Bačka županija
| Bačka županija | |||
| |||
| |||
| Sjedište županije | Bač | ||
| Broj stanovnika | |||
| Površina | |||
| [[Slika:|Bačka županija|250px]] | |||
Bačka županija (nje. Komitat Bács, mađ. Bács vármegye) je bila jedna od pograničnih županija Habsburške Monarhije odnosno srednjovjekovne županije Kraljevine Ugarske.
Nalazila se na području Bačke.
U doba Arpadovića se prostirala od Sonte na sjeverozapadu, uz Dunav na zapadu i jugu sve do ušća Tise, uz Tisu sve do Bečeja. Sjeverno se nalazila Bodroška županija.[1]
U razdoblju prije 1526. se prostirala na sličnom području, s tim da je sjeverozapadno počinjala kod Apatina, a sjeverna granica je na jednom dijelu bila nepravilna jer se na središnjem dijelu kao slijepo crijevo uvlačila u Čongradsku županiju. U to vrijeme je na zapadu graničila s Baranjskom županijom i Virovitičkom županijom, na jugu sa Srijemskom županijom, na jugoistoku s Torontalskom županijom, na sjeverozapadu s Bodroškom županijom, a na sjeveroistoku s Čongradskom županijom.[1]
Nakon oslobađanja od Turaka je bila ovih granica: na zapadu i jugozapadu se dijelom nalazila uz Dunav. Na zapadu je graničila s Baranjskom županijom, na sjeverozapadu s Peštansko-piliško-šoltskom županijom, na jugoistoku s Trojednom Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom (slavonski dio), na jugoistoku s Bodroškom županijom, a na jugozapadu i istoku s Vojnom krajinom, a jedan dio Vojne krajine se nalazio usred Bačke županije.
Utemeljena je u 11. stoljeću za mađarskog kralja Stjepana I.[1] i jedna je od najstarijih ugarskih županija.
Prvi poznati župan se zvao Vid iz 1074.[1]
Nakon mohačke bitke 1526. područje dolazi pod državinu Ivana Nenada, a nakon toga pod tursku vlast i bilo je dijelom Segedinskog sandžaka.
Nakon što je minula turska opasnost do te mjere da više nije prijetilo ponovno osvajanje ovog prostora od strane Turaka, a to je posebice bilo nakon Velikog bečkog rata i Karlovačkog mira, stvorili su se preduvjeti za reorganizaciju.
Time su ti krajevi gubili na značaju. Još 1729. su se Bačka i Bodroška županija sporile o granicama.[2] Dio Vojne krajine je rasformiran i 1750. je pripojen Bačkoj županiji.
Godine 1802. je spojena s Bodroškom županijom u Bačko-bodrošku županiju.
Županom ove županije je u pravilu bio nadbiskup Bačke nadbiskupije koji je stolovao u Baču u istoimenoj tvrđavi.[2] Tako su kalačkobački nadbiskupi obnašali dužnost župana sve do 1776., kad je prvi župan postao svjetovna osoba, grof András Hadik.[3]
- ↑ a b c d Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 16.-17.
- ↑ a b Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 38.-39., str. 101.
- ↑ Zvonik br.185/2010. Stjepan Beretić: Povijesni kutak
- (mađ.) Magyar Katolikus Lexikon Bács vármegye