Erehtej
| Atenska akropola | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  |
| Godina uvrštenja | 1987. |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, ii, iii, iv, vi |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:404 |
| Koordinate | 37°58′19″N 23°43′36″E / 37.97208°N 23.72653°E (WD) |
  Erehtej | |
Erehtej (grčki: Erekhteion) je grčki hram jonskog stila posvećen bogu Erihtoniju Atenskom. Izgrađen je od panteličkog kamena na atenskoj Akropoli, a gradili su ga arhitekti Filoklo i Arhiloh od 421. do 406. pr. Kr.
Građevina je komplicirana i nepravilna tlocrta s nekoliko odvojenih kultnih mjesta sa svetištima i žrtvenicima, te celama (prostorija sa svetištem): Pandroseion, Posejdonovo svetište, svetište Atene Polias i najčuveniji Trijem kora sa šest kipova mladih žena karijatida koje nose ravni krov trijema (danas su zamijenjene kopijama). Kosi nagib terena i zahtjev za nekoliko svetišta uvjetovao je različite razine unutrašnjih prostorija i različito oblikovanje volumena. Svetišta Erehteju i Posejdonu se nalaze 3 m niže od Trijema karijatida i Ateninog svetišta, a njihova razlika se riješila brojnim stepenicama. Ovakav hram je mnogo življi, dinamičniji i zanimljiviji od monotonih statičnih dorskih hramova. To se osobito ističe u izbačenim trjemovima.
U srednjem vijeku Erehtej je služio kao crkva, a u doba Turaka kao stan zapovjednika Atene.
-
Erehtej s južne strane -
Trijem s karijatidama
| ||||||||||||||||||||
