Prijeđi na sadržaj

Davor Bernardić

Izvor: Wikipedija
Davor Bernardić
Davor Bernardić 2024. godine
Rođenje5. siječnja 1980.
Zagreb
Zanimanjepolitičar
3. predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske
28. studenoga 2016.[1] – 6. srpnja 2020.[2]
PrethodnikZoran Milanović
NasljednikZlatko Komadina (v.d.)
Peđa Grbin
zastupnik u Hrvatskom saboru
11. siječnja 2008. – 16. svibnja 2024.
PremijerIvo Sanader
Jadranka Kosor
Zoran Milanović
Tihomir Orešković
Andrej Plenković
PredsjednikStjepan Mesić
Ivo Josipović
Kolinda Grabar-Kitarović
Zoran Milanović

Davor Bernardić (Zagreb, 5. siječnja 1980.), hrvatski je fizičar i političar. Obnašao je dužnost saborskog zastupnika od 2008. do 2024. godine. Bivši je predsjednik i član Socijaldemokratske partije Hrvatske. Kandidat je za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima 2025. godine.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Davor Bernardić rođen je u Zagrebu 5. siječnja 1980. godine u obitelji javnog službenika Damira i medicinske sestre Dragice (rođ. Tešo) Bernardić. Djedov brat s očeve strane, Ivan Bernardić, bio je istaknuti član Hrvatske seljačke stranke, koji je bio jedan od organizatora prosvjeda u Zagrebu protiv karađorđevićevskoga režima nakon atentata na HSS-ove zastupnike u beogradskoj Narodnoj skupštini. Dana 1. prosinca 1928. godine, na dan planirane proslave ujedinjenja, s prijateljima je izvjesio tri crne zastave na zagrebačku katedralu.[3] U Kraljevini Jugoslaviji bio je osuđen na 15 godina zatvora, a na slobodu je izašao 1939. godine, nakon odsluženih deset godina. Režim NDH osudio ga je na tri godine zatvora jer je bio u vezi s Lorkovićem i Vokićem,[4] a i sukobio se s Milom Budakom[nedostaje izvor]. Iako je za rata pripadao lijevoj frakciji HSS-a, komunisti su ga nakon Drugog svjetskog rata zbog suradnje s Marijom Radić, udovicom Stjepana Radića, osudili na 12 godina zatvora.[5] Bernardićev djed Josip, podrijetlom iz Duge Rese, također je bio član HSS-a, progonjen tijekom jugoslavenskog komunističkog režima, zbog čega se iselio u Austriju. Dok su s očeve strane članovi bili domoljubno i demokršćanski orijentirani, djed i baka s majčine strane su bili jugoslavenski partizani i podupiratelji komunizma; djed Teodor bio je iz Pakraca, a baka Kata iz Perušića u Lici.[3]

Nakon završetka osnovne škole, Davor upisuje Tehničku školu Ruđera Boškovića, gdje je pokazao značajno zanimanje za matematiku i fiziku. Tako je za vrijeme srednjoškolskoga obrazovanja bio dvostruki državni prvak (1996. i 1998.) i doprvak u fizici (1997.). Bio je član reprezentacije na međunarodnim natjecanjima i Fizikalnoj olimpijadi. Zbog novčanih nedostataka u obitelji, od 15. godine zarađivao je radeći razne poslove, među kojima i instrukcije iz fizike, matematike, kemije, a kasnije i elektrotehnike.[6] Diplomirao je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a tijekom studija bio je proglašen studentom generacije.[7]

Oženio se Irenom Coljak 2011. godine, ali rastali su se nakon 8 godina braka.[8]

Politički angažman

[uredi | uredi kôd]

Od 2005. do 2009. godine je bio predsjednik Foruma mladih SDP, a od 2008. do 2024. godine je zastupnik u Hrvatskom saboru. Bio je i predsjednik gradske organizacije SDP-a u Zagrebu te potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine.[9] U drugom krugu stranačkih izbora za predsjednika stranke održanom 26. studenoga 2016. godine pobijedio je protukandidata Ranka Ostojića i tako postao predsjednikom SDP-a.[10] Dana 6. srpnja 2020. podnosi neopozivu ostavku na mjesto predsjednika SDP-a.

Nezavisni kandidat je za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima 2025. godine.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Odluka o proglašenju konačnih rezultata izbora za predsjednika Službene stranice SDP-a, 28. studenoga 2016. (pristupljeno 30. studenoga 2016.)
  2. Peđa Grbin predsjednik SDP-a, vijesti.hrt.hr, pristupljeno 4. listopada 2020.
  3. a b Ivica Radoš, Imao je siromašno djetinjstvo pa je već s 14 godina radio po bauštelama, Večernji list, 16. listopada 2016., pristupljeno 1. prosinca 2016.
  4. Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 35.-36.
  5. Pavle Kalinić, Andrija Hebrang - svjedoci govore, 3. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0761-4, str. 63.
  6. D.E., Zvali su ga ćoro. Evo i kako izgleda Iva u koju je bio zaljubljen, Dnevnik.hr, 1. prosinca 2016., pristupljeno 1. prosinca 2016.
  7. I.D., Biografija Milanovićevog nasljednika: Tko je Davor Bernardić?, Dnevnik.hr, 2. studenoga 2016., pristupljeno 1. prosinca 2016.
  8. RASTAO SE DAVOR BERNARDIĆ 'Supruga Irena i ja odlučili smo krenuti svatko svojim putem nakon zajednički provedenih godina ispunjenih ljubavlju', Jutarnji list, 18. listopada 2019., pristupljeno 24. ožujka 2020.
  9. Davor Bernardić, Stranice Gradske skupštine Zagreba, pristupljeno 27. studenoga 2016.
  10. Bernardić izabran za novog šefa SDP-a., Večernji list, 26. studenoga 2016., pristupljeno 27. studenoga 2016.
Nedovršeni članak Davor Bernardić koji govori o hrvatskom političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.