstana i Rusije.[1] Sporazum o proširenju EGS-a potpisan je s Armenijom 10. listopada 2014.[2] Kirgistan je potpisao putokaz za buduće pristupanje i sporazum za ulazak u EGS kojeg je potpisao 23. prosinca 2014.[3] Službeno je stupio na snagu 1. siječnja 2015.[1]

Euroazijski gospodarski savez oformio je jedinstveno ekonomsko tržište od 183 milijuna ljudi i BDP-om od preko $4 bilijuna (PPP).[4] EGS se često naziva Euroazijskim savezom, iako se sporazumi EGS-a uglavnom odnose na gospodarsku integraciju. Savez djeluje kroz naddržavne i međuvladine ustanove. Naddržavne ustanove su Euroazijsko gospodarsko povjerenstvo (izvršno tijelo), Sud EGS-a (sudbeno tijelo) i Euroazijska razvojna banka. Državne vlade obično predstavlja Vijeće Euroazijskog gospodarskog povjerenstva.

Euroazijski gospodarski savez ima korijene u Zajednici neovisnih država i Euroazijskoj ekonomskoj zajednici, osnovanima 1991., odnosno 2000. Predsjednik Kazakstana Nursultan Nazarbajev, prvi je predložio stvaranje regionalnog trgovinskog bloka u govoru na Moskovskom državnom sveučilištu. Poslije toga potpisani su brojni sporazumi o uspostavljanju integracije prema političkom, vojnom i kulturološkom savezu. Međutim, Kazahstan je u novije vrijeme insistirao na isključivo gospodarskom savezu, kako bi očuvao neovisnost i suverenost.[5]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prijedlozi

[uredi | uredi kôd]

Nakon okončanja hladnog rata i raspada Sovjetskog Saveza, Rusija i srednjoazijske republike bile su ekonomski oslabljenje i suočene s padom BDP-a. Postsovjetske države poduzele su gospodarske reforme i privatizaciju.[6][7] Proces euroazijske integracije započeo je odmah nakon raspada Sovjetskog Saveza kako bi se spasile ekonomske veze postsovjetskih država kroz stvaranje Zajednice neovisnih država (ZND) 8. prosinca 1991. ZND su osnovali predsjednici Bjelorusije, Kazakstana i Rusije.[8]

Tijekom govora na Moskovskom državnom sveučilištu 1994., predsjednik Kazakstana Nursultan Nazarbajev predložio je stvaranje regionalnog trgovinskog bloka kako bi se uvezalo i profitiralo od rasta gospodarstava Europe i Istočne Azije.[9][10][11] Prijedlog je ubrzo viđen kao mogućnost podupiranja trgovine i investicija u regiji te kao protuteža zapadnim integracijskim savezima.[9][12]

Osnivački ugovori

[uredi | uredi kôd]
Sastanak čelnika Zajednice neovisnih država u Biškeku 2008. ZND je inicirao dugačak proces euroazijske integracije.

Tijekom 1990-ih, proces euroazijske integracije bio je spor, moguće zbog gospodarske krize koja se dogodila nakon raspada Sovjetskog Saveza i veličine država koje je zahvatila (Bjelorusija, Kazakstan i Rusija prostiru se na oko 20 milijuna km2). Posljedično, države članice potpisale su brojne ugovore o postepenom uspostavljanju regionalnog trgovinskog bloka.

Bjelorusija, Kazakstan i Rusija te kasnije pridružene države Kirgistan i Tadžikistan potpisali su prve sporazume o uspostavi carinskog saveza 1995. Svrha saveza bila je postepeni put prema stvaranju otvorenih granica bez kontrole putovnica između država članica.[13]

Iduće godine, Bjelorusija, Kazakstan, Kirgistan i Rusija potpisali su Ugovor o pojačanoj integraciji na gospodarskom i humanitarnom polju kako bi započeli gospodarsku integraciju između država i omogućili stvaranje zajedničkih tržišta za dobra, usluge, kapital, rad i razvoj jedinstvenog prometa, energije i informacijskih sustava.[8][14]

