Drago Štambuk
| Drago Štambuk | |
| Rođenje | 20. rujna 1950. |
|---|---|
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | liječnik, prevoditelj, diplomat |
| Portal o životopisima | |
Drago Štambuk (Selca, Brač, 20. rujna 1950.) hrvatski je akademik,[1] liječnik, pjesnik, esejist, prevoditelj i diplomat.
Rođen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču, gimnaziju je pohađao u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu.
Specijalizirao je internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju u Zagrebu, a od 1983. živio je i radio u Londonu gdje se u tamošnjim klinikama bavio istraživanjem bolesti jetre i kopnice (tako je imenovao sindrom stečene imunodeficijencije na hrvatskom).[2]
Osamostaljenjem Hrvatske, okreće se radu u diplomaciji u samostalnoj Hrvatskoj. U osjetljivom razdoblju od 1991. do 1994., bio je prvim opunomoćenim diplomatskim predstavnikom Republike Hrvatske u svjetski važnoj i utjecajnoj državi, Ujedinjenom Kraljevstvu.
Od 1995. do 1998. veleposlanik je u Indiji i Šri Lanki, od 1998. do 2000. u Egiptu i većem broju arapskih zemalja, od 2005. do 2010. u Japanu i u Republici Koreji, od 2011. u Brazilu, Kolumbiji i Venezueli, a od 2019. u Iranu.
Objavio je preko 70 knjiga poezije, antologija, prijevoda, jezikoslovnih rječnika i ogleda. Pjesnik je svijeta i domovine. Smatraju ga jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika i autorom s najotvorenijim i najrazvedenijim djelom. U rodnim Selcima utemeljio je 1991. glasovitu svehrvatsku jezično-pjesničku smotru "Croatia rediviva ča-kaj-što" koja ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike, a jednoga od njih utemeljitelj ovjenčava maslinovim vijencem (oleaginea corona) čime dotični postaje ovjenčanik/omaslinjenik ili poeta oliveatus (poeta coronatus), a njegovi/njezini stihovi uklešu se na mramornu ploču "Zida od poezije" (zvanim i oltarom hrvatskoga pjesništva). Svake petoljetke Štambuk sabire antologijske stihove petoro ovjenčanika u zbornik Maslinov vijenac (do sada ih je tiskano šest) sa svojim popratnim uvodnim govorima i tekstovima, te medijskim osvrtima na smotru. Ova "ča-kaj-što" manifestacija bazira se na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika koju utemeljitelj krsti nazivom "zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što".
Poznat je kao ustrajni prevoditelj medicinskog nazivlja na hrvatski jezik, odnosno u tvorbi hrvatskih naziva za medicinske stručne izraze za koje se do tada u hrvatskom jeziku rabila isključivo tuđica. Od poznatih njegovih izraza, valja navesti novotvorenicu (navodimo ih u nominativu): kopnica (za AIDS/SIDU-sindrom stečene imunodeficijencije), ritmodajnik (za pace-maker)[3] i proširnica ili žilni potporanj (za stent).[3]
Neka njegova djela u svojoj je antologiji Żywe źródła iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture Republike Hrvatske 29. studenoga 2019. donijelo je Rješenje kojim se "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što" proglašava kulturnim dobrom, te stavlja na štićenu Nacionalnu listu nematerijalne baštine. Formulu je skovao i već godinama promiče Drago Štambuk, koji ističe da "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što ujedinjuje Hrvatsku (jezično, identitetski, kulturološki i politički) na ravnotežan i plemenit način, istinski je integrira i upire u njenu budućnost".[4]
- 2013.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.
- 2019.: Orden izlazećeg sunca sa zlatnom i srebrnom zvijezdom[5]
- 2020.: Nagrada "Tin Ujević"
- Vuković Runjić, Milana. 23. prosinca 2004. Srce, taj pjesnički organ. Vijenac, 2004. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. kolovoza 2016. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
- Štambuk, Drago. 15. siječnja 2009. Danas je istina u egzilu. Vijenac, 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2009. Pristupljeno 30. studenoga 2009.
- Metayer, Guillaume. 4. studenoga 2009. Etika pažnje (Pierre Nocture / Noćni kamen), Paris 2009. Vijenac, 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. studenoga 2009. Pristupljeno 30. studenoga 2009.
