Prijeđi na sadržaj

Biljana Plavšić

Izvor: Wikipedija
Biljana Plavšić
Биљана Плавшић
Rođenje7. srpnja 1930.
Tuzla, Bosna i Hercegovina
StrankaSDS (1991. - 1998.)
SNS RS (1998. - 2001.)
Zanimanjebiologinja
2. predsjednik Republike Srpske
19. srpnja 1996. – 4. studenog 1998.
PrethodnikRadovan Karadžić
NasljednikNikola Poplašen
1. član Predsjedništva
Republike Bosne i Hercegovine
iz reda srpskog naroda
1. ožujka 1992. – 9. travnja 1992.
(u službi sa Nikolom Koljevićem)
Prethodniknitko (ured osnovan)
NasljednikNenad Kecmanović

Biljana Plavšić (Tuzla, 7. srpnja 1930.) bosanskohercegovačka je političarka i sveučilišna profesorica srpskog podrijetla.

Bila je prva članica Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda s Nikolom Koljevićem (ožujak – travanj 1992.) i jedna je od osnivača bh. entiteta Republika Srpska i njegova druga predsjednica (1996. – 1998.). Zbog ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i teškog kršenja običaja i pravila rata počinjenih u stvaranju Republike Srpske, tj. u tijeku rata u Bosni i Hercegovini, pravomoćno je na Haaškom sudu osuđena na 11 godina zatvora.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Odrasla je u Sarajevu. Diplomirala je biologiju na PMF-u u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku. Poslije specijalističkih studija u SAD-u, bila je profesor biologije, šef katedre za biologiju i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.[2] Objavila je oko stotinu znanstvenih radova.[3]

Od 1990. do 1992. godine je bila članica predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, potom je nakon početka Rata u Bosni i Hercegovini i proglašenja Republike Srpske postala popredsjednicom (1992. – 1996.), te je potom postala druga predsjednica Republike Srpske, u razodblju 19. srpnja 1996. do 4. srpnja 1998.

Tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu optužilo ju je za ratni zločin, genocid, zločin protiv čovječnosti i teško kršenje običaja i pravila rata, te je nakon suđenja i pravomoćno osuđena (zahvaljujući nagodbi s tužiteljstvom oslobođena je optužbe za genocid). Osuđena je na 11 godina zatvora.[4] Nakon izdržavanja većeg dijela kazne u švedskom zatvoru, puštena je na slobodu 27. listopada 2009. godine.[5]

Biljana Plavšić postala je neslavna kada je slikana kako prekoračuje leš ubijenog Bošnjaka i srdačno čestita Željku Ražnatoviću Arkanu nakon izvršenog masakra u Bijeljini 1992. godine.[6]

Jedna od mnogih njenih huškačkih izjava[7] je i:

»Srba ima 12 milijuna, neka ih šest milijuna pogine. Opet će ona druga polovica uživati u plodovima rada i borbe.«

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Darko Zlojutro. 30. srpnja 2017. BILJANA PLAVŠIĆ EKSKLUZIVNO ZA ALO! Mislila sam da ću umreti na robiji! (srpski). ALO!. Pristupljeno 16. listopada 2019.
  2. Plavšićeva stigla u Beograd (srp. ćirilica)
  3. Biljana Plavsic: Serbian iron lady (eng.)
  4. http://www.un.org/icty/glance/plavsic.htm
  5. bbc.co.uk - Bosnian Serb 'Iron Lady' released, 27.10.2009.
  6. bbc.co.uk - Biljana Plavsic: Serbian iron lady, 27.2.2003.
  7. E-novine - Tako je govorila Biljana PlavšićArhivirana inačica izvorne stranice od 31. listopada 2009. (Wayback Machine)