Bjelorusija, Kazakstan, Kirgistan, Rusija i Tadžikistan potpisali su 1999. Ugovor o Carinskom Savezu i o Jedinstvenom gospodarskom prostoru obznanivši ciljeve i politike koje će poduzeti države s ciljem obrazovanja Euroazijskog carinskog saveza i Jedinstvenog gospodarskog prostora.[15]

Euroazijska ekonomska zajednica

[uredi | uredi kôd]

Kako bi promicali daljnje ekonomsko usklađivanje i suradnju, Bjelorusija, Kazakstan, Kirgistan, Rusija i Tadžikistan uspostavili su Euroazijsku ekonomsku zajednicu (EGZ), dok se Uzbekistan pridružio 2006. Sporazumom je uspostavljeno zajedničko tržište za države članice. Euroazijsga ekonomska zajednica modelirana je prema Europskoj ekonomskoj zajednici. Dvije zajednice imale su slično stanovništvo, prva 171 milijun, a potonja 169 milijuna. Sporazum Jedinstvenog gospodarskog prostora potpisale su 2003. Bjelorusija, Kazakstan i Rusija, čime je postavljen temelj za nastavak integracijskog procesa prema stvaranju šireg, integriranog jedinstvenog tržišta. Napori ovih država također su pojačani 2006., kako bi se osnovao Euroazijski carinski savez.[16]

Carinski Savez i Jedinstveno tržište

[uredi | uredi kôd]
Sjednica Vrhovnog vijeća Euroazijskog gospodarskog vijeća (sastavljenog od čelnika država članica) održava se najmanje jednom godišnje.

Carinski savez Bjelorusije, Kazahstana i Rusije uspostavljen je 1. siječnja 2010.[17] Prioriteti carinskog saveza bili su eliminacija unutarnjih carina, uspostavljanje zajedničke vanjske carinske politike i eliminacija necarinskih prepreka. Pokrenuta je kao prvi korak prema obrazovanju šireg jedinstvenog tržišta inspiriranog Europskom unijom, no bez pretenzija na političku integraciju, s ciljem stvaranja saveza među državama bivšeg SSSR-a.[18] Države čanice planirale su nastaviti ekonomsku integraciju uz obećanje da će ukloniti sve carinske granica između njih nakon srpnja 2011.

Tadašnji ruski predsjednik vlade Vladimir Putin je 2011. najavio podršku ideji Nursultana Nazarbajeva o stvaranju Euroazijskog gospodarskog saveza.[19][20] Predsjednici Bjelorusije, Kazakstana i Rusije potpisali su 18. studenog 2011. Deklaraciju o euroazijskoj gospodarskoj integraciji kojom su za cilj postavili uspostavljanje Euroazijskog gospodarskog saveza do 2015.[21][22] Države članice osnovale su zajedničko povjerenstvo kako bi potaknule bliže ekonomske veze.[23][24]

Tri države su 1. siječnja 2012. uspostavile Jedinstveni gospodarski prostor kojim je osigurano učinkovito funkcioniranje jedinstvenog tržišta dobara, usluga, kapitala i rada te kojim je uspostavljena uskleđena industrijska, prometna, eregetska i poljoprivredna politika.[24][25] Sporazum je uključivao plan za buduću integraciju te je uspostavio Euroazijsko gospodarsko povjerenstvo, modelirano prema Europskoj komisiji.[22][26] Euroazijsko gospodarsko povjerenstvo služi kao regulacijska agencija za Euroazijski carinski savez, Jedinstveni gospodarski prostor i Euroazijski gospodarski savez.[24]

Predsjednici triju država, Lukašenko, Nazerbajev i Vladimir Putin, 29. svibnja 2014. potpisali su ugovor o osnivanju Euroazijskog gospodarskog saveza u kazakstanskom glavnom gradu Astani. Euroazijski savez počeo je djelovati od 1. siječnja 2015. Prilikom potpisivanja ugovora, Nazerbajev je istaknuo kako je Euroazijski savez prije svega gospodarski savez koji ne će zadirati u suverenost država članica. Pristupanje Euroazijskom savezu najavili su Armenija i Kirgistan.[27]

Euroazijski gospodarski savez

[uredi | uredi kôd]
Ceremonija potpisivanja Ugovora o Euroazijskom gospodarskom savezu u Astani, Kazakstan, 29. svibnja 2014.