- Gaborro, Allen. 26. veljače 2010. The Poetry of Drago Stambuk (engleski). Ambassadeur, foreign affairs magazine, March-April 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2010. Pristupljeno 17. lipnja 2010.
- Gallagher, Tess. Tess Gallagher's speech at presentation of Drago Stambuk's poetry in Pula. Croatian world network (engleski). Croatian world network
- Ishiai, Tsutomu. 16. ožujka 2010. Black Wave Selected Poems of Drago Stambuk. Asahi Shinbun (japanski). Asahi Shinbun. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. ožujka 2010. Pristupljeno 16. ožujka 2010.
- Štambuk, Drago. 25. lipnja 2010. Croatia-Japan, a beautiful friendship (PDF). The Japan Times (engleski). The Japan Times
- Štambuk, Drago. 22. kolovoza 2011. Haiku Consciousness. issuu (engleski). Iafor.
- Šarac, Damir. 2. kolovoza 2012. CROATIA REDIVIVA Kaj, ča i što - ravnopravni su. Slobodna Dalmacija. Slobodna Dalmacija.
- Štambuk, Drago. 8. travnja 2013. Bolje da na križ pribiju mene nego Hrvatsku!. Večernji list, 2013
- Fišer, Ernest. 5. rujna 2013. Svehrvatska pjesnička smotra. Vijenac, 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2014. Pristupljeno 27. travnja 2014.
- Društvo hrvatskih književnika. 4. travnja 2014. Međunarodna nagrada Vladimir Devide za HAIKU. društvo hrvatskih književnika. Iafor.
- The international academic forum. 15. travnja 2014. The 2014 Fourth Vladimir Devide Haiku Award Grand Prize (engleski). Iafor. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2014. Pristupljeno 5. svibnja 2014..
- Večernji list. 4. lipnja 2014. Pročitajte emotivan govor veleposlanika Štambuka hrvatskim nogometašima. Večernji list, 2014
- Soares, Jô. 6. lipnja 2014. Embaixador da Croácia aposta no Brasil no primeiro jogo da Copa do Mundo (portugalski). GShow, 2014
- Večernji list. 8. lipnja 2014. Brazilski Letterman: Nikada se nisam osjećao većom neznalicom nego slušajući hrvatski. Večernji list, 2014
- Tavares, Vinícius. 11. lipnja 2014. Embaixador da Croácia aposta em empate na estreia e sonha com final contra Brasil no Maracanã (portugalski). Olhar Copa, 2014
- Večernji list. 18. lipnja 2014. Biseri hrvatske vokalne glazbe u glasovitom Teatro Amazonas. Večernji list, 2014
- TheBooksmovie. 5. ožujka 2019. Historia, Drago Stambuk. Youtube, 2019
- Hrvatski Sabor. 29. srpnja 2019. Potpredsjednik Sabora Reiner na svečanosti dodjele japanskog odličja veleposlaniku Dragi Štambuku. Hrvatski Sabor, 2019
- Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Japanu, Tokio. Službene stranice (hrvatski i engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 17. veljače 2021. Pristupljeno 22. svibnja 2022.
- ↑ [1][neaktivna poveznica] HAZU, Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2020., pristupljeno 19. studenoga 2020.
- ↑ Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. svibnja 2008. Pristupljeno 31. ožujka 2008. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b Marin Vodanović, Drago Štambuk i Ana Ostroški Anić: Stomatološko nazivlje, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 20
"znajući kao liječnik što stent koji se unosi u srčane koronarke radi ili ima raditi u njima, e kako bi sačuvao srce od ishemije olakšavajući protjecanje krvi kroz njegovo žilje. Na isti način skovao sam i riječ ritmodajnik za pace-maker, napravu koja aritmičnom srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga" - ↑ Glas Slavonije, Dr. Štambuk: Nakon 35 godina promicanja naša narječja proglašena kulturnim hrvatskim dobrom
- ↑ Anja Cerar/V.M./HRT: Drago Štambuk odlikovan za promicanje japanske kulture, HRT Magazin. 30. srpnja 2019. Pristupljeno 31. srpnja 2019.