Bodroška županija
| Bodroška županija | |||
| |||
| |||
| Sjedište županije | Bodrog Baja | ||
| Broj stanovnika | |||
| Površina | |||
| [[Slika:|Bodroška županija|250px]] | |||
Bodroška županija (nje. Komitat Bodrog, mađ. Bodrog vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Habsburške Monarhije odnosno srednjovjekovne županije Kraljevine Ugarske.
Nalazila se na području Bačke. Na jugu je na dvama mjestima izlazila na Dunav. Na zapadu, sjeverozapadu i sjeveru je graničila s Bačkom županijom te na istoku i na jugu s Vojnom krajinom.
Utemeljena je u 11. stoljeću i jedna je od najstarijih ugarskih županija.
Prvi poznati župan se zvao Vid. Bio je županom i Bačke i Bodroške županije.
Nakon mohačke bitke 1526. područje dolazi pod državinu Ivana Nenada, a nakon toga pod tursku vlast i bilo je dijelom Segedinskog sandžaka.
Nakon što je minula turska opasnost do te mjere da više nije prijetilo ponovno osvajanje ovog prostora od strane Turaka, a to je posebice bilo nakon Velikog bečkog rata i Karlovačkog mira, stvorili su se preduvjeti za za reorganizaciju.
Time su ti krajevi gubili na značaju. Kroz 18. st. je ova županija "umirala" i sve više postojala samo na papiru, no konačno ukinuće je tek uslijedilo u 19. stoljeću.
Kralje Karlo III. ju je pokušao oživiti 1712.,[1] imenovavši za župana Pavla Nádasdyja, a isto je pokušala Marija Terezija 1746. i 13 godina poslije.
Još 1729. su se Bačka i Bodroška županija sporile o granicama.[2]
1802. je spojena s Bačkom županijom u Bačko-bodrošku županiju.
Sjedište ove županije se nalazilo u Bodrogu, a nakon što je oslobođena od Turaka se nalazilo u Baji. Jedno vrijeme se razmišljalo o tome da sjedište Bodroške županije bude u Novom Sadu.[1]
- ↑ a b Zvonik, br. 185/2010. Stjepan Beretić: Povijesni kutak
- ↑ Ante Sekulić, Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 101.
- (mađ.) Magyar Katolikus Lexikon Bodrog vármegye