Predsjednici Kazakstana, Bjelorusije i Rusije potpisali su Ugovor o Euroazijskom gospodarskom savezu 29. svibnja 2014., a na snagu je stupio 1. siječnja 2015. Predsjednici Armenije i Kirigistana također su bili prisutni ceremoniji potpisivanja. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je taj dan "stvoreno moćno, privlačno središte gospodarskog razvoja, veliko regionalno tržište koje ujedinjuje više od 170 milijuna ljudi". Kazački političari istaknuli su da Euroazijski gospodarski savez nema namjeru biti politički blok, već isključivo gospodarski savez. Bakichan Sagintajev, prvi zamjenik predsjednika vlade Kazakstana i vodeći pregovarač, rekao je da se "ne stvara politička organizacija, već isključivo ekonomski savez". Nadalje je izjavio da stvaranje EGS-a predstavlja "pragmatična sredstva za dobivanje prednosti". Naveo je da se Kazakstan "ne miješa u ono što radi Rusija" niti da "Rusija može reći koju politiku vanjsku politiku će voditi Kazakstan".[28] Do listopada je ugovor dobio parlamentarno odobrenje sve tri države.[29] Ugovor o proširenju EGS-a potpisan je s Armenijom 9. listopada.[30][31] Kirgistan je potpisao putokaz za pristuplanje i plan za potpisivanje ugovora 23. prosinca 2014., što će ga učiniti punopravnim članom u Euroazijskom savezu.[32][33]

Strukturalni razvoj

[uredi | uredi kôd]
potpisano
na snazi od
dokument 		1991.
1991.
Ugovor o Zajednici neovisnih država 		1996.
1996.
Ugovor o Pojačanoj integraciji na gospodarskim i društvenim područjima 		2000.
2001.
Ugovor o Euroazijskog ekonomskoj zajednici 		1995.-2007.
2010.
Ugovori o Euroazijskom carinskom savezu 		2007. i 2011.
2012.
Ugovori o Euroazijskog gospodarskom prostoru 		2014.
2015.
Ugovor o Euroazijskom gospodarskom savezu 		 
             
  Euroazijski gospodarski savez (EAGS)
Euroazijski gospodarski prostor
Euroazijski carinski savez (EACS)
Euroazijska ekonomska zajednica (EAEZ)
Pojačana integracija na gospodarskom i društvenom području
Zajednica neovisnih država (ZND)
v • u

Države članice

[uredi | uredi kôd]
Euroazijski savez
Znak Euroazijskog saveza
Ovaj članak dio je serije članaka o
politici i vladi
Euroazijskog saveza
Vrhovno vijeće
Povjerenstvo
Razvojna banka
ostala tijela
politike
vanjski odnosi
pravo

