Prijeđi na sadržaj

Desant na Drvar

Izvor: Wikipedija
Operacija Rösselsprung
(Konjićev skok)
sukob: Drugi svjetski rat

Josip Broz Tito i suradnici u Drvaru, nekoliko dana prije bitke
Vrijeme 25. svibnja6. lipnja 1944.
Mjesto područje Drvara, zapadna Bosna
Ishod Neuspjeh njemačkog plana zarobljavanja Tita i Vrhovnog štaba (stožera) NOVJ. Osovinsko zauzimanje Drvara.
Sukobljene strane
Treći Reich
NDH
Četnici
Partizani
Zapovjednici
Lothar Rendulić
Ernst von Leyser
Otto Kumm
Josip Broz Tito
Koča Popović
Jačina
20.000 njemačkih i ustaških vojnika 17.000 partizana
Gubitci
789 poginulih 400 [1]- 3500[2] poginulih
1. Odić, Slavko (1981). Desant na Drvar. Belgrade, Yugoslavia: Vojnoistorijski institut.

2. Kumm, Otto (1995). Prinz Eugen: The History of the 7. SS-Mountain Division "Prinz Eugen". Winnipeg, Manitoba: J.J. Fedorowicz Publishing. ISBN 978-0-921991-29-8.

Desant na Drvar pokušaj je zarobljavanja živog ili likvidacije vrhovnog zapovjednika NOVJ-a, maršala Tita, izveden u svibnju 1944. godine.

Cilj operacije

[uredi | uredi kôd]

Njemačko kodno ime operacije bilo je Rösselsprung („Konjićev skok”, aluzija na skok šahovske figure skakača), a cilj je bio iznenadnim napadom padobranskim postrojbama napasti Vrhovni stožer u Drvaru i uhvatiti Tita (po mogućnosti živog) ili ga ubiti te uništiti partizanski stožer i strane misije koje su se tamo tada nalazile. Ipak, partizani su već mjesec dana unaprijed na osnovu obavještajnih podataka o položaju okupatorskih trupa i pripremi zračnih snaga u Zagrebu i Banjoj Luci imali saznanje da se ovakva operacija može očekivati.

Operacija

[uredi | uredi kôd]

Operacija je počela 25. svibnja 1944. (datum koji je poslije rata obilježavan kao Titov službeni rođendan) bombardiranjem područja od strane njemačkih zračnih snaga u 6:00. Nakon vatrene pripreme i uz podršku kopnenih ustaških i četničkih snaga, oko 10:00 nešto manje od 1000 padobranaca skupljenih iz raznih SS jedinica (uvježbanih na aerodromu u Kraljevu)[1] počelo se padobranima spuštati na područje Drvara.[2] Unatoč relativno velikom broju angažiranih postrojbi, operacija nije uspjela, a Tito je s pratnjom – pripadnicima sovjetske i britanske misije pri Vrhovnom štabu – pobjegao udruženim neprijateljskim snagama. Kako je to cijelo područje bilo opkoljeno, bježanje kopnom nije bilo moguće, pa je Tito u noći s 3. na 4. lipnja ruskim avionom odletio s improviziranog uzletišta na Kupreškom polju u Bari, a dva dana kasnije uputio se na Vis britanskim bojnim brodom, kamo su pristali u zoru 7. lipnja.[3]

U vrijeme desanta na Drvar, a da bi se olakšala Titova situacija, izvršeno je jedno od najmasovnijih savezničkih bombardiranja Splita, provedeno 3. lipnja 1944 godine.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Branko Petranović, "Istorija Jugoslavije 1918.-1988." 2. knjiga s. 317
  2. Jasper Ridley, "Tito" ISBN 953-6460-11-4 s. 256
  3. Jasper Ridley, "Tito" ISBN 953-6460-11-4 s. 259-260

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]