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Barbara Tasch: World Eurasian Economic Union: Russia, Kazakhstan, Belarus Sign Treaty Creating Huge Economic Bloc (na engleskom). Time, 29. svibnja 2014. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  2. ↑ Putin arrives in Minsk for CIS, EurAsEC summits (na engleskom). TASS, 10. listopada 2014. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  3. ↑ Kyrgyz government approved the roadmap for accession to the CES (na engleskom). Kazahstanskaja pravda, 9. listopada 2014. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  4. ↑ GDP, PPP (current international $) (na engleskom). Svjetska banka. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  5. ↑ Customs Union, Eurasian Union no threat to Kazakhstan’s sovereignty — council (na engleskom). TASS, 27. kolovoza 2014. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  6. ↑ Russian Federation (na engleskom). OCED, 7. srpnja 2014. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  7. ↑ Russia Economic Conditions in Mid-1996 (na engleskom). Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  8. ↑ a b Eurasian economic integration: figures and facts (na engleskom). Euroazijsko povjerenstvo. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  9. ↑ a b Vladimir Radyuhin: Three-nation Eurasian union set up as bridge (na engleskom). The Hindu, 30. svibnja 2014. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  10. ↑ Russia, Belarus, Kazakhstan sign 'epoch' Eurasian Economic Union (na engleskom). RT, 29. svibnja 2014. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  11. ↑ James Kilner: Kazakhstan welcomes Putin's Eurasian Union concept (na engleskom). The Daily Telegraph, 6. listopada 2011. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  12. ↑ Eurasian Economic Union to become a bridge between Europe and Pacific Rim  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. srpnja 2014. (Wayback Machine) (na engleskom). Vestnik Kavkaza, 2. lipnja 2014. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  13. ↑ Agreement on the Customs union of 20 January 1995 (na engleskom). Euroazijska ekonomska zajednica. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  14. ↑ Treaty between the Russian Federation, the Republic of Belarus, the Republic of Kazakhstan and the Kyrgyz Republic on increased integration in economic and humanitarian fields of 29 March 1996 (na engleskom). Euroazijska ekonomska zajednica. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  15. ↑ Treaty on the Customs union and the Common economic space of 26 February 1999 (na engleskom). Euroazijska ekonomska zajednica. Pristupljeno 21. prosinca 2014.
  16. ↑ Eurasian economic integration: figures and facts. Euroazijsko gospodarsko povjerenstvo, 2014. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  17. ↑ The Customs Union and the Common Economic Space of the Republic of Belarus, the Republic of Kazakhstan and the Russian Federation  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. studenoga 2014. (Wayback Machine). Ministarstvo vanjskih poslova Kazakstana. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  18. ↑ Soviet Union to be restored in the form of new customs union (na engleskom). Kyiv Post, 18. prosinca 2009. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  19. ↑ Gleb Bryanski: Russia's Putin says wants to build "Eurasian Union" (na engleskom). Yahoo News, 3. listopada 2011. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  20. ↑ Новый интеграционный проект для Евразии - будущее, которое рождается сегодня (na ruskom). Izvestia, 3. listopada 2011. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  21. ↑ Stvara se Euroazijska unija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. svibnja 2014. (Wayback Machine). Hrvatska radiotelevizija, 18. studenog 2011. Pristupljeno 29. svibnja 2014.
  22. ↑ a b Russia sees union with Belarus and Kazakhstan by 2015 (na engleskom). BBC, 18. studenog 2011. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  23. ↑ Russia, Belarus, Kazakhstan sign pact (na engleskom). UPI, 19. studenog 2011. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  24. ↑ a b c Ukraine cannot get observer status at Eurasian Econ Union due to Association Agreement with EU, Russia (na engleskom). Interfax-Ukraine, 14. lipnja 2013. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  25. ↑ Lisa Barron: Belarus eases current account deficit with Customs Union, Common Economic Space  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2013. (Wayback Machine) (na engleskom). Cistran Finance, 1. listopada 2013. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  26. ↑ Евразийские комиссары получат статус федеральных министров  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. listopada 2019. (Wayback Machine) (na ruskom). Tut.by, 17. studenog 2011. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  27. ↑ EU dobila žestoku konkurenciju: Rusija osnovala Euroazijsku ekonomsku uniju!. Sloboda.hr, 29. svibnja 2014. Pristupljeno 29. svibnja 2014.
  28. ↑ Neil MacFarquhar: Putin Signs Economic Alliance With Kazakhstan and Belarus (na engleskom). The New York Times, 29. svibnja 2014. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  29. ↑ Belarusian President Signs Law on Eurasian Economic Union Treaty Ratification  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. travnja 2020. (Wayback Machine) (na engleskom). RIA Novosti, 9. listopada 2014. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  30. ↑ Aleksei Druzhinin: Armenia Joins Eurasian Economic Union  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. travnja 2020. (Wayback Machine) (na engleskom). RIA ovosti, 10. listopada 2014. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  31. ↑ Eurasian Economic Union countries and Armenia arrange to ratify accession agreement soon (na engleskom). ARKA, 10. listopada 2014. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  32. ↑ Kyrgyz government approved the roadmap for accession to the CES (na engleskom). Kazakhstan Pravda, 9. listopada 2014. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
  33. ↑ Agreement on Kyrgyzstan’s accession to Customs Union to be signed in December (na engleskom). Tengri News, 7. prosinca 2014. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
v • u
Euroazijski gospodarski savez
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Euroazijski_gospodarski_savez&oldid=6850354"